O važnosti življenja “zelenog” načina života čitamo mnogo, ali kada dođe do djelovanja, ne rijetko odabiremo manje zelene opcije. Bilo zbog navike, komotnosti ili nečeg trećeg, još uvijek nismo u potpunosti usvojili “zelene” načine ponašanja. Djelovati moramo odmah, iako ako se pita stručnjake za okoliš, već kasnimo s mnogo radnji.
Teško je promijeniti svoje navike, ali na svu sreću postoje načini koji nam u tome mogu pomoći. jedan od takvih je i posjećivanje festivala koji su orijentirani na održiviji način života. Na takvim festivalima možemo čuti mnogo korisnih savjeta koji će nam pokazati da su stvari mnogo jednostavnije nego što ustvari mislimo, a uz to će nam pomoći da osvijestimo veličinu problema. Jedan od festivala koji za cilj ima promociju održivog, zelenog načina života je i Greencajt festival.
Dvodnevna konferencija, inspirativne panel diskusije o zelenim inicijativama, expo električnih i hibridnih automobila te dodjela Nacionalne nagrade za okoliš 2022 – Green Prix, okosnica su nadolazećeg Greencajt festivala koji će od 2. do 5. lipnja u prostorima stare Tvornice električnih žarulja i Rougemarin Parka u Zagrebu. S osnivačem Greencajt Festivala i portala green.hr, Vinkom Filipićem, razgovarali smo o cilju osnivanja toga festivala, o budućnosti koja nas očekuje te što svatko od nas može napraviti kako bi pridonio zelenijoj i održivijoj svakodnevnici.
Svjesni smo da živimo u izazovnim vremenima i klimi kakva do sad još nije postojala te da je krajnje vrijeme da se naglasi važnost savladavanja zelenih globalnih izazova. Koji je primarni cilj Greencajt festivala?
Puno je različitih ciljeva, ali osnovni je da pošaljemo poruku da je klimatska kriza – kriza broj 1, i da vremena za čekanje i promišljanje više nema. Moramo djelovati odmah i što je najvažnije, moramo djelovati zajedno jer jedino tako možemo dobiti priliku da ovaj generacijski izazov bude uspješno svladan.
Konstantno se čeka vrijeme za borbu s klimatskim promjenama
Brojni sudionici će se baviti gorućim pitanjima ekologije, a osim međusobnog povezivanja i razmjene znanja, na koji način očekujete da može doći do zaista vidljivih pomaka globalno, ali i u lokalnim sredinama?
Ovo što se sada događa je na neki način utrka s vremenom. Nije sporno da se svijest mijenja, ali je sporno hoće li ta brzina kojom se ona odvija biti dovoljna da spasimo klimu i planet općenito. Postoje pozitivni primjeri, poput npr. Danske koja je nedavno donijela ambiciozan zakon o klimi kojim se država obvezala da će do 2030. smanjiti emisiju CO2 za 70 posto.
Problem trenutka je što je taj plan ambiciozan, teško dohvatljiv, a ako i bude dohvaćen, opet nedovoljan ukoliko druge zemlje neće napraviti isto ili slično. Dok je bjesnio Covid, borba protiv klimatskih promjena je pala u drugi plan. Sada kada bjesni rat, situacija je slična. Kao da svi čekamo neka bolja vremena kako bi se uhvatili u koštac s ovim gorućim problemom. Znanstvenici kažu da su klimatske promjene na rubu da postanu nepovratne, a znamo što to znači. Stoga, trenutak je sada! Imamo priliku u povijesti biti zapamćeni kao generacija koja je napravila preokret ili kao generacija koja je mogla, a nije napravila ništa.
Moramo djelovati odmah i što je najvažnije, moramo djelovati zajedno jer jedino tako možemo dobiti priliku da ovaj generacijski izazov bude uspješno svladan.
U sklopu festivala, proglasit ćete i dobitnike Nacionalne nagrade za okoliš 2022. Kakva je situacija u Hrvatskoj, koliko pojedinci i organizacije brinu o održivijem načinu života i poslovanja? Možemo li biti optimistični i reći kako je pred nama zelenija budućnost?
Trend je u svakom slučaju pozitivan. Na ovogodišnji Green Prix se prijavilo ukupno 118 projekata u 5 kategorija što govori o tome da postoje pojedinci, organizacije i kompanije koje razmišljaju o zelenoj tranziciji. Može li više i bolje, mislim da mora.
Posebno sam sretan što i ove godine dodjeljujemo nagradu za Green lidera godine, čime slavimo pojedince koji nam svima mogu služiti kao primjer i putokaz na koji bismo način i mi mogli doprinijeti.
Sav prihod od prodaje ulaznica ide ekološkim akcijama
Greencajt festival pokriva teme održivog poslovanja te će sudionici imati priliku čuti priče i iskustva onih koji zaista uspijevaju u postizanju svojih održivih ciljeva. Na koji način europska regulativa može potaknuti korporacije da se uključe u proces održivog poslovanja? Može li organizacija ovakvog festivala također dati svoj doprinos, ne samo u teoriji, već i u praksi?
Korporacije moraju biti važan dionik procesa zelene tranzicije. Dakle, imamo trodiobu odgovornosti između nacionalnih vlada, korporacija i društva u cjelini. Ako itko zakaže, proces neće biti uspješan. U tom smislu, mnoge su kompanije krenule s tranzicijom prema održivom poslovanju, a one koje nisu, upravo će ih europska regulativa prisiliti da krenu. One koje to ne naprave, bit će kompanije drugog reda.
Mi smo kao festival svojim primjerom već dali doprinos, a istim smjerom ćemo se voditi i dalje. U želji da ovakav festival ostavi što manji ugljični otisak, prošle smo godine za svakog posjetitelja zasadili jedno stablo, animirali smo posjetitelje da na festival dođu biciklom i za to im osigurali besplatne vožnje, a na lokaciji smo postavili i malu solarnu elektranu koja je proizvodila energiju dostatnu za jedan segment potrošača produkcije. Festivalska hrana je veganska i vegetarijanska, nema plastike u konzumaciji i sl. Ove godine, većinu tih aktivnosti ponavljamo, a sav prihod od prodaje karata za koncerte TBF-a i Dino Dvornik Tribute banda bit će doniran za ekološke akcije.
Što je Vas osobno potaknulo da se ozbiljno pozabavite green temama i zelenoj tranziciji?
Nemam konkretan odgovor na to pitanje. Neka nervoza u želucu, tjeskoba na pomisao kakav svijet ostavljamo našoj djeci. Želja da nekako doprinesem. Nisam ni inovator, ni biolog, ni klimatolog, pa su festival i cijela green.hr platforma moji koncepti. Pozivam sve da pronađu vlastiti način i put prema boljoj i zdravijoj sutrašnjici.
Festival je namijenjen
Više od 60 inozemnih i domaćih stručnjaka otvorit će različite teme o inovacijama, važnosti kompanija u zelenoj tranziciji, pametnim gradovima, kao i zanimanjima budućnosti. Koja je vaša ciljana publika, odnosno kome je namijenjen ovaj festival?
Festival je namijenjen svima. Iako ima dosta b2b tema, jako se puno mladih registriralo, što me posebno raduje. Dakle, želimo biti inkluzivni i uključiti sve segmente društva jer, kako sam rekao na početku, samo zajedničkim snagama možemo riješiti ovaj problem.
Danas mladi odrastaju u atmosferi velike neizvjesnosti, a jedna od njih je i klimatska neizvjesnost. Shvaćaju li ozbiljno probleme današnjice te na koji način mogu dati svoj doprinos? S obzirom na to da su puno informiraniji i bez ustručavanja pokazuju svoj stav, jesu li oni ti koji će učiniti ključne korake za ljepšu i održivu budućnost?
Mislim da shvaćaju i da su oni ključ rješenja, iako je to breme koje mladi ljudi ne bi trebali imati u svom odrastanju. Kada sam spomenuo Dansku, upravo je pokret mladih kroz projekt Fridays For Future nametnuo pitanje klime kao ključno pitanje na kojima su se dobili izbori i na osnovu kojih je i donesen zakon o klimi. Na mladima svijet ostaje. Ta poslovica nikad nije imala ozbiljnije značenje nego što ga ima danas.
Naslovna fotografija: Matej Grgić