Vuna je jedan od najmekših materijala kojeg možemo osjetiti na koži, a često se – unatoč nekadašnjoj tradiciji kod nas – njezine velike količine bacaju nakon šišanja ovaca.
Vuna na taj način postaje otpad, ali su tome odlučile stati na kraj Hana Tudor i Jasminka Gršković. Hana od vune iz obiteljskog OPG-a izrađuje oblačiće kiše u raznim bojama koji su predivan ukras u svakom prostoru, a Jasminka kreira modne dodatke i loptice koje su zamjene za mirisne omešivače i mirise u prostoru.
Runo Nuvole
Riječanka Hana Tudor u Zagrebu je diplomirala strojarstvo, a nakon fakulteta vratila se raditi u privatnu obiteljsku tvrtku. Nedavno je sasvim spontano pokrenula brend Runo Nuvole, a od početne ideje do završnog proizvoda sve radi sama.
Ideja o izradi oblaka Hani je sinula kad je shvatila na koje načine sve može napraviti kišu. I odmah je proizvela svoj prvi oblačić koji i danas ima doma. On je bio napravljen od vate, ali kad se ozbiljnije počela baviti izradom počela ih je raditi od vune. Prvenstveno ih je proizvodila jer je zanimalo što sve može napraviti i na koji način. To joj je bila zanimacija i izazov. U početku joj razvoj brenda nije bilo na pameti, no ubrzo su počele prve narudžbe od prijatelja i poznanika koji su za njegov rad znali i prije nego ga je počela objavljivati na internetu. Oblaci su instalacije namijenjene dekoraciji interijera i njihova namjena je uređenje prostora.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Iz komoditeta izmiru dragocjeni i korisni zanati
“Vuna je ipak prirodni, antialergenski materijal i pri njezinu iskorištavanju smanjujemo nepotrebni otpad. Sve manje se vuna iskorištava zbog dugotrajnosti procesa koje priprema zahtijeva, a dostupni su nam jeftini sintetski materijali. Pa se ne opterećujemo time što se tolike količine vune bacaju zato što oko nje ima puno posla. Kod toga mi je najžalosnije što iz komoditeta izmiru dragocjeni i korisni zanati. Meni je vuna na raspolaganju jer mi tata ima OPG Tudor Davor i u sklopu OPG-a ima ovce”, objašnjava Hana.
Kada je runo ošišano, vunu prvo Hana opere od blata i očisti od grančica, trnja i drugih većih nečistoća. Zatim ju raščešljava prstima ili grbunjačama da iz nje ispadnu sitne čestice koje su toliko sitne da se ne mogu uhvatiti prstima, a narušavaju bjelinu vune. Kad je vuna očišćena i raščešljana onda ju boja. Čeka da se osuši i da se pokaže njezina prava boja kad je suha i tek onda odluči hoće li je dodatno obojati ili je spremna za rad.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Obnovljivi materijal, ali nema neograničene količine
“Ako radim oblak sa staklenom kišom, na nit lijepim stakalca skupljena sa plaže. U bazu oblaka prvo ušivam kišu, bilo staklenu ili žičanu, pa na završenu bazu oblaka ušivam glavu oblaka. Na dijelovima dodajem vunu ili ju skidam i podrezujem, tako da dobije željeni oblik. Kad je prva iteracija gotova, pustim da odstoji i s vremenom ga dorađujem: učvršćujem vunu šivanjem, dodajem još materijala ako je potrebno. Rad s vunom zahtijeva puno strpljenja i puno ponavljanja jedne te iste radnje. Puno je posla oko pripreme vune i njezina čišćenja!, ispričala nam je Hana sve o nastaknu proizvoda.
Prepreka u radu s vunom je to što se ovce šišaju u proljeće. Ove su se godine zbog lošeg vremena šišale jako kasno s obzirom na prijašnje godine. Vuna je obnovljivi materijal, ali je količina ograničena brojem ovaca, a zalihe se obnavljaju jednom godišnje. To znači da nema neograničenu količinu vune i kada ju potroši, mora čekati do proljeća i novog šišanja. Ono što je kod vune zanimljivo jest da je ona vrlo elastična i pri češljanju i pranju ne pucaju joj vlakna. Također, ne raste na svim dijelovima ovce ista kvaliteta runa. Vuna s plećki, vrata, bokova i bedara je najkvalitetnija. S leđa i trbuha je nešto manje kvalitetna, ali je tamo i najobilnija. Nakon striženja Hana odvaja tamnu i svijetlu vunu, tamnu kasnije boja, a svijetlu odvaja za oblake koji će ostati bijeli.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Životni vijek Runo instalacija je neodređen. Oblaci se kupe jednom i ostaju zauvijek, ne mogu se potrošiti, a vuna se neće raspasti. Ako slučajno nekome i ispadnu iz ruke pri vješanju, takva oštećenja se daju popraviti – nije poanta u tome da se stvari bacaju nego da se o njima vodi briga.
“A uz uloženi trud čovjeku je više stalo do predmeta koje posjeduje i ne uzima ih zdravo za gotovo”, zaključuje Hana.
Blusheep
Iza brenda BlueSheep stoji Jasminka Gršković, a u radu joj pomažu suprug i njihove četvero djece. Svi oni brinu o ovcama, marketingu, pakiranju, slanju, izradi proizvoda i komunikaciji s kupcima.
Ideja o bavljenju proizvodima s vunom je realizirana 2016. godine. Iako je živjela u Zagrebu odlučila se sa suprugom preseliti na otok Krk gdje je njegov djed uzgajao ovce. “Puno prije toga mi se ideja vrtila po glavi jer mi je bilo žao vune koju smo bacali nakon striganja ovaca. Suprug i ja smo se u Vrbnik doselili iz Zagreba. On je preuzeo brigu oko ovaca koje je još njegov djed imao. Ja sam krenula od rada na edukacijama u udruzi Ruta na Cresu. S još pet kolegica dogovorila sam se da idemo na Cres. Međutim do dogovorenog datuma sve su se ispričale da ne mogu ići. Nazvala sam udrugu i rekla da stiže, sama. Nisam odustala. I to je početak naše priče”, priča nam Jasminka.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Jasminka od vune izrađuje razne stvari – od torbica, nakita, antistres kuglica s mirisom lavande, ali i mirisnih loptica za sušilicu koje zamjenjuju omeškivače. Loptice se mogu koristiti i u sušilici i perilici, u ormaru, tenisicama, a djeci mogu zamjeniti boće za malu kućnu kuglanu. Loptice izrađuje posljednjih godinu dana i 3 mjeseca, a s razvojem brenda je započela u prosincu 2020. godine.
Korištenje sirovine i rješavanje ekološkog problema s vunom
“Loptice su prije svega namijenjene za sušilicu. One u sušilici skraćuju vrijeme sušenja, rastresu rublje i omogućuju vam da imate mirisno rublje bez omekšivača. Za svako korištenje u sušilici treba ih nakapati s jednom kapi eteričnog ulja. U perilici ih koristite umjesto teniskih loptica kako bi se rublje rastreslo. Isto tako kako bi izbjegli omekšivač – stavite u pretinac za omekšivač 3 žlice alkoholnog octa, a na loptice po jednu kap eteričnog ulja i dobit ćete mekano i mirisno rublje. Cilj brenda je koristiti sirovinu s otoka i na taj način sudjelovati u rješavanju ekološkog problema s vunom. Ekološko osvješćivanje stanovništva da živi u skladu s prirodom te da ne koriste kemikalije za pranje svog rublja jer one odlaze dalje u mora i oceane te utječu na život u moru”, objašnjava nam Jasminka.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Njezini proizvodi nastaju postupkom mokrog filcanja – što znači da se vuna oblikuje rukama u željeni oblik, a sve uz pomoć tople vode i sapuna. Oblikovanje jedne lopte postupkom mokrog filcanja traje oko 20 minuta, dok oblikovanje torbe srednje veličine traje 3 sata bez pripreme.
Filcanje vune – art terapija i za djecu i za odrasle
“Drugim riječima, za svaki proizvod proces traje drugačije. Zatim se postupkom suhog filcanja oblikuje vuna pomoću igle za filcanje. Filcanje na ovaj način traje ovisno o predmetu kojeg filcate. Ovo je jedna zahvalna tehnika gdje uz malo podrške i poduke već djeca predškolske dobi rade mokro i suho filcanje. Ova tehnika se može uvrstiti među ostale tehnike koje se svrstavaju u art terapiju. Odrasli su isto to potvrdili. U praksi sam primjetila da za ovu tehniku pridobijete djecu koja se ne mogu koncentrirati za crtanje i slikanje, hiperaktivnu djecu, kao i djecu sa smanjenom pažnjom… Vuna je sinonim za pletenje, a pletenje je tehnika koju malo tko savlada prije polaska u školu. Filcanje je drugačije. Možete početi još u jaslicama, a isto tako može biti zabavno i za odrasle”, objašnjava Jasminka.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Jasminka je odgajateljica u vrtiću i gaji veliku ljubav prema ekologiji i stočarstvu. Već duže vrijeme u svojem OPG-u organizira radionice za djecu. Želja joj je zainteresirati mlađe generacije za bavljenje ovčarstvom. Jer ovca je nekada bila hraniteljica na otoku Krku, zato Jasminka kroz radionice upoznaje djecu s identitetom otoka i pokazuje im kako se lijepo može živjeti s prirodom, ali im razvija maštu i kreativnost.
Jedini u Hrvatskoj koji peru, češljaju i bojaju vunu
“Kroz radionice djeca uče koliko je ovca važna za život na otoku. Želja mi je pokazati da za kreativnost imamo sirovinu na otoku te da nam ne trebaju plastične lopte za sušilicu kao ni plastične perlice za ogrlice”, kaže naša sugovornica.
Vunu ne boja sama, već je boja samostalna djelatnost Pelc. Oni su jedini u Hrvatskoj koji peru, češljaju i bojaju vunu. Njihove ovce se strižu jednom u godini i to početkom lipnja. Tada Jasminka skupi vunu i od ostalih ovčara i šalje je na pranje kako bi tijekom cijele godine imala dovoljno materijala za svoje proizvode i radionice.
“Jedna naša ovca kada se ostriže ima 1 kg vune. Nalon češljanja i pranja dobije se pola kila. Zanimljivo je kako u sebi sadrži lanolin, masnoću koja vam ostane na rukamo dok oblikujete suhu vunu. Ako nakon toga radite mokro filcanje onda vam lanolin štiti kožu da se ne smežura tjekom mokrog filcanja”, kaže Jasminka.
A mi smo odmah poželjeli ne samo zaštititi svoje ruke tim finim sastojkom nego i naučiti tradicionalnu obradu vune pa čak i pokušati napraviti sami neki modni ukras!