Problemi s otpadom u Zagrebu su nešto o čemu se puno priča, a rijetko se pronalazi rješenje. Iako posljednjih nekoliko mjeseci Zagreb ima novi način razvrstavanja otpada i građani moraju koristiti plave vrećice, situacija s otpadom nije se poboljšala. Da, u samom centru ima manje kanti za otpad po ulicama, ali zato tamo gdje su kontenjeri otpad se preliva sugdje okolo i miris nije niti malo ugodan.
Koji su najveći problemi s otpadom u Zgrebu, postoji li neko rješene i koje bi ono bilo, te kako otpad utječe na kvelitetu zraka i života, otkrio nam je predsjednik udruge Ekologija grada, Josip Pavlović.
Iz perspektive predsjednika udruge Ekologija grada, a mimo vrlo minuciozno predstavljenih informacija o radu udruge, ako nam možete predstaviti u glavnim crtama fokus i glavne aktivnosti i plan udruge za tekuću godinu i neku okvirnu “petoljetku”?
Naš je zadatak da kod građana osvijestimo katastrofalno stanje s nelegalnim odlaganjem otpada, neodrživim postupanjem s otpadom te utjecajem takvog postupanja na kvalitetu života i zdravlje građana, na području cijele Republike Hrvatske, a posebno u Zagrebu.
Želimo kroz razne aktivnosti, projekte osvijestiti građane (počevši od najmlađih pa sve do odgovorih osoba koji svojim odlukama mogu mijenjati naš odnos prema otpadu) te sudjelovati svojim idejama, pružanjem pozitivnih primjera iz svijeta kako bismo kao društvo prestali uništavati svoju okolinu i okoliš. Svoju ulogu prije svega vidimo u podizanju svijesti građana i donositelja odluka o važnosti svih tema koje se tiču zelene tranzicije. Moramo shvatiti i prihvatiti da je održivo gospodarenje otpadom dio šire priče o održivosti, a time i našeg opstanka na planeti.
U budućnosti će fokus udruge biti na projektima podizanja svijesti o važnosti zelenih cjelina u urbanim sredinama te na mlađe generacije kao nositelje pozitivnih promjena u načinu razmišljanja o okolišu. Vidimo veliki potencijal i kroz suradnju s velikim tvrtkama i ostalima koji mogu utjecati na donositelje odluke jer smo shvatili da je to jedini pravi put u rješavanju problema.
Dišemo sve nekvalitetnije
Svako toliko u medijima se iz različitih izvora komuniciraju informacije o zagađenosti zraka u Gradu Zagrebu iznad svih dozvoljenih prosjeka. Koliko je istine u tome a koliko je riječ o tendencioznim informacijama i možete li uputiti naše čitatelje na referentne i relevantne izvore o realnom stanju (ne)čistoće zraka u glavnom gradu RH?
Nažalost, kvaliteta zraka na području grada Zagreba je loša, a na određenim područjima grada redovito i vrlo loša. Naročito na području mjerne postaje ZAGREB 3,u Novom Zagrebu. Pitajte stanovnike dobrog dijela Novog Zagreba kakav zrak udišu, pogotovo ujesen. Bez obzira na podatak, neprijeporna je činjenica da dišemo sve nekvalitetnije. To potvrđuje i nedavna studija sveučilišta Monash. Onečišćenje zraka je nevjerojatno teško izbjeći, bez obzira na to gdje živite, pokazuje ta studija koja otkriva da gotovo 99 posto svjetske populacije udiše nezdrave razine onečišćenih čestica u zraku. Modelima se proučavala kvaliteta zraka, vrijeme i simulacije putovanja kemikalija zrakom. Istraživači su otkrili da je 2019. godine samo 0.01 posto svjetske populacije bilo izloženo razinama PM2.5 koje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) smatra sigurnima. WHO kaže da su koncentracije iznad 5 mikrograma čestica PM2.5 po kubičnom metru opasne.
Povećani broj smrti
Imate li podatke kakvo je stanje u ostalim gradovima ili regijama RH? Osim Siska i Kutine u čijim se područjima zbog petrokemijske industrije i metalurgije često komunicira visoki životni rizik koja su područja u RH najugroženija obzirom na industriju ili na blizinu naftnih i plinskih iskapališta i crpilišta? Podravina?
Nemamo podatke, ali opet možemo govoriti o subjektivnom osjećaju ljudi koji tamo žive, ali i nekim javnozdravstveno dostupnim informacijama još iz vremena SFRJ. Recimo, još 2010. godine objavljen je podatak iz izvještaja HZJZ-a prema kojemu je prosjek umrlih osoba od leukemija u Hrvatskoj 2008. godine bio 7,92 na 100.000 stanovnika, u Sisačko-moslavačkoj županiji 15,14, a u Gradu Sisku čak 19,19 umrlih. No podaci o gruboj stopi smrtnosti mladih osoba u Sisku od malignih bolesti je još poraznija, jer prema istom dokumentu u dobi od nula do sedam godina starosti u razdoblju od 2003. pa do 2007. godine u Hrvatskoj je umiralo u prosjeku 3,68 djece, u Sisačko-moslavačkoj županiji taj je prosjek bio 5,89 a u gradu Sisku čak 11,36 umrle djece na 100.000 stanovnika. S obzirom na postrojenja o kojima govorite, jasno je što je uzrok takvog stanja.
Potreban je veliki razvoj infrastrukture
A situacija i još uvijek aktualna problematika sa zagađenjem glavnog grada u smislu smeća i “vrećice casea”? Je li cijela akcija iskomunicirana kvalitetno? Jesu li rezultati urodili plodom? Koje su dobre a koje loše stvari i posljedice odluka nove gradske zagrebačke uprave i vlasti vezane za deponije smeća?
Sve što je grad napravio je jedan podzemni spremnik u Masarykovoj, ostalo je prebačeno na građane. Potreban je razvoj daljnje infrastrukture, ali građanima je nametnuta kupovina vrećica, prijeti im se kaznama za odlaganje otpada koji nije u skladu s odlukom, a grad to nije spreman provesti. Odluku je trebalo još dodatno razraditi, problem nije od jučer, nitko ne očekuje da se sve riješi preko noći. Nažalost, ne vidimo ni početak onoga što bismo mogli nazvati sustavnim rješavanjem problema u Gradu Zagrebu.
Čitav sustav očito ne funkcionira
Dojam je da ideje možda i nisu loše, ali je realizacija komično nespretna i iskomunicirana od strane nove gradske vlasti koja je izbore dobila tvrdeći da može. Može li doista riješiti problem smeća ili je to bio samo fora predizborni slogan?
Naravno da se ovako problem ne može riješiti. Doista ne vidim nikakve pozitivne pomake u čitavoj priči. Posebno negativno je to što će na taj način građani zapravo kreditirati Čistoću i Zagrebački holding, a to nije u skladu sa zakonom. Ključna je u cijeloj ovoj priči Čistoća. Treba postaviti pitanje kako se Čistoćom upravlja, vidimo da imaju problema. Nema ljudi, kamioni se ne održavaju. Čitav sustav očito ne funkcionira, žrtve su građani, a sad će im se još nametnuti i dodatne obveze.
Svaka važna odluka, a pogotovo ovakva koja se tiče apsolutno svih morala je biti daleko kvalitetnije iskomunicirana. Da se na vrijeme krenulo u javnu raspravu i da se ljudima objasnilo koji se ciljevi žele postići, sigurno je da bi bilo manje otpora.
Komunikacija je bila, blago rečeno loša. Imali smo dojam kao da su zbog vlastite nepripremljenosti, željeli taj model progurati na brzinu i u tišini. Nismo im to dopustili i stalno smo upozoravali na nedovoljno razrađen model koji će se obiti o glavu prije svega građanima Grada Zagreba. Jer, građani imaju pravo na transparentnost. Uostalom, sama gradska vlast je prije dvije godine u predizbornoj kampanji to i najavljivala. Dakle, na neki način se radi i o prevari birača, a to je nedopustivo.
Goruće pitanje Jakuševca
Jakuševac. Rak rana i čvorište sumpornog smrada i otpada Zagreba. Još od vremena Bandića najavljivana sanacija u rukama novog gradonačelnika čini se da nije među prioritetima rješavanja, ili? Kakvo je stanje sa zagrebačkim smetlištem i ima li projekcija micanja brda smeća na neku drugu i za ljude manje opasnu lokaciju?
Jakuševec je simbol nepostojanja sustava na razini grada Zagreba, ali i zbog zaštite zdravlja i ljudi, kako na samom Jakuševcu, tako i u Novom Zagrebu, ali i Gradu Zagrebu kao cjelini. Naravno da se ne vidi ni želja ni način kako će se riješiti goruće pitanje Jakuševca. A situacija se tamo u međuvremenu pogoršala. Udruge okupljene u ‘Inicijativu za Jakuševec’ još su u srpnju prošle godine podnijele prijavu DORH-u i potom održale dobro posjećenu press konferenciju za medije koju su zabilježili svi relevantni mediji.
Imamo dokaze da se biootpad sakupljen iz smeđih spremnika sa područja grada Zagreba dovozi u poslijepodnevnim satima na Deponij Jakuševec gdje bi se trebao skladištiti. Međutim, tom istom otpadu se nelegalno mijenja ključni broj otpada, te se biootpad evidentira kao miješani kućni otpad, a potom ga vozila Čistoće voze na brdo deponija na odlaganje. Dobili smo odgovor da je “sve u redu”, čime se zapravo legalizira ta pogubna praksa. Nastavit ćemo upozoravati na sve ono loše što se događa oko Jakuševca.
Koje su alternativne lokacije i načini rješavanja Jakuševca kako bi Hrelić mogao prodisati punim plućima i ima li naznaka u doglednoj budućnosti za rješavanja istog?
Alternativne lokacije su tema za donositelje odluka, oni su to rješenje već trebali imati spremno u trenutku kad su dolazili na vlast. Ali, sama lokacija zapravo i nije presudna, važno je kvalitetno rješenje, odnosno model. Dobri poznavatelji problema reći će da za rješenje ne treba ići daleko. Ni do Ljubljane, a kamoli do Švicarske i prepisivati nekakve modele koji su kod nas iz niza razloga neprimjenjivi.
Treba otići, recimo, do Koprivnice. Tamo postoji novotvoreno postrojenje koje generira kompost bez loše interakcije s okolišem. Prije nešto više od godinu dana, Koprivnica je dobila novu kompostanu sa suvremenom inovativnom tehnologijom vrijednu 14,3 milijuna kuna, od čega je iz europskih fondova osigurano bespovratnih 4,4 milijuna kuna.
Zagreb treba što više zelenih površina
Mimo sudjelovanja na konferencijama i aktivnog djelovanja udruge, koje su dosadašnje akcije s kojima ste najsretniji i najponosniji kao rezultatom kvalitetnog rada udruge na očuvanju okoliša glavnog grada?
Zaslugom djelovanja udruge Ekologija grada razotkriveno je dobro uhodano divlje odlagalište otpada na području Kosnice. Vrlo gledana emisija Provjereno na Novoj TV sve je sniminila i time smo ih natjerali da prestanu s praksom koja je trajala godinama. Cijeli veliki deponij uključuje puno zemlje u državnom vlasništvu i pokoju parcelu u privatnom koje ulaze u zonu novog vodocrpilišta koje će vodom napajati Grad Zagreb. Teren se trebao sanirati na strogo propisan način – svakako ne otpadom. Upozorili smo javnost na štetan ugovor koji je Grad Zagreb potpisao s tvrtkom Royal media, i to direktnu pogodbu o drobljenju zagrebačkog otpada, pa prijevozu natrag na Jakuševec. Zbog toga smo protiv Tomislava Tomaševića kasnije podnijeli kaznenu prijavu. Tvrtka Royal media je provodila sličnu lošu praksu i u Vrbovcu Samoborskom, gdje joj je odlukom državnog inspektorata zatvoreno skladište. a stvar bude gora, početkom ljeta prošle godine planuo je požar u Novom Pračnu, na području hale tvrtke Royal Media. Možemo samo zamisliti štetnost čestica prilikom tog incidenta.
Nastavit ćemo se kroz svoje aktivnosti boriti za onakav Zagreb kakav bi, po nama, trebao biti, a to je sa što više zelenih površina. Posebno su važne zelene površine namijenjene djeci, jer su već godinama alarmantni podaci o pretilosti djece. Nažalost, djeca sve manje vremena provode na zelenim gradskim površinama, a sve više ispred tableta i računala. Između ostalog, i zato što je takvih javnih površina namijenjenih njima sve manje. Svi ćemo biti sretniji kad pri donošenju odluka o sustavu gospodarenja otpadom napokon isključimo političko odlučivanje i pustimo struku da radi svoj posao, tek tada ćemo brže ići naprijed. Jer, radi se o natpolitičkom problemu koji je u interesu svih građana, bez obzira na politička i sva druga opredjeljenja. Tek kad to osvijestimo, moći ćemo ići naprijed.
Što nas čeka u budućnosti?
Koje su sve konkretne akcije koje svaki građanin glavnog grada ili drugih gradova u RH može učiniti a ne čini svakodnevno ne bi li očuvao ekološku svijest niveliranu prema standardima kvalitetnog očuvanja planete?
Svatko od nas može učiniti puno u svom vlastitom odgovornom ophođenju prema odlaganju otpada i odnosu prema okolišu. Ako razdvajamo otpad, ako ne bacamo smeće u prirodu, ako smo spremni i počistiti smeće iza drugih, onda znači da nam je stalo i da smo odgovorni. Tu svijest potrebno je razvijati od malih nogu. Zato možemo najaviti projekte udruge koji će uprav biti fokusirani na edukaciju djece najranije dobi, da ih naučimo kako da odvajaju otpad i time doprinose zdravijem odruženju. Veselimo se tome i sigurni smo da je to jedini pravi put jer budućnost planete ipak je u rukama novih generacija i kod njih moramo razvijati tu svijest.
Koliko je Hrvatska in general ekološki čista zemlja a koliko tempirana bombica kojoj svako toliko može prijetiti realna ekološka katastrofa? U kakvom je razmjeru s europskim standardima i državama koje se deklariraju kao iznimno ekološki svjesne i zelene (Nizozemska, Švicarska, nordijske zemlje)…
Hrvatska jest čistija od većine razvijenih zemalja zapada, ali trendovi su ono što nas brine. Moramo biti svjesni da i mi živimo u sve gorem okruženju, što se očuvanja prirode tiče. Vjerujem da će u Zagrebu, ali i u Hrvatskoj porasti svijest o važnosti zaštite okoliša i o kvalitetnijem gospodarenju otpadom. Zagreb do danas nije riješio ni jedan problem gospodarenja otpadom. A ni kompostane ni energane ne bi smjele biti bauk ni za koga jer se njihova višegodišnja primjena na zapadu već smatra potpuno normalnom.
