Subota, 24 srpnja, 2021

Odgovorni i dok jedemo: Ovo je 5 najboljih i najgorih namirnica za okoliš

Postoji vrlo jasan faktor koji ćete sigurno podržati: održiva hrana je nevjerojatno hranjiva. Vaše vlastito zdravlje i zdravlje planeta idu ruku pod ruku. Upoznajte namirnice koje zauzimaju najviše i najniže mjesto u proizvodnji emisija stakleničkih plinova

Tjedno donosimo stotine odluka oko izbora hrane, a sve zbog velikog broja dostupnih namirnica i proizvoda. Ovo nije popis hrane koju treba ili ne treba jesti, ovo su dodatne informacije koje će vam pomoći u olakšavanju donošenja odluka.

Mogli biste se iznenaditi kad saznate da neke od vaših omiljenih namirnica – osim zdravstvenih blagodati – imaju loš utjecaj na okoliš. To ne znači da se u potpunosti morate odreći avokada ili čokolade (možete li zamisliti život bez nje?), ali znanje će vam pomoći u odabiru hrane.

Vaše vlastito zdravlje i zdravlje planeta idu ruku pod ruku

Ipak, postoji jedan vrlo jasan faktor koji ćete sasvim sigurno podržati: održiva hrana je nevjerojatno hranjiva. Vaše vlastito zdravlje i zdravlje planeta idu ruku pod ruku.

Prema zbirci studija objavljenoj u časopisu Science, ove namirnice zauzimaju najviše i najniže mjesto u proizvodnji emisija stakleničkih plinova. Ovaj popis uzima u obzir korištenje zemljišta, emisije na farmi, stočnu hranu, emisije iz obrade tijekom pretvaranja predmeta u proizvode koji se mogu prodati, prijevoz hrane, kao i energiju potrebnu u maloprodajnim objektima (poput hladnjaka) i emisije proizvodnje ambalažnih materijala svakog proizvoda.

Crveno meso: govedina i janjetina

Zaštita okoliša: 1/5
Razina zdravlja: 1/5

Nije iznenađujuće što se crveno meso svrstalo na vrh popisa kada su u pitanju velika količina ugljičnog otisaka i štetni učinci na okoliš. Proizvodnja kilograma govedine emitira 60 kilograma stakleničkih plinova i potrebno je koristiti preko 900 litara vode. Osim štetnih učinaka na klimatske promjene, pokazalo se da jedenje dvije porcije crvenog mesa tjedno povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti za 3 do 7 posto.

Sir

Zaštita okoliša: 2/5
Ocjena zdravlja: 3/5

Ako ste ljubitelj sira, možda ćete biti razočarani kad čujete da je proizvodnja sira odmah iza crvenog mesa kao jedna od najgorih za okoliš. To je uglavnom zbog toga što se sir u velikoj mjeri dobiva od krava muzara koje ispuštaju velike količine metana, što ima utjecaj na globalno zagrijavanje koje je 25 puta veće od ugljičnog dioksida. Što se tiče zdravlja, istraživači s Harvarda otkrili su kako mliječne masti nisu nužno povezane s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s istom količinom kalorija iz ugljikohidrata. Najbolji izbor sira: Feta, chèvre, brie, camembert i mozzarella imaju manje ekološke otiske hrane od ostalih sireva.

Čokolada

Zaštita okoliša: 2/5
Ocjena zdravlja: 3/5

Iako čokolada naizgled može samo donijeti radost u nečiji život, njezin utjecaj na okoliš mogao bi vas natjerati da dvaput razmislite o prestanku konzumacije ove slastice. Istraživanje Svjetskog ekonomskog foruma pokazuje da “komercijalna industrija čokolade smanjuje prašume, emitirajući značajnu razinu ugljičnog dioksida u našu atmosferu i pridonoseći klimatskim promjenama.”
Uz krčenje šuma uzrokovano uzgojem zrna kakaa, većina čokoladnih pločica izrađena je od šećera i mlijeka, dvije namirnice koje također nisu ekološki prihvatljive. Svjetski fond za divlje životinje (WWF) otkrio je da uzgoj šećera pridonosi smanjenoj degradaciji i količini tla, dok mljekarska industrija zahtjeva 144 litre vode da bi proizvela samo jedan galon mlijeka. Dobra strana je to što se pokazalo da tamna čokolada ima nekoliko zdravstvenih blagodati – bogata je biljnim kemikalijama zvanim flavanoli, koje mogu pomoći u zaštiti srca i smanjiti rizik od kroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2 i srčana bolest.

Proizvodi uzgajani u inozemstvu

Zaštita okoliša: 3/5
Ocjena zdravlja: 5/5

Koliko god se činili svježi, mnoštvo vašeg omiljenog voća i povrća proputovalo je velike udaljenosti da bi stiglo do vaše lokalne trgovine. Avokado, banana i grožđa obično se uzgajaju, beru i uvoze izvan države u kojoj živimo. Kupnjom ovih proizvoda možda ste primijetili da je vaš avokado označen naljepnicama “Made in Mexico” ili da vaše banane potječu iz zemalja poput Paname, Kostarike ili Gvatemale.
Iako ste na prvu pomislili da ovo možda nije zabrinjavajuće, međunarodno uzgojeni proizvodi doprinose znatno većim putovanjima hrane – a time i većim emisijama plinova – u usporedbi s lokalnim uzgojem. Kao prvo, ovi kvarljivi predmeti obično se prevoze zrakom – tj. donose se avionom. Iako je izvrsno za održavanje svježine, ovo je problematično u pogledu globalnog zagrijavanja, jednostvano kupujte lokalno i sezonsko.

Kava

Zaštita okoliša: 2/5
Ocjena zdravlja: 4/5

Istraživanja pokazuju da proizvodnja kave emitira 17 kilograma CO2 po kilogramu proizvoda. Te su emisije uzrokovane poljoprivredom, pakiranjem i učincima koji sve to ima na zemlju. U zdravstvenom smislu, istraživanje s Harvarda pokazalo je da je kava sasvim dobra za vas. “Konzumacija kave s kofeinom ne povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i karcinoma”, pokazalo je istraživanje. Zapravo, navodi se da je konzumacija tri do pet standardnih šalica kave dnevno stalno povezana sa smanjenim rizikom od kroničnih bolesti.

Alge

Zaštita okoliša: 5/5
Ocjena zdravlja: 5/5

Prema izvješću koje je WWF objavio pod nazivom “Budućnost 50 namirnica”, alge su biljka bogata hranjivim tvarima koja je odgovorna za polovicu sve proizvodnje kisika na zemlji i svi se vodeni ekosustavi oslanjaju na nju. Morska biljka sadrži esencijalne masne kiseline, bogata je vitaminom C i jodom, sjajan je izvor antioksidansa i prepuna je bjelančevina. WWF jestive morske alge naziva “izmjenjivačem divljači” zbog njegove sposobnosti da raste na velikim količinama po cijelom oceanu i ne zahtijeva nikakvu upotrebu pesticida ili gnojiva.

Mahunarke i grah

Zaštita okoliša: 5/5
Ocjena zdravlja: 5/5

WWF preporuča i ostale mahunarke – uključujući leću, grašak i slanutak – zbog njihove sposobnosti da pretvaraju dušik iz zraka i “popravljaju” ga u oblik koji biljke mogu lako koristiti. Mahunarke se također u velikoj mjeri oslanjaju na “zelenu vodu”, koja se odnosi na vodu iz oborina koja se pohranjuje u korijenskoj zoni tla i biljke je isparavaju. Uz to, grah nudi zdrave hranjive sastojke i izvor je vlakana, proteina i vitamina B skupine. 

Lisnato povrće

Zaštita okoliša: 5/5
Ocjena zdravlja: 5/5

Lisnato povrće poput kelja, špinata i rikole može se pohvaliti zdravstvenom koristi te je bogato vitaminima poput A, C, E i K. Prema USDA-u, pomažu u ‘zaštiti kostiju od osteoporoze i pomažu u prevenciji protiv upalnih bolesti te imaju antioksidante koji dokazano smanjuju rizik od srčanih bolesti.’ Dodavanje šake zelenila može vam pomoći pretvoriti bilo koji recept u ukusan i hranjiv obrok za taj dan. Osim blagodati za ljude, lisnato povrće smatra se jednim od najboljih ekološki prihvatljivih i održivih namirnica na tržištu. Potrebni minimalni resursi za proizvodnju velikih količina, jednako su dobri za okoliš kao i za vas.

Gljive

Zaštita okoliša: 5/5
Ocjena zdravlja: 5/5

Prema WWF-u, “gljive mogu rasti tamo gdje mnoge druge namirnice ne mogu, uključujući nusproizvode reciklirane iz drugih usjeva.” Uz to, izvješće Vijeća za gljive iz 2017. godine procijenilo je utjecaje uzgoja gljiva na okoliš tijekom dvije godine i utvrdilo da proizvodnja kilograma gljiva zahtijeva mnogo manje vode i energije od većine ostalih poljoprivrednih kultura, s izuzetno niskom stopom emisije CO2. Za pola kilograma gljiva potrebno je samo 2 litre vode, što je daleko manje od prosjeka od 50 galona vode po kilogramu koji je potrben drugim svježim proizvodima. S više od 2000 jestivih sorti, izvrsnog okusa i bogate hranjive vrijednosti poput proteina i vlakana, gljive dodaju okus  svakom obroku, a da pritom ne utječu na okoliš.

Gljive su ključne za naše preživljavanje. Štitimo li ih dovoljno?

Žitarice

Zaštita okoliša: 4/5
Razina zdravlja: 4/5

Žitarice nude brojne blagodati koje promiču zdravlje, poput prehrambenih vlakana, minerala, vitamina i antioksidansa poput polifenola i fitosterola. Žitarice (poput pšenice i raži) rangiraju se prema niskim emisijama stakleničkih plinova, emitirajući samo 1,4 kilograma ekvivalenta CO2 po kilogramu proizvoda. Općenito govoreći, biljni proizvodi emitiraju 10 do 50 puta manje emisije u usporedbi s proizvodima na životinjskoj bazi. Uz to, žitarice poput pšenice trebaju samo 138 litara vode po kilogramu, što je oko 7 posto vode potrebne za proizvodnju ekvivalentne količine govedine.

Pročitajte još...

Dunja Mazzocco Drvar: Onečišćenje zraka je uzrok i brojnih psihičkih bolesti!

Dunja se s početkom klimatološke jeseni pridružila stručnjacima u Društvu za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) koji se bave ublažavanjem klimatskih promjena i suzbijanjem energetskog siromaštva. Jedna je od najboljih sugovornica koja nam može objasniti klimatske promjene i održiv razvoj, u Hrvatskoj i u svijetu.

Locavore pokret brine o okolišu, čuva zdravlje i osnažuje lokalnu zajednicu

Značenje izraza karnivor (mesojed), herbivor (biljojed) i omnivor (svejed) naučili smo još u osnovnoj školi, no znate li tko su locavore? Pokret koji je započeo u Americi, osvojio je svijet, a u Hrvatskoj smo ga više nego ikad postali svjesni ove godine

Spriječite bacanje hrane za vrijeme blagdana uz ovih sedam savjeta

Božićno i novogodišnje vrijeme definitivno je vrijeme povećane potrošnje i konzumacije hrane i nerijetko se dogodi da pretjeramo s količinom i pripremom hrane, pa hranu bacamo. Donosimo vam savjete kako izbjeći takav scenarij!

Ne bacajte hranu u smeće: Kako ‘višak’ iskoristiti i(li) reciklirati

Samo u Hrvatskoj godišnje se baci gotovo 400 tisuća tona hrane. 77 posto tog otpada je iz privatnih kućanstava. Ove brojke su još strašnije kada osvijestimo da gotovo milijardu ljudi na svijetu gladuje

Povezano

Hrvatski sabor je upravo izglasao zabranu korištenja plastičnih vrećica!

Novim Zakonom o gospodarenju otpadom zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje i plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu kao što su: štapići za uši, pribor za jelo, tanjuri, slamke..., kao i spremnici za hranu i napitke izrađeni od ekspandiranog polistirena

Dnevna doza biljaka: Bez učenja i znanja teško je imati zelenilo u domu

Nema boljih sugovornika za teme o održavanju biljaka tijekom ljeta, odabiru idealne biljke za eksterijer i interijer kao i onima koje će nas zaštiti od komaraca i ostalih letećih životinja od Tomislava Štrkalja i Leona Božića - pokretača brenda 'Dnevna doza biljaka'

6 načina kako brzo rashladiti dom – i uštedjeti na računima za struju

Pred nama je dugo i vrelo ljeto, a umjesto cjelodnevnog sjedenje ispod klima uređaja, donosimo nekoliko malih trikova koji nam mogu pomoći da rashladimo dom (i sebe) na drugačije načine, a da pri tome štedimo u kućnom budžetu

Znanstveno dokazano: Blizina vode je ključ za poticanje sreće

Čak i ne trebate putovati na daleke otoke ili ići na višetjedne odmore na plaži kako biste ubrali blagodati boravka u blizini vode. Iskoristite blagodati obližnjih jezera, potoka, rijeka ili čak i pojilišta - bit će sasvim dovoljno za opuštanje

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime