Subota, 8 siječnja, 2022

Jedan od najvećih ekoloških problema: Zašto je odjeću teško reciklirati?

Rezultat 'fast fashiona' ili brze mode golema je količina odjeće koja svake godine postaje otpad s katastrofalnim posljedicama za okoliš. Možemo li odjeću koju više ne trebamo ili ne želimo nositi pretvoriti u nešto korisno? I kako savjesnije i odgovornije kupovati?

Otvorite ormar i budite iskreni. Koliko je prošlo otkad ste posljednji put nosili šareni džemper u kutu ormara? Mislite li da je vrijeme za generalku? Prema istraživanju koje je provela sociologinja Sophie Woodward sa Sveučilišta u Manchesteru, u prosjeku 12% odjeće u ormarima žena moglo se smatrati “neaktivnom”. Sigurni smo da možete napuniti vrećicu ili dvije s odjećom koju ne nosite, no što onda?

Samo u Hrvatskoj se na godišnjoj razini skupi oko 60 tisuća tona otpadnog tekstila, dok je u SAD-u ta brojka preko 13 milijuna tona. Globalno 92 milijuna tona tekstilnog otpada bacimo svake godine. Još više zabrinjava podatak da se svega nekoliko posto tog otpada reciklira. Do 2030. godine očekuje se da će se godišnje bacati više od 134 milijuna tona tekstila.

“Modna industrija trenutno koristi velike količine neobnovljivih resursa, uključujući naftu”, ističe Chetna Prajapati, znanstvenica koja proučava načine izrade održivog tekstila na Sveučilištu Loughborough u Velikoj Britaniji. “Industrija mode troši vrijedne resurse poput vode, zagađuje okoliš i utječe na ekosustave.”

Globalno je modna industrija odgovorna za 10% svih emisija stakleničkih plinova

Samo se zbog proizvodnje tekstila svake godine u atmosferu ispusti 1,2 milijarde tona stakleničkih plinova. Potrebne su i ogromne količine vode za proizvodnju odjeće, a modna industrija odgovorna je za 20% globalnih otpadnih voda. Zbog svega toga alternativa bacanju odjeće potrebnija je nego ikad.

Istodobno, kupujemo više odjeće nego ikad. Prosječni potrošač danas kupuje 60% više odjeće nego prije 15 godina. U Velikoj Britaniji se svake minute kupi više od dvije tone odjeće što je najviše među zemljama u Europi. Globalno se otkupi oko 56 milijuna tona odjeće svake godine, a očekuje se da će to porasti na 93 milijuna tona do 2030. godine i 160 milijuna tona do 2050. godine.

Iako će većina kvalitetno izrađene odjeće koja se pažljivo čuva trajati godinama, mijenjaju se trendovi i ukus što znatno skraćuje ‘životni vijek’ odjeće. Podaci pokazuju kako danas odjeću nosimo između 2 i 10 godina (donje rublje i majice nosimo jednu do dvije godine, odijela i kaputi imaju ‘životni vijek’ četiri do šest godina).

Najveći problem s recikliranjem odjeće

Velik dio problema svodi se na ono od čega je naša odjeća napravljena. Naime, tkanine su složene kombinacije vlakana, izrađene od problematičnih mješavina prirodnih pređa, umjetnih niti, plastike i metala.

“Na primjer, majica od 100% pamuka sadrži mnoge druge komponente poput naljepnica i konca za šivanje koji su obično izrađeni od drugog materijala poput poliestera”, objašnjava Prajapati. “Slično tome, i traperice su izrađene od pamučne pređe koja je obično pomiješana s elastanom i drugim komponentama poput patentnih zatvarača i gumba i poliesterskog konca za šivanje i obojena nizom boja.”

Stoga je teško kod recikliranja razdvojiti odjeću Ručno sortiranje tekstila prema vrstama vlakana i materijala dugotrajno je, sporo i zahtijeva kvalificiranu radnu snagu. Sve veća upotreba modernih mješavina tkanina u odjeći otežava to i fizički. Premda europski istraživači razvijaju tehnike koje koriste hiperspektralne kamere (snimaju svjetlost izvan granica ljudskog vida – kako bi se bolje prepoznale različite vrste tkanina). Jednom razvrstane, boje koje su nanesene na tkanine moraju se ukloniti kako bi se pređa mogla ponovno upotrijebiti.

Trenutno se, međutim, vrlo malo odjeće potpuno reciklira – postupak poznat kao recikliranje “od materijala do materijala”. Primjerice, stari vuneni džemperi mogu se pretvoriti u tepihe, kašmir se može reciklirati u odijela. Od 2015. godine na ovaj je način reciklirano manje od 1% rabljene odjeće.

Iako postoji zdravo tržište rabljene odjeće koja se prodaje putem interneta, možda je najpopularniji način zbrinjavanja stare odjeće jednostavno doniranje. Iako tako mogu doći do potrebitih, često donacija odjeće postaje jednostavan način prenošenja problema s tekstilnim otpadom na druge.

Tkanine se mogu reciklirati mehanički i kemijski

Mješavine su najprikladnije za mehaničku reciklažu vlakana. Tkanine se usitnjavaju čime se krati duljina vlakana. Od takvih vlakana nastaju tkanine niže kvalitete i manje čvrstoće, pa se ne koriste za odjeću, već od njih nastaju kompozitni materijali koji se koriste za toplinsku izolaciju ili tepihe za upotrebu u građevinskoj industriji. Pronađen je i način kako napraviti izolaciju od buke od starih tekstilnih vlakana.

Recikliranje kemijskim putem koristi se za tkanine s velikim udjelom jedne vrste vlakana, na primjer poliestera i najlona. Međutim, takvo recikliranje zahtjeva više procesa i korištenje dodatnih kemikalija, što sam postupak i rezultat, odnosno tkaninu, čini skupom. Uspjelo se u naumu učinkovitog odvajanja prirodnih i sintetičkih smjesa i hvatanja obje vrste vlakana, a da se pritom ne gube vlakna. Međutim, proširivanje ove tehnologije na industrijske razmjere ostaje izazov.

Skupina istraživača pod vodstvom Carol Lin, inženjerke kemijske industrije sa Sveučilišta City u Hong Kongu, razvila je tehniku za recikliranje tkanina izrađenih od mješavina pamuka i poliestera, tako što su takvim tkaninama ‘hranili’ gljivice. Gljivice Aspergillus niger stvaraju enzim koji pamuk razlaže na glukozu koja se onda koristi za sirup. Preostala čista poliesterska vlakna mogu se ponovno koristiti za izradu nove odjeće. Mješavine od poli-pamuka trenutno su među najpopularnijim tkaninama za upotrebu u jeftinoj odjeći i često se koriste u majicama, košuljama, pa čak i u trapericama.

Lin i njezin tim usavršili su postupak kako bi se mogao primjeniti u većem opsegu pomoću industrijski proizvedenih enzima celuloze. Surađuju i s maloprodajom odjeće H&M, te ispituju utjecaj ovog postupka recikliranja na njihov tekstilni otpad. Austrijski istraživači razvili su postupak kojim pomoću enzima staru vunenu odjeću pretvaraju u materijal koji se može koristiti kao smola ili ljepilo. Popularni su i novi načini dobivanja tkanina od algi, mliječnih proteina i sličnog biološkog otpada.

Jedno od mogućih rješenja

Kako bi odjeća postala održiva, tkanine, vlakna i odjevne predmete treba dizajnirati na način da budu jednostavniji za recikliranje. Brendovi u modnoj industriji sve veći naglasak stavljaju na potražnju za održivijim praksama.

“Korištenje recikliranih materijala znači drastično smanjenje korištenja neobnovljivih resursa i negativnih utjecaja industrije, poput emisija CO2, upotrebe vode i kemikalija”, ističe Prajapati. Recikliranje i održivije tkanine bit će ključni za rješenja problema, no i potrošači će morati promijeniti svoje ponašanje. Racionalnija kupnja i ne gomilanje odjeće u ormare dio je rješenja želimo li smanjiti loš utjecaj modne industrije na naš planet.

Fotografije: Pexels

Pročitajte još...

Zašto je štetna sintetika toliko popularna u modi?

Jeftina prerada i proizvodnja učinili su sintetičke materijale hitom u modnoj industriji. No, kad bi znali koliko je ona štetna ne samo po vaše zdravlje, nego i za budućnost našeg planeta, dobro bi razmislili

9 YouTube kanala koji nas inspiriraju na odgovorniji (i zeleniji) život

Postoje tisuće vlogera koji promoviraju održivi razvoj i odgovoran način življenja stvarajući koristan sadržaj za svoju publiku. A kako predviđamo da ćemo ove godine provoditi puno vremena gledajući i učeći izabrali smo devet njih koji su nas oduševili praktičnim i korisnim savjetima

Greenwashing – sve je više pokušaja prodaje lažne prirodne kozmetike

Većina će čim ugleda etiketu organsko, prirodno ili vegansko odmah pomisliti kako se radi o dobrom proizvodu. Rijetki će pomisliti kako se radi o marketinškom triku jer je biti 'zelen' sada in. Otkrijte kojim se taktikama proizvođači koriste isključivo zbog - financijske koristi

Ne bacajte u smeće stare kućanske elemente, sitnice i elektroniku

Adaptacije doma, kvarovi elektronike ili uništenje namještaja... što učiniti s odbačenim stvarima a da ne zagadite okolinu?

Povezano

Najbolja novogodišnja odluka: 11 praktičnih i jednostavnih prijedloga za održivi život!

Želite li ekološki osvijestiti i sebe i svoju okolinu, donosimo praktične i jednostavne prijedloge, a usvojite li samo jedan od njih - za nas ste na dobrom putu da doista i postanete 'superheroj' planeta Zemlje!

Održivi Božić: Kako najljepše doba godine učiniti prekrasnim i za naš planet?

Jedna lekcija koju smo nedavno naučili je važnost smislenog povezivanja s našim voljenima. Ako razmislimo o ovom osjećaju, onda se održivi Božić uopće ne čini kao takav napor...

Inovacija: Mini vjetroturbina koja proizvodi dovoljno energije za napajanje svakog doma

Dizajner i poduzetnik Joe Doucet stvorio je uređaj za usmjeravanje snage vjetra koji se nalazi unutar kinetičke skulpture veličine zida, a proizvodi dovoljno energije za napajanje nekog privatnog doma

Nove biorazgradive maske na biljnoj bazi zatvaraju krug recikliranja

Ovo je prva maska ​​na svijetu za jednokratnu upotrebu napravljena od 100% biljnih materijala. Osim toga, američkim kupcima tvrtka nudi i 1 dolar kredita u trgovini za svaku Oceanshield masku koju vrate

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime