Odvajate li otpad? Znate li kako se pravilno odvaja otpad? Za razliku od mnogih od nas koji nisu sigurni gdje se baš svaki odbačeni predmet može reciklirati ili odbaciti – Marina Matijević zna odgovore na sva pitanja!
Ona je ekološki osviještena komunikologinja, koja je htjela postati bolji građanin te je pozvala druge da joj se pridruže i otvorila dijalog dijeljenja iskustava na tom putovanju.
Pandemijski ‘šamar u lice’ i izbor koji donosi nešto vrijedno za ljude
“Ekologija me uvijek zanimala, plastika zgražavala i otkad su postavljeni spremnici, ja odvajam otpad. U tom procesu odvajanja polovicu ambalaže tj. otpada s kojim sam se susretala kroz dan nisam znala kako pravilno sortirati, ali nažalost nikada baš nisam imala vremena da malo progooglam na tu temu. U cijelom procesu istraživanja shvatila sam kako krucijalno nedostaje ta kratka praktična informacija koju svi preferiramo ovih dana – pa sam u siječnju 2021. otvorila profil ‘Ja Bolji Građanin'”.
Smatram kako je ova zabrana korištenja proizvoda vrlo značajna za Hrvatsku. Naime, da mi je netko prije dvije godine rekao kako će se ovo dogoditi, rekla bi da nema šanse. Mislim da tako razmišljaju i mnogi drugi, tako da možemo biti jako zadovoljni da se dogodila. Ipak, nema nikakve spektakularne promjena. Svi proizvodi koji su obuhvaćeni zabranom imaju svoje zamjenske koji su napravljeni od materijala povoljnijih za okoliš, ali što se tiče samih navika promijenit ćemo ih. Kada, primjerice, vidimo da je bolje da nosimo platnenu vrećicu, ta odluka će nas navući na drugu, tako da je vrlo koristan učinak koji donosi ova zabrana.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Pravilno odvajanje otpada nitko nam nikad nije detaljno objasnio. Možete li nam u kratkim crtama objasniti gdje što ide, koje su glavne smjernice za odvajanje?
Većina moga profila naslanja se na pravilno odvajanje otpada, a samo u jednom danu obradimo izuzetno puno materijala. Ali ako se želimo držati kratkih crta – najvažniji segment je informiranje preko lokalne publikacije ili lokalnog komunalnog poduzeća. Bilo da objavljuju informacije na web stranici, preko brošura koje dobivate uz račune ili putem aplikacije. Meni se često dogodi da mi se javljaju ljudi koji žive u drugom mjestu, a gledaju informacije od Čistoće Zagreb – što je apsolutno neispravno. Neke će se stavke preklapati, naravno, ali definitivno neće sve. Idući ključni korak jest upoznati se s vrstama kanta koje su dostupne u vašem mjestu stanovanja i načinu odvajanja otpada te tipovima materijala.
Kao čovječanstvo imamo ispred sebe stvarno brojne promjene na koje moramo biti spremni, jer način na koji živimo u toj linearnoj ekonomiji je neodrživ način!
Šarolika je paleta nedoumica što i kako reciklirati?
Kako se započinje s odvajanjem otpada?
S promjenom se započinje donošenjem odluke. Nije nužan niti neki zasebni spremnik, samo oformite neko mjesto. Meni se javljaju brojni ljudi s pitanjima: Kako ću s 5 kanti kada imam mali stan? Kad se želi onda se stvarno nađe prostor. Može se vrećica staviti i na samu kvaku vrata i tu odvajati. Dakle odluka ka promjeni je ključna!
Koje su najčešće nedoumice s kojima se ljudi susreću kada je odvajanje otpada u pitanju?
Šarolika je ta paleta nedoumica. Uvijek ponavljam kako mislim da je Tetrapak prvak pogreške. Naime, radi se o specifičnom slojevitom tipu ambalaže – naime, sastoji se od 75 papira, 20 posto plastike i 5 posto aluminija! Isto tako za ovaj tip ambalaže svi uvijek smatraju kako je to izuzetno prirodno i samo papir. Tetrapak je specifičan i zahtjevan za ambalažu. Specifičnost oko njega je to što je šaroliko postavljen za odvajanje u Hrvatskoj. Pa tako najčešće ide u spremnik plastike, negdje u spremnik papira, a negdje u poseban spremnik!
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
tetrapak je prvak pogreške. Naime, radi se o specifičnoj slojevitom tipu ambalaže – 75 papira, 20 posto plastike i 5 posto aluminija. za ovaj tip ambalaže svi uvijek smatraju kako je prirodan i samo papir…
Ako ne shvatimo važnost odvajanja otpada i reciklaže, što nam se može dogoditi? Jer mnogi ljudi misle kako njihovi mali ‘postupci’ ne doprinose klimatskim promjenama i katastrofama?
Klimatske promjene su već vidljive. Nedavno smo bili svjedoci nevjerojatnih poplava i to na mjestima koja imaju najbolje metode obrane od poplava na svijetu. Što se tiče samog odvajanje otpada i reciklaže, to jest samo jedan od segmenata koji utječe na klimatske promjene. Mi kao čovječanstvo imamo ispred sebe stvarno brojne promjene na koje moramo biti spremni, jer jednostavno način na koji živimo u toj linearnoj ekonomiji je neodrživ način. Prebačaj na kružno gospodarstvo je apsolutno ključan.
Koju sve povratnu ambalažu možemo vratiti i za nju dobiti novac ili je odvojiti te tako pomoći nekome tko se od toga prehranjuje?
Proizvodi uparkirani u pet ambalažu, staklena ambalaža te najčešća aluminijska kao i neka željezna ambalaža volumena većeg od 0,2 litara ostvaruju pravo na isplatu povratne naknade u iznosu od 50 lipa po jedinici otpadne ambalaže. Ambalaža od mlijeka i mliječnih proizvoda su od 1. srpnja ove godine opet u sustavu povratne naknade i vrijedi isto pravilo – dakle, za sve PET zapremine veće od 0,2 litara dobije se 50 lipa.
S bio otpadom u kratko vrijeme dobiješ pravu satisfakciju
Kod nas, prema statistikama, još uvijek mali broj ljudi odvaja bio otpad. Što je sve bio otpad? Kako početi s odvajanjem na što lakši način i kako, primjerice, kompostirati u stanu?
Bio otpad je generalno kuhinjski otpad, ostaci od pripreme hrane te vrtni ili zeleni otpad – te čini gotovo trećinu kućnog otpada. Vrlo je vrijedna sirovina za proizvodnju te je kvalitetan bio kompost. Važna je prva odluka i rekla bi da s biootpadom u kratko vrijeme dobiješ satisfakciju – rodi se dobar osjećaj jer vidiš da se većina otpada kompostira i ne završi na deponiji. Kompostiranje u stanu je najidealnije raditi na balkonu, u garaži ili u nekom dijelu kuhinje. Kantu za otpad možete kupiti ili sami napraviti.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
U Zagrebu se dijele vrećice za otpad, ali se mnogi građani bune da ih ne dobivaju redovito. Mogu li ih negdje zatražiti ili postoji alternativa uz pomoć koje mogu i dalje pravilno odvajati?
Zagrebačka čistoća ulaže velike napore u osluškivanje građana. Jedno od tih je i novo rješenje koje uvode, a to je da ćemo od sada umjesto vrećica od 60 litara, za bio otpad imati vrećice od 30 litara. Proveli su anketu među korisnicima i ovo se pokazalo kao bolje rješenje. Što se tiče same podjele, dva puta godišnje trebate dobiti svoj slot vrećica. Ako svoje niste toliko puta dobili, nazovite Holding. Kada ostanete bez vrećica postoje brojni zeleni otoci po gradu gdje se otpad može odvojiti bez vrećice ili je odvojite u drugoj vrećici, ali da pripada baš tom spremniku.
Kompostiranje u stanu je najidealnije raditi na balkonu, u garaži ili nekom dijelu kuhinje. Kantu za otpad možete kupiti ili napraviti
Mnogi ljudi imaju argument da otpad ne razdvajaju jer ‘sve završi na istom mjestu’ – je li to istina?
Ovisi o kojem gradu i općini govorimo, ali stopa odvojenog otpada nam mnogo toga govori. Nažalost, postoje mjesta, najčešće su to manja općine, koje u 2020. imaju 0,0 % stope odvojenog otpada. To nam govori da sve ide na istu hrpu, pa je tu problem malo slojevitiji. Što se tiče grada Zagreba ta priča o istoj hrpi je neozbiljna. Zagreb je u 2020. godini imao stopu odvojenog otpada od 29.88%. Ljudi moraju malo pogledati drugu stranu medalje i shvatiti kako je sustav gospodarenja otpadom u gradu ogroman. Mi kada odvojimo otpad je samo početak puta tog otpada. Oni koji tvrde da se otpad ne odvaja su prema mom iskustvu upravo oni ljudi koji su lijeni odvajati otpad i tako se pravdaju.
Od Tetrapaka se može izraditi krov čvršći od crjepova!
Često je problem s ambalažom to što je onečišćena i kao takva se ne može reciklirati. Je li potrebno svu plastiku i papir u potpunosti očistiti prije odvajanja? Što raditi s prljavim dijelovima?
Nije nužno u potpunosti da se ambalaža sjaji, ali jest nužno isprati je. Također, važno je naglasiti kako ne treba trošiti hektolitre vode. Što se tiče papira, kutija pizze naručene dostavom, dobar je primjer i najčešće se dogodi da se dio kutije zamasti. Taj zamašćeni dio može u bio otpad ili na komposnu hrpu, a ovaj dio koji se nije zamastio – on se može reciklirati.
Što se sve može napraviti od recikliranih predmeta, a da toga nismo ni svjesni?
Meni je genijalna priča kako su medalje na Olimpijadi u Tokyu izrađene od recikliranog materijala, dakle od odbačenih mobitela, laptopa i fotoaparata. U roku od dvije godine je u trgovine predano više od 6 milijuna korištenih mobilnih uređaja. Drugo, vrlo zanimljivo mi je da se od Tetrapaka može dobiti krovni lim koji je otporniji od tradicionalnih crjepova. Dapače, mogu primiti puno veća opterećenja te se mogu baciti na tlo bez lomljenja. Ono što je manje poznato jest i to da se reciklirani tekstil često dobije iz recikliranih PET boca.
Meni je genijalna priča kako su medalje na Olimpijadi u Tokyu izrađene od recikliranog materijala, dakle od odbačenih mobitela, laptopa i fotoaparata
Postoji li nešto što nije moguće reciklirati, biorazgraditi ili ponovno koristiti?
Tehnologija reciklaže je toliko išla naprijed da vjerujem kako ne postoji ništa na svijetu što se ne može reciklirati ili ponovno iskoristiti. Voljela bih spomenuti stavku, jedno je reciklaža, a drugo je ekonomski isplativa reciklaža. Ipak, dominira ekonomija i reciklira se samo ono što je ekonomski isplativo, to je poanta priče o gospodarenju otpadom.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Što spada pod mješoviti otpad?
U mješoviti otpad ide sav otpad koji se ne može odvojiti u druge spremnike ili u reciklažno dvorište. Primjerice, tu spadaju higijenski ulošci, pelene, opušci, korištene britvice i onečišćena ambalaža koju je apsolutno nemoguće očistiti. Ali važno je napomenuti da je najveća šteta kad otpad završi na deponiju, a mješoviti otpad tamo najčešće završi. Tako da odvojite sav koristan, problematičan i opasan otpad koji proizvedete u kućanstvu, a u mješoviti otpad bacite samo ono što nikako drugačije nije moguće zbrinuti.
Svi trebaju otpad prestati doživljavati kao problem koji treba riješiti netko drugi! Poruka koju stalno provlačim jest poruka odgovornosti – ti i ja smo kupili taj proizvod i ti i ja smo odgovorni za ambalažu tog istog proizvoda kada on postane otpad…
Raste li svijest Hrvata o važnosti odvajanja otpada?
Raste svijest Hrvata, vode više računa i postaju osvješteniji. Stopa postotka odvojenog otpada raste iz godine u godinu i to značajno i to nam je veliki pokazatelj napretka. Isto tako ide u prilog i green lifestyle koji je postao popularan trend kojem se mnogi priklanjaju. Gdje god se okrenete vidjet ćete da je nešto reciklirano, to sve utječe na cjelokupnu svijest Hrvata, a na to se nadovezuje i svijet o odvajanju otpada.
Što je po Vama najbolje rješenje za smanjenje otpada? Kako možemo potaknuti svijest što više građana da shvate važnost razdvajanja otpada?
Edukacija je apsolutno rješenje za sve. Visoka razina neinformiranosti o gospodarenju otpadom je dovela do tog negativnog stava koju dominira o otpadu i koji se mora mijenjati. Svi trebaju otpad prestati doživljavati kao problem koji treba riješiti netko drugi! Poruka koju stalno provlačim jest poruka odgovornosti – ti i ja smo kupili taj proizvod i ti i ja smo odgovorni za ambalažu tog istog proizvoda kada on postane otpad…
I kada to shvatiš, tu odgovornost, onda se kreneš educirati, a s edukacijom stječeš nova znanja, nova znanja dijeliš drugima i tako ta spoznaja odgovornosti kreira taj vrlo pozitivan lanac. Građani trebaju znati da je svaka promjena u našem ponašanju s otpadom, ma koliko god nam se činila mala, promjena na bolje i iznimno je važna za opstanak života na planeti!
Naslovna fotografija: Studio Jeka, Marko Čordaš