Rijetke stvari imaju sposobnost mijenjanja okusa hrane poput soli, ali zdravstveni stručnjaci i dalje su podijeljeni u pogledu štetnih učinaka koje ona može imati na naše tijelo. Iako se pretjerani unos nikada ne savjetuje, unos soli ponekad može imati više koristi nego što mislite. Donosimo prednosti i nedostatke unosa soli u organizam.
Sol može pomoći uravnotežiti šećere u krvi
Nekoliko je otkrića koji potvrđuju da prehrana s niskim udjelom soli može povećati rezistenciju na inzulin. Jednako tako, jedno je istraživanje pokazalo da je kod dijabetičara tipa 2 konzumiranje manje količine soli povezano s povećanim rizikom od smrti. Kao takvi, postoje dokazi koji ukazuju na konzumaciju umjereno slane prehrane, ako pokušavate normalizirati razinu glukoze u krvi. Ključno je shvatiti što ‘umjereno’ doista i znači. Preporučena doza je između 6 i 10 grama.
Prava je količina bitna za zdrave mišiće
Sol sadrži natrij, koji je vitalna hranjiva tvar za održavanje zdravih stanica. To znači jačanje zdravlja mišića i održavanje njihovog pravilnog rada. Natrij kontrolira ravnotežu vode u našem tijelu. Uz kalij, sadrži hranjive sastojke ali i toksine iz naših stanica. Naše tijelo svakodnevno troše otprilike trećinu svoje energije neumorno radeći kako bi osigurala uravnotežen omjer natrija i kalija.
Važan je i tip soli
Sol se može svrstati u dva segmenta: jodirana kuhinjska sol i prirodne soli poput keltske morske soli ili himalajske soli. Jodirana sol stvorena je prije nekoliko godina kada je nedostatak joda bio glavna i česta zdravstvena briga. Himalajska sol je ružičaste boje i dokazano je da himalajska sol sadrži veće količine minerala u tragovima poput kalcija, kalija, magnezija, cinka i željeza od rafinirane kuhinjske soli.
Pomaže smanjiti upale
Sol se također sastoji od klorida koji naša tijela koriste za stvaranje želučane kiseline i ubijanje svih patogena (neželjenih bakterija) u našoj hrani. Imajući to na umu, dobra dnevna doza je ključna u održavanju ispravnog ritma našeg tijela, istovremeno pomažući i probavnom procesu. Naše bijele krvne stanice također imaju koristi od klorida – koriste ga za stvaranje hipoklorne kiseline, koja pomaže u ubijanju infekcija. To pomaže u smanjenju upale, a također jača naš imunološki sustav i cjelokupno zdravlje.
Nedostaci
Može utjecati na razvoj bolesti
U prosjeku unosimo 3 puta više od preporučene količine soli. To uzrokuje da naša tijela zadržavaju više tekućine, što zauzvrat povećava naš krvni tlak. Štoviše, procjenjuje se da bi se, ako bismo mogli smanjiti unos, godišnje spriječilo 8000 prijevremenih smrtnih slučajeva od moždanih udara i srčanih bolesti.
Svatko ima različite potrebe
Prosječna osoba će izgubiti oko pola čajne žličice soli na sat vježbanja putem znojenja. Ista količina gubi se i kada konzumirate četiri šalice kave, pa to može postati složeno. Imajući ovo na umu, važno je da sami znate što je potrebno za vašu individualnu prehranu i ne pretjerujte, ili jednako tako, pretjerujte. Pojedincima kojima je dijagnosticiran povišen krvni tlak ili hipertenzija savjetuje se da u potpunosti eliminiraju ili smanje unos soli. Međutim, rješavanje cjelokupne prehrane i upala vjerojatno će donijeti bolje zdravstvene rezultate u cjelini.
Ključ je u ravnoteži
Gore smo pričali o ‘opasnoj zoni’ zbog prekomjernog unosa soli, ali postoji nekoliko jednostavnih načina da saznate jedete li je previše. Neki se ljudi osjećaju podbuhlo ili napuhnuto više nego inače. To se događa jer tijelo zadržava više vode kao rezultat previše soli. Ako utvrdite da je to vaš problem, vjerojatno ćete imati povišen krvni tlak i intenzivnu žeđ. To želite potpuno izbjeći jer višak tekućine može dodatno opteretiti vaše tijelo, uključujući srce. Kada premašite gore navedenu količinu, uglavnom povećavate rizik od moždanog udara i kardiovaskularnih bolesti, pa je važno da to uvijek imate u pozadini svog uma.
Dakle, što možemo zaključiti?
- Iako nema sumnje da mala količina soli može donijeti koristi, to malo često postane previše. Nužno je, pogotovo ako konzumirate veliku količinu, smanjiti unos soli jedući manje prerađenu hranu, a uz to i začinsko bilje, začine…
- Pravi, cjeloviti izvori soli daleko su bolji od pakiranih koji sadrže rafinirane ugljikohidrate i šećere na vrhu. Zapravo, studije Svjetskog fonda za istraživanje raka izvještavaju da 75% unosa soli prosječne osobe dolazi iz prerađene hrane – pomislite na gotova jela, juhe, čips, žitarice za doručak, pizzu, sireve i peciva.
- Usredotočite se na puno svježe cjelovite hrane, povrće, voće, neprerađene cjelovite žitarice, orašaste plodove, sjemenke i mahunarke, koje sve sadrže prirodno malo soli.