Modna industrija ne počiva samo na kreativnosti i ljepoti, nego i na onečišćenju našeg planeta, stvarajući goleme količine sintetike, otpadnih voda i ugljikova dioksida. Veliki je problem i brzo odbacivanje odjeće jer se stilovi neprestano mijenjaju da bi se potaknula nova kupnja.
No, usporedo s time povećava se svjesnost potrošača o ‘prljavoj’ strani mode, pa se proizvođači sve više okreću novim, poželjnijim biomaterijalima i biotehnologijama koje se temelje na održivim izvorima sirovina i reciklaži.
Tkanine koje potječu iz biološkog otpada
Sve je veći hit odjeća od tkanina koje potječu iz biološkog otpada što nastaje u prehrambenoj industriji. Posebno ‘zahvalnim’ pokazao se protein kazein koji se često izdvaja iz mlijeka jer se smatra jednim od glavnih uzroka intolerancije na tu namirnicu. No, kazein se može preraditi u izdržljivu, biorazgradivu, svilenkasto glatku tkaninu koja odlično ‘diše’. Takve su majice Limitless Milk Shirt koje proizvodi tvrtka Mi Terro iz Los Angelesa, prikupljajući višak mlijeka i mliječni otpad iz okolnih farmi, tvornica i trgovačkih centara.
Među biorazgradivim majicama ističe se i Plant and Algae T-Shirt londonske tvrtke Vollebak koja se proslavila ‘ultraodrživim’ dizajnerskim rješenjima.
T-shirt od algi uzgojenih u bioreaktoru i pulpe bukve i eukaliptusa (iz šuma kojima se gospodari na održiv način) traje godinama kao uobičajena majica, ali kad ju iznosite može potpuno nestati u roku od 12 tjedana – tako da ju zakopate u zemlju ili stavite u komposter
Od algi i veganske svile do voćnih vlakana
Ima u Velikoj Britaniji još pregršt raznih primjera ‘ekologične’ mode. Od malih dizajnerskih kuća poput Jasmine Linington – koja je mnogima zapela za oko s kolekcijom Seaweed Girl na bazi vlakna SeaCell od algi – do velikih igrača poput Stelle McCartney koja u suradnji s kalifornijskim start-upom Bolt Threads za neke svoje kreacije koristi vegansku svilu Mikrosilk – što se dobiva fermentacijom kvasca i vegansku kožu Mylo od micelija gljiva.
Popularni su i materijali od voćnih vlakana, počevši od talijanskoga Orange Fiber što nastaje od nusproizvoda pri cijeđenju narančina soka. Prva ga je upotrijebila modna kuća Salvatore Ferragamo 2017. godine, a našao se i u H&M-ovoj prošlogodišnjoj kolekciji ekomode Conscious Exclusive. U ovogodišnjem izdanju te kolekcije H&M je lansirao održive torbice i sandale od talijanske veganske kože Vegea – od ostataka grožđa iz proizvodnje vina.
H&M je koristio i vegansku kožu od ananasova lišća, poznatu kao Piñatex, koju je osmislila biotehnologinja Carmen Hijosa iz Londona.
Niz modnih brendova dosad je radio s Piñatexom: Hugo Boss, Puma, Camper, Luxtra…
Veganska koža iz ostataka jabuka i(li) cvijeća
Sve je traženija i veganska koža što se izrađuje prešanjem ostataka jabuka iz proizvodnje sokova. Među najpoznatijim proizvodima od jabučne kože su cipele Von D Shoes američke dizajnerice Kat Von D. Novi hit je veganska koža Desserto od kaktusa opuncije (poznatog kao nopal ili prickly-pear) koji se smatra održivom sirovinom jer u izobilju raste širom Meksika i ne zahtijeva zalijevanje.
Pozornost modnih kuća privukla je još jedna nova vrsta veganske kože – Fleather, koja se izrađuje u indijskoj saveznoj državi Uttar Pradesh – od ostataka cvijeća što se donosi u hramove. Svakodnevno se prikupi više od 11 tona cvjetnog otpada koji bi inače bio odbačen u rijeku Ganges, a reciklažom se pretvara u podatan, a izdržljiv materijal.
Mnoge su oduševile i zimske jakne FLWRDWN (Flower Down) načinjene od recikliranih tkanina, s toplinskim ispunom od divljeg cvijeća – koje se prikuplja nakon što prirodno uvene i otpadne. Cvjetne ispune za jakne izvrsna su alternativa životinjskom paperju, kao i sintetičkim materijalima. Iza ove inovacije stoji globalni dizajnerski kolektiv Pangaia koji poručuje da je budućnost mode u high tech naturalizmu – pronalaženju novih tehnoloških mogućnosti uporabe prirodnih sirovina.
Foto: Miterro.com, Vollebak.com, Jasminelinington.com, Boltthreads.com, H&M, Vegeacompany.com, Vondshoes.com, Desserto.com.mx, Thepangaia.com