Utorak, 24 rujna, 2024

Žudnjom za slatkim: Zašto je šećer najukusnije ‘biooružje’ 21. stoljeća

Svaki put kad se želimo osloboditi stresa, kada trebamo udobnost, umirenje, utjehu i zadovoljstvo – mi posežemo za šećerom. Taj lažni i kratki osjećaj sreće može imati vrlo stvarne i opasne posljedice na zdravlje cijelog našeg organizma – od bolesti srca, dijabetesa, visokog tlaka, do visokog kolesterola, pretilosti i preuranjenog starenja. 

Emocionalnu vezu možemo imati sa supružnikom, ljubavnikom, roditeljima, djecom… ali emotivno možemo biti vezani i za šećer. Ovisnost o šećeru nije samo loša navika – to je odgovor na kemiju mozga. 



‘Nešto slatko’ od malih je nogu za nas simbol ljubavi. Naime, naša prva hrana je zapravo laktoza, slatko mlijeko. Kasnije u djetinjstvu naši roditelji, koji nam bez sumnje žele najbolje, nagrađuju nas šećerom: dobit ćemo sladoled ako pojedemo još jednu žlicu juhice od brokule ili ako nećemo plakati prilikom cijepljenja i posjeta zubaru.

Šećer ne smije prelaziti 5% od ukupne dnevne energije koju dobivamo hranom!

I tako, korak po korak, šećer ulazi u naš život i ta se opasna substanca kroz život pretvara u naš comfort food.

Rezultat tog procesa koji se godinama odvija u našem mozgu jest da svaki put kad se želimo osloboditi stresa, kada trebamo udobnost, umirenje, utjehu i zadovoljstvo – mi posežemo za šećerom. Taj lažni i kratki osjećaj sreće može imati vrlo stvarne i opasne posljedice na zdravlje cijelog našeg organizma – od bolesti srca, dijabetesa, visokog tlaka, do visokog kolesterola, pretilosti i preuranjenog starenja. 

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da unos šećera ne smije prelaziti 5% od ukupne dnevne energije koju dobivamo hranom.

Za žene, to oko 25 grama i oko 35 grama za muškarce. No, studije prehrambenih navika pokazuju da dnevno unosimo i do 10 puta više šećera. To je opterećenje koje naš organizam sve teže podnosi

Ovisnost o šećeru ‘jača’ i od ovisnosti o kokainu!

U brojnim člancima ovisnost o šećeru uspoređuje se s ovisnošću o kokainu. Naime, 2007. godine na godišnjem sastanku Društva za neuroznanost predstavljeno je istraživanje sa štakorima koje je pokazalo da je 94% od svih štakora u eksperimentu izabralo radije vodu sa šećerom nego intervenozni kokain koji im je bio na raspolaganju. Razlog je – užitak, objašnjava u zaključku profesor dr. Joseph Schroeder sa Sveučilišta u Connecticutu. Štakori su se vraćali slatkom više nego kokainu, jer su šećeri daleko uspješnije nego droga stimulirali neurone u području mozga zaduženom za užitak. Što su više jeli slatko, više su uživali.
U svjetlu tog i sličnih otkrića, napominju znanstvenici, može se objasniti zašto ljudi jednostavno nemaju snage oduprijeti se takvoj hrani.
Shona Wilkinson, škotska nutricionistica, pojašnjava da dok jedemo, razina šećera u krvi raste i tijelo oslobađa inzulin kako bi se regulirala povišena razina šećera u krvi. No, kako inzulin brzo rješava povišenu razinu šećera u krvi, tako tijelo zbog toliko oslobođenog inzulina ponovno dođe u neravnotežu zbog jednako naglog pada razine šećera u krvi. Riječ je o začaranom krugu u kojem zapravo dovodimo sebe u stanje konstantne želje za slatkim, ali što više slatkog jedemo, to ga samo još više želimo. 

Kako izaći iz začaranog kruga stalnbe potrebe za slatkim?

Evo nekoliko savjeta stručnjaka koji nam mogu pomoći da izađemo iz začaranog kruga.

Prvo, trebali bi naučiti čitati deklaracije na proizvodima. Na taj način uvidjet ćemo koliko proizvoda zapravo sadrži šećere i tada svjesno možemo odbaciti ili zamijeniti proizvode zdravijim varijantima. Kako bismo pomogli tijelu da utaži žeđ za ugljikohidratima (čiji su sastavni dio i šećeri), Wilkinson preporučuje uzimanje minerala kroma, koji pomaže u održavanju razine inzulina i drži želju za slatkim po strani. Ako žudimo za čokoladom, Wilkinson preporučuje dodati magnezij u svoju prehranu. S obzirom da nam šećer daje energetski boost kad se osjećamo umorno, jedan od glavnih savjeta je dobar san i kvalitetan odmor. Još jedan savjet je u obrok uključiti više proteina i masti, te imati pri ruci nešto zdravo i ukusno što vaše nepce podsjeća na slatko.

Primjerice, vizionarski tim iz Niksena dizajnirao je savršen zdravi snack za sve one koji žele smanjiti unos rafiniranog šećera, ili ponekad jednostavno nemaju vremena za obrok. Umjesto da energetski boost i najfiniji kremasti okus potražite u čokoladi ili kroasanu iz obližnje pekare, iz svoje torbice izvucite Nut-hazel – organsku low-carb slasticu od najfinije talijanske paste od lješnjaka, na bazi zdravih masnoća. Sadrži 150 kalorija i manje od 2 grama ugljikohidrata po pakiranju, što ga čini idealnom zamjenom za obrok i prije treninga. Odlična je zamjena i za desert, ali i najfiniji kremasti dodatak vašoj jutarnjoj kavi.
Nut-Hazel u praktičnim malim pakiranjima donosi pravu fuziju okusa koja će zasladiti i najteži trenutak vašeg dana. Za pravi gurmanski doživljaj namažite ga na zdravi keks ili ga dodajte svojim zdravim palačinkama. Njegova bogata, a lagana struktura obogaćena je djevičanskim kokosovim uljem i pročišćenim maslacem gheejem koji su savršen izvor energije i vaša dnevna doza super
boosta. 

Žudnju za šećerom možemo uvijek iskoristiti i kao poziv da pogledamo malo dublje u sebe. Znatiželjno, dobronamjerno i nježno trebamo ispitati sami sebe – što nam to žudnja želi reći? Na taj način omekšavamo svoje kompulzivno ponašanje. Vezu sa šećerom tako bi trebali zamijeniti dubljim vezama – sa samima sobom, s drugima, sa svojim životom. Jer za sladak život ipak ne trebamo puno šećera!

Pročitajte još...

Povezano

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime