Svaki put kad se povežete na internet, ostavite trag. Taj “digitalni otisak” iskorištavaju tvrtke za društvene medije, koje iz komercijalnih razloga pohranjuju velike količine osobnih podataka.
Primjerice, Facebook prilagođava oglase na temelju lajkova i pretraživanja neke osobe; YouTube preporučuje videozapise na temelju vaše povijesti gledanja. Ipak, svi ti digitalni podaci mogli bi igrati još jednu korisnu ulogu za korisnike: mogli bi otkriti nešto važno o mentalnom zdravlju osobe. Ta je mogućnost stvorila novo uzbudljivo istraživačko područje nazvano digitalno fenotipiziranje, koje bi moglo ponuditi novi alat za zaštitu mentalnog zdravlja.
Očita je veza između navika na pametnom telefonu i mentalnog zdravlja
U nekim je aspektima veza između naših navika na pametnom telefonu i mentalnog zdravlja očita. Na najjednostavnijoj razini, ako pojedinac počne koristiti aplikaciju za upravljanje tjeskobom, to je snažan pokazatelj da osjeća anksioznost. Ako netko iznenada počne puno koristiti telefon usred noći, to bi mogao biti znak da pati od nesanice.
Ostale su potencijalne poveznice suptilnije. Većini nas je poznat GPS na našim pametnim telefonima koji koristimo za usmjeravanje s jednog mjesta na drugo, ali podaci o geolokaciji mogu pružiti i naznake imamo li depresiju. Primjerice, neki početni dokazi sugeriraju da ljudi koji su depresivni posjećuju manje različitih lokacija. Vrste lokacija također bi mogle biti značajne: jedno istraživanje pokazalo je da su sudionici s nižom razinom depresije i anksioznosti obično provodili više vremena na duhovnim mjestima (npr. hramovi, molitvene sobe) od onih s visokim razinama, te da su nedepresivni sudionici provodili više vremena na poslu od depresivnih. Međutim, ti su odnosi bili skromni i nedosljedni, pa je potrebno više istraživanja.
Naznake o izolaciji ili mentalnom poremećaju osobe
Razine društvene aktivnosti također mogu pružiti naznake o izolaciji ili mentalnom poremećaju osobe. Jedno istraživanje o ljudima sa shizofrenijom pokazalo je da su smanjenje broja i trajanja odlaznih poziva koje je uputio sudionik, kao i smanjenje broja tekstualnih poruka koje su poslali i primili, povezani sa znakovima poremećaja.
Jezik koji koristimo pokazuje kakav je naš um, a poremećaji u govornom jeziku (poput korištenja osiromašenog rječnika) mogu biti pokazatelji mentalnih bolesti. Jedan istraživački projekt analizirao je transkripte intervjua licem u lice s mladim ljudima koji imaju naznake psihoze i otkrio je da je upotreba manje složenog i ne logičnijeg jezika predviđala daljnji razvoj poremećaja. Isti se princip može primijeniti na internetski jezik.
Primjerice, feedovi vijesti i forumi Facebooka, Twittera i Reddita mogu pružiti bogat izvor jezičnog materijala za otkrivanje problema s mentalnim zdravljem
U jednom istraživanju analizirane su prethodne objave na Facebooku pacijenata koji su zaprimljeni na odjele za mentalne probleme. Koristeći samo ove podatke, mogli su pouzdano predvidjeti koji su pacijenti imali dijagnozu depresije u svojim medicinskim kartonima. Jezik koji poziva na neprijateljstvo, negativne emocije ili zaokupljenost sobom bio je znak depresije.
Čak i pokreti prstiju i palca osobe mogu otkriti mentalno stanje
Čak i pokreti prstiju i palca osobe – tipkanje, tapkanje, listanje i pomicanje – mogu biti pokazatelj njihovog mentalnog zdravlja. Uznemirenom stanju može prethoditi povećana brzina interakcije sa zaslonom ili veće pomicanje telefona dok tipkate, što se može izmjeriti pomoću senzora pokreta na pametnim telefonima. U drugoj studiji koja je uspoređivala dvije skupine, jednu s tendencijama depresije, a drugu bez nje, depresivna je skupina pokazivala duže intervale između pritiska i otpuštanja tipke, što ukazuje na sporije vrijeme motoričke reakcije ili psihomotornu retardaciju, karakteristiku depresije.
Ideja da se o mentalnom zdravlju pojedinca može zaključiti iz njegovog pametnog telefona i korištenja interneta još je na svojim početcima. No dok čekamo da se provedu detaljna istraživanja, trebali bismo razmisliti o tome što to znači za sve nas. U eri nadzora podataka, gdje se naši osobni podaci prikupljaju u komercijalne svrhe, moramo uzeti u obzir etička pitanja i pitanja privatnosti.
ideja je da se te informacije koriste za zaštitu mentalnog zdravlja. Hipotetski, podaci prikupljeni na telefonu neke osobe tijekom dana mogli bi se dijeliti s liječnikom tijekom terapija. Ili bi se upozorenja mogla poslati doktoru ako se otkriju određeni hitni problemi
Prikupljanje podataka za komercijalnu dobit
Pretpostavimo da je velika tehnološka tvrtka pojedincu reklamirala proizvod na temelju podataka koje su prikupili o mentalnom zdravlju pojedinca – poput oglašavanja antidepresiva ili terapeuta na temelju jezične upotrebe ili lokacije neke osobe. Neki bi mogli reći da ovo povećava šansu za pomoć ljudima u nevolji; drugi bi tvrdili da je to zabrinjavajuće narušavanje privatnosti. Moguće je reći da to ovisi o tome koje se vrste proizvoda reklamiraju. U svakom slučaju, korisnici bi trebali moći onemogućiti takvo oglašavanje, posebno s obzirom na rizik da bi takvi oglasi mogli pokrenuti ili pogoršati probleme s mentalnim zdravljem.
Tradicionalna zaštita mentalnog zdravlja oslanja se na osobu koja sama prijavljuje svoje simptome, što može biti nepouzdano. Nadalje, nakon završetka terapijske sesije, ne postoji uspostavljeni način praćenja pacijentovih misli, osjećaja ili ponašanja u njegovom životu. Dakle, mogućnost objektivne i kontinuirane procjene mentalnog zdravlja analizom svakodnevnog digitalnog otiska osobe nudi alternativu tradicionalnim metodama. Digitalno fenotipiziranje mogao bi biti revolucionarni alat za budućnost brige o mentalnom zdravlju.