Velika međunarodma anketa V-oznake, koja je obuhvatila 18 europskih zemalja, otkrila je kako su biljni pripravci – poput bjelančevina graška, riže ili krumpira – vrlo privlačni potrošačima proizvoda sportske hrane, bjelančevina i raznih drugih dodataka prehrani.
Među ispitanicima je i 1000 Hrvata, pa nas veseli kako se i kod sve više mijenja svijest o odgovornom životu prema Planetu i ekološkoj osvještenosti. Tome u prilog svakako svjedoči i najava kako bi krajem ove godine svoje proizvode na tržište trebala plasirati i hrvatska tvornica NUTRIS tech u blizini Slatine, prva tvornica u Europi za proizvodnju bjelančevina, škroba i vlakana iz boba i krumpira.
Sve veći broj nuspojava nakon konzumacije životinjskih proteina
U odgovorima koje je V-oznaka dobila od čak 180-000 državljana EU, 71 posto ispitanika biljne bjelančevine označilo je kao privlačne, a u velikom postotku označili su i protein riže, krumpira, pšenice, graška, soje, alge i konoplje. Tim podacima potvrdili su da im je biljna verzija proteina draža od najčešćeg proteina na tržištu, onog dobivenog iz sirutke.
Nedavno istraživanje dokazalo je da se uz konzumaciju proteina sirutke vežu moguće nuspojave poput osipanja aknama, a konzumacija je u nekim slučajevima povezana i s bolestima jetre te problemima s bubrezima i crijevima.
“Poruka za proizvođače hrane je jasna. Potrošači diljem Europe žele raznovrsne i biljne sastojke u funkcionalnoj sportskoj prehrani. Sve veća potražnja potrošača pridonijela je dobroj zastupljenosti megatrenda biljne hrane na tržištu kao alternative mesu i mliječnim proizvodima. Još je puno neiskorištenog potencijala u različitim kategorijama“, objašnjava Renato Pichler, izvršni direktor V-oznake.
Inače, V-oznaka ili V-label, odnosno europska vegetarijanska oznaka, jedinstvena je oznaka kvalitete koju Europska vegetarijanska unija dodjeljuje proizvodima izrađenim u skladu s vegetarijanskom i veganskom etikom, odnosno uslugama koje se obavljaju u skladu s istom.
Biljna hrana donosi golemu dobrobit za probavni i krvožilni sustav
O popularnosti biljnih bjelančevina govori i činjenica da sve više profesionalnih sportaša otkriva da je prehrana bez životinjskih proizvoda poželjna i ključna za poboljšanje njihovih izvedbi i održavanje vrhunca sportskog uspjeha.
Jedan od njih je i hrvatski osobni trener i nutricionist biljne prehrane Marko Samardžija, koji je prije pet godina iz prehrane izbacio meso, mlijeko i jaja.
“U dalekoj prošlosti nutricionisti su vjerovali da biljne bjelančevine imaju manju hranjivu vrijednost od životinjskih. No, ta je teza odavno opovrgnuta. Biljni proteini imaju jednaku apsorpciju kao i životinjski, a i masti i ugljikohidrati vrlo se lako unose kroz biljnu hranu. Kilaža i mišićna masa ovise o kalorijama, snu, treningu i unosu, a ne podrijetlu bjelančevina.
Osim toga, biljna hrana donosi golemu dobrobit za probavni i krvožilni sustav te smanjuje upalne procese u organizmu, što sportašima i rekreativcima omogućava brži oporavak i manji rizik od ozljede. Štoviše, biljna hrana općenito je zdravija i štiti od najopasnijih bolesti današnjice. Dobra je i za zdravo mršavljenje i za postizanje odlične forme. Nadam se da će navedeno istraživanje potaknuti i ostale sportaše na konzumaciju biljnih dodataka prehrani”, ističe Marko.