Učenici sedmog razreda Osnovne škole don Mihovila Pavlinovića iz Podgore, uz pomoć volontera iz Crvenog križa Makarska i Gordane Raos, nastavnice iz biologije, sudjelovali su u projektu ‘Dobar dan za Bio kugle’.
Podgorski sedmaši prvi su imali radionicu o bio kuglama i prvi su ih sami izradili. Bio kugle su izrađene od efektivnih mikroorganizama koji se hrane teškim metalima, muljem, otpadnim vodama i bakterijama, a kao nus proizvod stvaraju vodu i kisik. Na taj način podupiru bioraznolikost i ‘život’ u podmorje.
Spoj teorije i prakse za sedme razrede
Projekt “Dobar dan za Bio kugle” provodi se u osnovnim školama, u sedmim razredima na Makarskoj rivijeri. Učenici se tada prvi put susreću s bakterijama i mikroorganizmima, pa su se iz Crvenog križa kroz ovaj projekt odlučili spojiti njihovo znanje kroz praktički i teorijski dio. Edukacija o izradi, sastavu i učinkovitosti bio kugli u moru traje jedan školski sat.
“Crveni križ Makarska već više od 10 godina provodi razne ekološke projekte. S obzirom da je naš glavni cilj prevencija bolesti i zaštita života, ekologija nam je veoma važna. Važno je djecu educirati od najranije dobi koliko je važno čuvati prirodu i živjeti s njom u suživotu. Želimo imati čisto priobalje i okoliš s obzirom na veliku povezanost koju on ima sa zdravljem čovjeka. Ako imamo zdrav okoliš, imamo i zdrave ljude”, kazao nam je Gloryan Grabner, ravnatelj GDCK Makarska.
Ove kugle su za sada u Gradcu i Tučepima u more bacili učenici OŠ don Mihovila Pavlinovića iz Podgore i OŠ Petra Perice iz Makarske, a još će sudjelovati po jedna škola iz Makarske, Brela i Baške vode. Cijeli projekt za jednu školu košta 4.000 kn, a u jednom projektu baci se 1000 kugli.
Jesu li mikroorganizmi jedini spas za naše more?
Ovakav način čišćenja mora provodi se više od 50 godina u istočnim zemljama, a polako dolazi i u Hrvatsku. U Japanu je to, primjerice, uobičajena praksa, a efektivni mikroorganizmi postoje čak i kao napitak. Radi se o dobrim bakterijama koje žive u prirodi, ali zbog prebrzog zagađivanja prirode, one jednostavno ne uspijevaju sve apsorbirati. Japanci su se dosjetili da ih spoje i umnože jer kad ih je više, oni brže i bolje razgrađuju zagađenje. U posljednje se vrijeme mikroogranizmi koriste i u uzgajalištima riba, jer im očišćavaju more, pa sama riba bude ukusnija i zdravija.
“U slatkim vodama kugle djeluje 100 posto i poželjno je da se koriste u svim kanalizacijskim sustavima – jer će onda biti manje fekalnih bakterija u moru, a samim time smanjit će se i prisutnost Escherichije coli, koja često završava u moru i uzrokuje razne probleme kupačima. Efektivni mikroorganizmi se između ostaloga hrane Escherichijom coli i za nusprodukt stvaraju vodu i kisik, odnosno obogaćuju slatku vodu. Zanimljivo je da Jadran ima malo jači salinitet nego ostala mora”, kazao nam je Miroslav Dudaš, voditelj projekta i voditelj Volonterskog centra Crveni križ Makarska.
Pozitivno iskustvo s Raba
Osnovna škola Ivana Rabljanina na Rabu, provela je ovaj projekt već prije 4 godine te su istodobno napravili i istraživanje u kojem se pokazalo kako je u sedimentu stupca bio puno manji uzorak Escherichije coli poslije bacanja kugli. To je još jedan dokaz da bio kugle odrađuju svoj posao kako trebaju.
“Mi na Makarskom primorju želimo ispitati morski sediment, ponudili smo napraviti istraživanje sa stručnjacima iz ovog područja. Istraživanjem bi dokazali kako ovi mirkoorganizmi djeluju na našem moru. Vrlo je vjerojatno da bi se dogodile pozitivne stvari, kao što se dogodilo na Rabu. Ovi mikroorganizmi uklanjaju mulj i otpadne vode u moru, teške metale u lučicama, pa se postavlja pitanje, da smo ih već uveli, bi li danas bila živa periska? Možda bi, ne znamo, ako ne ispitamo. Nažalost, Makarska lučica je idealno mjesto za provedbu istraživanje, jer godinama nije dirana i nataložilo se svega i svačega. Mi smo ponudili jedino rješenje za ovaj problem na Makarskom primorju, ali nažalost nismo naišli na mnogo odobravanja od lokalnih vlasti”, upozorava Miroslav.
Ovi mikroorganizmi uklanjaju mulj i otpadne vode u moru, teške metale u lučicama, pa se postavlja pitanje, da smo ih već uveli, bi li danas bila živa periska? Možda bi, ne znamo, ako ne ispitamo. Nažalost, Makarska lučica je idealno mjesto za provedbu istraživanje, jer godinama nije dirana i nataložilo se svega i svačega
Kuglice možemo izraditi svi
Kugle možemo izraditi svi, a potom ih baciti u more. Za izradu jedne kugle potrebna je glina, orginalna EM1 tekućina (orginalni efektivni mikroogranizmi u tekućini) i bokashi (orginalni fermentirani efektivni mirkoogranizmi u mrvicama). Nakon što glina odstoji dva do tri sata u tekućini, ista se izvadi i pomiješa s bokashijem pa oblikuju u kuglicu veličine teniske loptice. Jedna kuglica pokriva jedan metar četvorni podmorja. Kugla se suši 21 dan, a zatim se može baciti u more.
Naslovna fotografija: web stranica Osnovne škole don Mihovila Pavlinovića, Podgora