Istraživanja su otkrila da je više krivaca za debljanje tijekom zime, a onaj najveći jest – vrijeme. Naime, kraći dani i duže noći potenciraju osjećaje poput depresivnosti, iscrpljenosti, a posredno i želju za slatkim i namirnicama od škroba. Uz sve to, hladnije vrijeme znatno smanjuje naše aktivnosti i skraćuje boravak na otvorenom.
Dodatna otežavajuća okolnost koju ove godine ne možemo promjeniti jest pandemija i razni problemi koje nosi sa sobom. Loše raspoloženje i strest također su jaki faktori skupljanja kilograma. Ali, trebamo upravo zato biti pozitivni i ovakvu situaciju shvatiti kao dodatni motiv da baš ove zime izbjegnemo skupljanje kilograma.
A to definitivno ne znači da morate reducirati blagdanski jelovnik, jer umjereno uživanje u hrani podrazumijeva i funkcionalne vrijednosti koje moramo dobiti iz namirnica. A doza užitka i socijalne interakcije koju nude božićna okupljanja dodatni su plus za dobro raspoloženje.
Kako planirati prehranu tijekom zimskih mjeseci
Jedan od najjednostavnijih i najučinkovitijih načina kako spriječiti prekomjernu konzumaciju ugljikohidrata u zimskim mjesecima jest – povećati unos proteina. Proteini u prehrani pomažu nam kontrolirati apetit, a to je najbolji način za izbjegavanje neželjenih kilograma.
Umjereno aktivna žena, primjerice, zimi bi trebala konzumirati dvadesetak grama proteina više nego inače tijekom godine. Izračunati dnevnu potrebu za proteinima nije teško jer ona iznosi otprilike onoliko grama koliko imamo kilograma, pa za zimu dodajte još dvadeset. Dakle, ako imate 70-ak kilograma, vaša zimska potreba za proteinima iznosi 70+20=90 grama.
Drugi način na koji možete pokušati smanjiti želju za jednostavnim ugljikohidratima jest – napraviti zalihe zdravijih namirnica. Jednostavni i rafinirani ugljikohidrati (šećer, karbonizirani napitci, kolači, slatkiši) opskrbljuju nas skromnom količinom nutrijenata, a većina ima visoki sadržaj masti, šećera i soli.
Te ‘prazne kalorije’ vrlo kratkotrajno zadovoljavaju želju za hranom, pa bi hladnjak i ostava trebala obilovati kvalitetnijim složenim ugljikohidratima – koji obiluju nutrijentima i vlaknima. Ona su posebno dobra jer ih organizam sporije koristi, pa smo duže siti i zadovoljni. Namirnice koje zadovoljavaju ove kriterije su voće, povrće, sušeno voće, kruh od cjelovitog zrna, žitne pahuljice, domaće juhe, integralna riža…
Jesti više juhe pri nižim temperaturama prirodan je i zdrav način kako možemo duže biti siti i manje pojesti tijekom obroka. Istraživanjima su pokazala kako juha – kao početak obroka – za 100 kalorija smanjuje ukupan unos u tom obroku. Potencijalno objašnjenje ovog fenomena leži u tome da probavni sustav tekućinu ukomponirani u hranu prazni sporije nego kada je konzumiramo direktno.
1. Dnevna svjetlost
Kraći zimski dani umanjuju produkciju serotonina u mozgu, a time i povećavaju mogućnost pojačane želje za hranom i prekomjernog jedenja. Naime, poznato je kako nam serotonin pomaže u borbi sa zimskom depresivnošću. Kako bi ublažili te efekte, radnim danom možete razmaknuti zavjese i time povećati količinu svjetla. Vikende iskoristite da što je moguće više vremena provedete na otvorenom. Ako radite u prostoriji bez prozora, stanku nastojte iskoristi za brzu šetnju na svježem zraku.
2. Topli napitci
Kuhano vino, vruća čokolada ili nesscaffe – najčešći su napitci za kojima posežemo kada je hladno. Njihova energetska vrijednost u razini je povećeg sendviča što znači i povećeg broja kalorija. Njihov ‘utjecaj’ možete smanjiti ako koristite light umjesto punomasnog mlijeka, a umjesto šećera umjetno sladilo.
Potreba organizma za tekućinom identična je bez obzira na godišnje doba, što znači i da bi tijekom zime trebali piti najmanje 1,5 litru vode ili nezaslađenog biljnog čaja bez obzira što ste manje žedni. Naime, impuls koji signalizira žeđ i glad posve je isti pa se lako dogodi da imate dojam kako ste gladni, a ustvari ste samo žedni.
3. Odjeća
Ljeti svi nosimo manje odjeće na sebi, a to znači da smo puno svjesniji oblika svoga tijela. Naravno, nitko vam neće preporučiti da nosite ljetnu garderobu po hladnoći, ali bi trebali povremeno oblačiti uže komade odjeće, jer po njima možete točno pratiti promjene na svojoj figuri. Ako je sva vaša zimska garderoba široka, s vremena na vrijeme obucite omiljene traperice ili isprobajte kupaći kostim – kako biste ‘provjerili’ stanete li u njih kao i prije.
4. Vježbanje i kozmetički tretmani
Razina vaših aktivnosti trebala biti slična tijekom cijele godine. Zimi bi posebno – zbog kratkih depresivnih dana – trebali više obratiti pozornosti na aktivnosti koje mogu povisiti razinu serotonina. Upravo tijekom zimskih mjeseci preporuča se koristiti tretmane koji vam mogu olakšati očuvanje tonusa i popraviti raspoloženje, a time znatno smanjiti mogućnost da ugodu potražite – u hrani.
Boris Močinić, dr. sc. prirodne medicine i savjetnik za mršavljenje u Studiju za njegu tijela Močinić radi kontinurano kao savjetnik za mršavljenje od početka 90-ih godina prošlog stoljeća kombinirajući aurikoloterapiju, fitoterapiju i personalizirane upute o prehrani. Primjenjujući holističke principe u mršavljenju proširio je područje djelovanja na neinvazivne aparativne tretmane za oblikovanje tijela i pomlađivanje što je sintetizirao u doktorskoj disertaciji iz područja prirodne medicine. Strast mu je traganje za novim neinvazivnim i učinkovitim tehnologijama pa je među prvima počeo primjenjivati akustične (udarne) valove za rješavanje celulita i HIFU (fokusirani ultrazvuk visokog intenziteta) za smanjivanje dubinskih uzroka starenja.