Petak, 26 veljače, 2021

4 jednostavna načina da čišćenje doma pretvorite u – zero waste ritual

Nitko od nas ne očekuje da se preko noći prebacimo na život bez otpada. No, savjesni i odgovorni, kakvi moramo biti prema vlastitom zdravlju i održivom razvoju Zemlje, čak i najosnovnijim djelovanjem u svoja četiri zida možemo doprinjeti boljoj budućnosti - i istodobno čišćem domu

Život bez stvaranja otpada vrijedan je divljenja, ali i jedini izbor koji nam garantira kvalitetan život. Ali slično kao s novogodišnjim odlukama koje su (uglavnom) neodržive duže od 7 dana, pokušaj da se preko noći prebacimo na život bez otpada vjerojatno za većinu nas nije održiv.

No, ne moramo se odjednom prebaciti u zero waste način života jer, za početak, bit će dobro ako krenemo i – malim koracima. Primjerice, krenite od vlastitog doma – uz pomoć naša četiri jednostavna savjeta s kojima nećete stvarati otpad prilikom čišćenja.

1/ Napravite vlastito višenamjensko sredstvo za čišćenje

Želite li se riješiti police prepune proizvoda za čišćenje koji su u raznim plastičnim bocama? Mnoge profesionalne čistačice zaklinju se u vlažnu krpu za čišćenje svih površina, čak i kad su prozori u pitanju. Ali ako ste tip koji voli prskati tekućinu na radne površine, prenamijenite staru bocu s raspršivačem i napunite je s vodom i bijelim tj. alkoholnim octem. Smjesu možete koristiti takvu kakva je ili dodati nekoliko kapi esencijalnog ulja limuna ili omiljenog prirodnog mirisa.
Za jake površinske mrlje napravite pastu od sode bikarbone i vode koja će uspješno riješiti vaše probleme.

2/ Umjesto papirnatih ručnika koristite pamučne krpe

Mnogi krpeni materijali loši su za okoliš. Ručnici od mikrovlakana izvrsno prikupljaju i zadržavaju čestice prašine i prljavštine – ali mogu odbaciti mikroplastična vlakna kada se operu (koja potom završe u rijekama, oceanima i drugim vodenim tijelima – i potencijalno u probavnom sustavu morskih plodova koje jedemo).
Čak je i pamuk koji je prirodno vlakno loš za okoliš zbog velike ovisnosti o kemijskim pesticidima, velikim količinama vode i poljoprivrednim zemljištima. Ali kad ponovno upotrijebite pamuk koji već imate u svom domu, primjerice staru majicu, pokrivač ili ručnik, nadoknađujete ekološku štetu stvorenu prilikom izrade tog predmeta.

Najbolja novogodišnja odluka: želimo postati super heroji planeta Zemlje!

3/ Koristite spužve od 100% celuloze

Sintetičke spužve izrađene su na bazi plastike, a većina stručnjaka preporučuje da kuhinjsku spužvu mjenjate svako dva tjedna do mjesec dana – zbog velike količine bakterija koje se u njima nakupljaju. Ako se pridržavate tog pravila istodobno stvarate i veliku količinu otpada. Umjesto toga kupite spužve na biljnoj bazi. Napravljene od drvene pulpe, ove spužve su biorazgradive, pa čak se mogu i kompostirati.
Da biste dodatno smanjili otpad, potražite spužve od celuloze koje su minimalno zapakirane u papirnatu ili kartonsku ambalažu.

4/ Perite posuđe na pravi način

Velika većina nas još uvijek pere posuđe tako da pustimo vruću vodu iz slavine punom snagom dok pojedinačno peremo svako posuđe, lonac, nož i posudu. A to je pogrešno! Umjesto toga, napunite sudoper toplom, pjenastom vodom, a zatim isključite slavinu prije nego što operete posuđe. Ako imate dvostruki umivaonik, napunite drugu stranu čistom toplom vodom za ispiranje, a ako ga nemate napunite plitku posudu ili kanticu. Ako za pranje posuđa koristite perilicu pričekajte s pranjem prije nego što je u potpunosti napunite.
Razmislite i o nabavci energetski učinkovite perilice posuđa jer one troše samo oko četiri litre vode po pranju i potrebna im je manja količina energije za zagrijavanje vode i ispiranje. 

Jedan od najvećih ekoloških problema: Zašto je odjeću teško reciklirati?

Odabrano

9 YouTube kanala koji nas inspiriraju na odgovorniji (i zeleniji) život

Postoje tisuće vlogera koji promoviraju održivi razvoj i odgovoran način življenja stvarajući koristan sadržaj za svoju publiku. A kako predviđamo da ćemo ove godine provoditi puno vremena gledajući i učeći izabrali smo devet njih koji su nas oduševili praktičnim i korisnim savjetima

Bye, bye kemija: Najbolja eko sredstva za čišćenje – napravite sami!

Za snagu sode bikarbone pri čišćenju zasigurno ste već čuli, a mi vam donosimo još sastojaka iz kućanstva koja su odlična za ekološko čišćenje vašeg doma. Osim čistoće ujedno i dezinficiraju pa ste time dobili i razne zdravstvene benefite

Dunja Mazzocco Drvar: Onečišćenje zraka je uzrok i brojnih psihičkih bolesti!

Dunja se s početkom klimatološke jeseni pridružila stručnjacima u Društvu za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) koji se bave ublažavanjem klimatskih promjena i suzbijanjem energetskog siromaštva. Jedna je od najboljih sugovornica koja nam može objasniti klimatske promjene i održiv razvoj, u Hrvatskoj i u svijetu.

Ekocid: Hoće li se (i kada) uništavanje okoliša konačno proglasiti zločinom?

Od Pape do Grete Thunberg, sve su češći pozivi da se "ekocid" prizna kao zločin u međunarodnom kaznenom pravu - ali bi li takav zakon ikada mogao funkcionirati u realnosti? Za aktiviste je kriminaliziranje ekocida jedino rješenje da se spasi neupitno uništavanje ekosustava Zemlje a time i svih onih koji u njima žive!

Povezano

Dobra ideja: Kako nekome možete reći ‘hvala’ – na kreativan i održiv način!

Održivi darovi ne samo da izražavaju zahvalnost, već pokazuju ljubav i brigu da će dobro djelo primatelja živjeti u nedogled. Stoga, želite li nekome reći 'hvala' ovaj put preskočite buket cvijeća - ostavite ga tamo gdje ima priliku stvoriti svježi kisik za naša pluća

Od hladnjaka do zavjesa: 6 trikova za uklanjanje neugodnih mirisa iz doma

Ako vas trenutno (ili već dulje vrijeme) muče neugodni mirisi u domu, prvo ih pokušajte identificirati i riješiti se njihovog izvora, a zatim isprobajte ove trikove. Uz pomoć njih u vašem će domu mirisati 'sve u šesnaest' - od hladnjaka do dvosjeda!

Poštanske marke s toplinski reaktivnom tintom – ‘alarm’ za klimatske promjene

Poštanske marke finskog studija Berry Creative sadrže slike ptica i snježnih oblaka koji se pri zagrijavanju pretvaraju u kosture i grmljavinu kako bi poslali poruku o posljedicama klimatskih promjena

Ne bacajte hranu u smeće: Kako ‘višak’ iskoristiti i(li) reciklirati

Samo u Hrvatskoj godišnje se baci gotovo 400 tisuća tona hrane. 77 posto tog otpada je iz privatnih kućanstava. Ove brojke su još strašnije kada osvijestimo da gotovo milijardu ljudi na svijetu gladuje

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime