Nedjelja, 5 prosinca, 2021

Psihijatar Ante Bagarić: Hrvatska je država opasnog življenja!

Izv. prof. dr. sc. Ante Bagarić, specijalist psihijatrij i pročelnik Zavoda za liječenje ovisnosti Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu, otvoreno za Mixer progovara zbog čega ima sve više slučajeva ubojstava te zašto misli da Hrvatska nije više sigurna država za život

Nedavni slučaj višestrukog ubojice, a potom i samoubojice, Branka Kolopera u Šibeniku i Vodicama aktualizirao je pitanje sigurnosti države Hrvatske. Prije samo nekoliko mjeseci 22-godišnji Danijel Bezuk pucao je na Markovom trgu i pritom ranio jednog policajca te propucao zgradu Vlade.

Dogodio se nedavno i nezapamćeni napad na djelatnike HEP-a u Pakracu kad je 71-godišnji muškarac na njih bacio eksplozivnu napravu. Jesu li to samo izdvojeni slučajevi kakvih je bilo i ranije ili je pandemija i cijela aktualna situacija u državi dovela do sve većeg “pucanja” stanovništva porazgovarali smo s izv. prof. dr. sc. Antom Bagarićem, specijalistom psihijatrije i pročelnikom Zavoda za liječenje ovisnosti Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu.

Sve je više slučajeva “pucanja” osoba za koje njihova okolina tvrdi da su do trena tragičnog događaja bili funkcionalni članovi društva. Možete li prokomentirati što ljude, osim očaja i osjećaja bezizlaznosti, tjera na takve poteze?

Većinom to nisu funkcionalni članovi društva. Obično je riječ o osobama koje ne žele (ili ne mogu) prihvatiti postojeće norme u društvu. U sukobu su s pojedincima, skupinama i institucijama. Traže da se društvo prilagodi njima i njihovim potrebama. Nažalost, pojedinci i institucije često opravdavaju nezrele oblike ponašanja i na taj način stvaraju opasna stanja.

Nasilno se ponašanje tolerira i opravdava, upozorava psihijatar

Nužnost edukacije od malih nogu

Kronologija nedavnog slučaja u Šibeniku i Vodicama ni na koji način nije, prema izjavama svjedoka, upućivala na tragičan kraj – sve do dana kada je otpočeo krvavi niz. Postoje li načini prevencije i na kojim bi tijelima države, mimo MUP-a, trebala biti fokusirana pažnja kao odgovornima za njih?

Postoji primarna prevencija nasilja i ona je vrlo moćna. U društvu treba razvijati sve oblike nenasilnog ponašanja. Nažalost, često i vodeće osobe u državi i društvu za ostvarivanje vlastitih ciljeva koriste, opravdavaju, podržavaju ili potiču nasilno ponašanje. Djecu je važno učiti još od vrtića da smo različiti, da su nam interesi i potrebe različiti, da je ta različitost esencijalna za razvoj društva te da ta različitost ne smije biti uzrok nasilnog ponašanja.

Mislim da nam država nije sigurna, i da cijela zapadna civilizacija nije sigurna jer se nasilno ponašanje tolerira i opravdava. Akcije protiv nasilja često imaju deklarativni karakter

Kao motiv se, prema dosadašnjoj komunikaciji MUP-a, navode neriješeni poslovni odnosi. Kako je moguće u sređenoj i funkcionalnoj državi uopće primisliti o takvom obliku retorzije? Ili nam država zapravo uopće nije sigurna jer takvi nasilni činovi više nisu rijetkost?

Mislim da nam država nije sigurna, i da cijela zapadna civilizacija nije sigurna jer se nasilno ponašanje tolerira i opravdava. Akcije protiv nasilja često imaju deklarativni karakter.

Posljednjih nekoliko dekada dogodilo se tridesetak takvih strašnih slučajeva. Od Srđana Mlađana, Vinka Palića, Ivice Štefanovića, Ivana Korade, Tina Šunjerga… Je li u takvim slučajevima riječ o kombinacijama sociopatologije i psihopata ili samo preko ruba dovedenih članova društva koji su uz drugačiji tretman mogli sloviti kao neopasni za okolinu?

Glavna karakteristika svakog psihopate je da uživa u nanošenju boli drugoj osobi. A glavna karakteristika plemenitog društva jest da razvije i koristi instrumente koji to onemogućavaju. U takvom društvu su i psihopate sasvim neopasne za okolinu.

Ubojstvo i višestruko ubojstvo kao način ‘rješavanja’ problema. Kakav profil ljudi jesu ubojice kada nije riječ o nužnim obranama ili ubojstvima na mah? Koje karakterne osobine treba imati ili nemati kao element ljudskosti?

Ubojice uglavnom spadaju u dvije skupine. Psihopati koji ubijaju slabije od sebe s ciljem nanošenja štete i boli žrtvama, njihovim bliskim osobama i društvu. Druga skupina (rjeđe) su nezreli narcisi koji ne mogu prihvatiti pravila društva, neuspjeh, neslaganje, neodobravanje.

Presudan je stav društva prema kršenju zakona

Jesu li ubojstva zapravo posljedica nedovoljne represije državnog aparata i učinkovitosti i strogosti potencijalnih kazni pravosudnog aparata?

U primitivnim društvima državni aparat je jako represivan prema građanima koji poštuju zakone, a nije represivan prema onima koji krše zakone. Suprotno je u zrelim društvima. Građani osjećaju sigurnost, a prekršitelji zakona osjećaju strah u odnosu na represivni aparat.

Je li maksimalna kazna 40 godina zatvora za najstrašnije krvne zločine dovoljna?

Sa psihodinamske strane mišljenja sam da duljina kazne ne igra značajnu ulogu u prevenciji zločina. Kao što sam već rekao, presudan je stav društva prema kršenju zakona.

O svemu u društvu treba razgovarati mirno i stručno, pa i o smrtnoj kazni. Bez lažnih socijalnih floskula i lažne zaštite ljudskih prava

Kako izgledaju forenzička ispitivanja i psihijatrijska vještačenja te promatranja ubojica te u kojoj mjeri ona daju rezultata u smislu mogućnosti „preoblikovanja“ i mijenjanja ubojica kao ličnosti? Koliko ih dugo pratite i radite s njima?

Psihijatrijskim vještačenjem utvrđuje se psihičko stanje okrivljenika. Kad je riječ o ubojstvu, psihijatrijskim vještačenjem utvrđuje se dijagnoza koju okrivljeni ima. Također se utvrđuju psihičke smetnje i psihičko stanje okrivljenog u trenutku počinjenja djela. Utvrđuje se ubrojivost okrivljenika (njegova sposobnost shvaćanja značenja počinjenja djela, kao i njegova mogućnost upravljanja vlastitim postupcima). Ako su ove sposobnosti i mogućnosti bitno smanjene, psihijatar će preporučiti izricanje mjere obaveznog liječenja. Jedan dio ubojica u zatvoru pristupi ozbiljnom psihijatrijskom i psihoterapijskom tretmanu, te se na taj način promijeni. Važno je istaknuti da većina ima šanse za promjenu.

Smatrate li da postoje zločini koji opravdavaju smrtnu kaznu?

Maligne psihopate koji su ponavljano počinili teška kaznena djela svakako treba ukloniti iz društva, te na taj način društvo učiniti sigurnim. O svemu u društvu treba razgovarati mirno i stručno, pa i o smrtnoj kazni. Bez lažnih socijalnih floskula i lažne zaštite ljudskih prava.

Sudeći po svemu navedenom je li Hrvatska država opasnog življenja?

Da.

Pročitajte još...

Arhitektica Martina Petrinjak: Većina šteta u Zagrebu posljedica je dogradnji i adaptacija

Samo zahvaljujući lockdownu nemamo nekoliko tisuća poginulih. To je temelj za ozbiljnu tužbu, ali mi nemamo javnog pravobranitelja. Potres je činjenica ovog prostora, tehnologija ima odgovor i na jačinu od 9 stupnjeva. Naši problemi su organizacijski, znanstveni i općenito u području kompetencija i ovlasti. Do sada su toga bili svjesni samo neki stručnjaci, a sad je cijeloj javnosti jasna disfunkcija

Branka Ilakovac: U Hrvatskoj godišnje bacimo više od 380.000 tona hrane!

Znate li da se u Hrvatskoj po osobi na razini kućanstva godišnje baci 75 kilograma hrane? Istina je da je to nešto manje od europskog prosjeka koji iznosi 92 kilograma po osobi, no činjenica je da su kod nas kućanstva dominantniji proizvođač otpada od hrane od ostalih sektora.

Dr. Marko Tarle: Zaposlenici KB-a Dubrava već mjesecima stalno gledaju smrti u oči

Liječnik iz KB-a Dubrava otvoreno progovara o pandemiji koronavirusom, situaciji u tzv. COVID bolnici, strahotama i svakodnevnim izazovima s kojima se susreću liječnici, respiratorima i cijepljenju te zašto je važno da građani i dalje budu odgovorni

ĐORĐE KUKULJICA: Zagreb je hrabar grad, dokazao je to kroz povijest, dokazat će to i sada!

Grad čine ljudi, a ne arhitektura, a moji sugrađani su na kraju snaga, umorni, potrošeni, uplašeni, jednom riječju razoreni. To nije dobro. Zagreb je hrabar grad. Siguran sam. Samo treba dobiti pomoć tamo odakle je jedino i treba dobiti. Od gradskih i državnih vlasti i ponovno će to biti grad kakvog od malih nogu poznam. U svakom slučaju trebamo se držati zajedno!

Povezano

Dominik Janović – humorom protiv svih oblika stigmatizacije!

Postoje li zaista neke teme koje su zabranjenjene ili je u komediji sve dozvoljeno? Iako mnogi zaziru od crnog humora jer prelazi granicu, novinar i komičar Dominik Janović ne boji se otići i korak dalje

Mixer slavi i daruje: Pridružite nam se u akciji ’60 dana dobrih djela’ i osvojite brojne nagrade!

Ove godine, na Mixerov rođendan, proširujemo našu akciju na 60 dana dobrih djela te ćemo vas svaki dan kroz društvene mreže zamoliti da učinite jedno dobro djelo, jednu sitnicu kojom ćete nekome u svojoj blizini ili sebi uljepšati dan! A kako bi se lanac dobrote nastavio, mi ćemo vas nagraditi brojnim darovima!

Zapisano u zvijezdama: 9 najboljih TikTok profila koji se bave astrologijom

Praćenje astroloških računa na TikToku vrlo je jednostavno, a možete saznati kako će retrogradni Merkura utjecati na vaše odnose (presretni smo što ga nema više u 2021.), kakav bi vam mogao biti dan, ali i druge dugoročne i kratkoročne prognoze

Adventski vijenac: 10 ideja za izradu najljepših ukrasa za vrata – u zadnji tren!

Ako ste kojim slučajem ove godine, iz raznih razloga zaboravili ili zakasnili kupiti adventski vijenac, ili namjeravate iskoristiti onaj od prošle godine, donosimo vam 10 brzih i jednostavnih ideja kako ga u pola sata ukrasiti da izgleda - jedinstveno i bajkovito!

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime