Većina ljudi vidi korov kao problem, no upravo korov može vratiti u život suho i oštećeno tlo. Do tog zaključka je došao australski poljoprivrednik Peter Andrews koji je prije više od 60 godina doživio svoju prvu pješčanu oluju za koju tvrdi da je bila strašna, no njezine posljedice su bile još strašnije.
Ogoljena stabla, životinje koji nisu mogli disati od prašine, potpuna apokalipsa gdje god se okreneš… Od te prve oluje Peter je usmjeren na pokušaj obnove zemlje kroz uzgoj prirodnim slijedom.
Kroz godine bavljenja poljoprivredom naučio je kako učiniti zemlju plodnom. Naime, Australija je opustošena načinom poljoprivrede u europskom stilu. Stoga se on ’70-tih i ’80-tih godina prošlog stoljeća počeo zanimati za održivu poljoprivredu. Proučavao je vodotokove na svojoj zemlji i pokušavao izbjeći gnojiva i sredstva za uništavanje korova. Na taj je način nastojao farmu učiniti što otpornijom na vremenske uvjete.
Najveći problem mu je predstavljala suša. Klimatske promjene i čišćenje zemljišta krčenjem šuma doveli su do visokih temperatura i ekstremnih vremenskih nepogoda u Australiji. Na drugom je mjestu bio korov, koji je oduzimao prostor kulturama koje je sadio. Shvatio je kako su za održavanje ravnoteže tla bitni voda i biljke, pa se počeo baviti idejom o uzgoju prirodnim slijedom koji je razradio u četiri koraka.
4 koraka uzgoja prirodnim slijedom
Prvi je učiniti zemlju ponovno plodnom. Drugi korak bio je povećati količinu podzemnih voda. Trećim korakom je uspostavio vegetaciju na opustošenoj zemlji, uključujući i korov. A četvrti je značio shvatiti jedinstvene potrebe određenog područja. “Naziv ‘uzgoj prirodnim slijedom’ me smeta. Radi se o tome da promatramo krajolik i vraćamo ga na ono što je nekad bio. Svaka biljka ima svoju svrhu”, govori Andrews.
Iako njegove ideje nisu na samom početku bile prihvaćene posljednjih 10ak godina one donose rezultate. Bavljenje uzgojem prirodnim slijedom može biti itekako učinkovito i održivo. Predmet rasprave jest njegova ideja da se u ovakvom uzgoju koriste i korovi, koji prema mišljenjima nekih stručnjaka, kulturama koje se uzgajaju oduzimaju i onako oskudnu vodu.
Međutim, jedna od farmi koja funkcionira prema Andrewsovom prirodnom slijedu jest Mulloon Creek koju je Mreža rješenja za održiv razvoj Ujedinjenih naroda 2016. godina istaknula kao jednu od rijetkih svjetskih uistinu održivih gospodarstava. Mulloon Creek je ogledni primjer na kojemu je umjesto sušnog i neplodnog tla ponovno počeo bujati život. Unatoč maloj količini kiše, potok sada ponovno teče, a pašnjaci koji su nekoć bili tlo uništeno sušom ponovno postaju zeleni.
“Ono što smo naučili jest da nikad ne treba iščupati korov prije nego shvatite njegovu svrhu. Uništite li veliku količinu korova na nekom području, valja ga zamijeniti drugom biljkom kako bi cijeli sustav nastavio funkcionirati”, objašnjavaju na farmi. Osim toga, korov je izvrsno rješenje za smanjenje količine ugljika u atmosferi i pomaže u kontroli klimatskih promjena.
Šume, oceani i tla su ti koji apsorbiraju ugljični dioksid iz atmosfere, a kolika će biti njihova količina ovisi o određenom ekosustavu, gdje se on nalazi i tko njime i kako upravlja. Upravo tu je značajna uloga poljoprivrednika, a Andrewsov uzgoj prirodnim slijedom zasigurno i jedno od rješenja.
I dok svjetski čelnici raspravljaju o tome treba li, kada i kako smanjiti količine ugljika, jedna održiva farma u Mulloon Creeku u Australiji dokazuje da i korov može pomoći u smanjenju stakleničkih plinova. Možda je to mali, ali je značajni korak u rješavanju ozbiljnog globalnog problema.
Fotografije: Unsplash