Bilo da je riječ o manjoj ili većoj, boli koja traje nekoliko tjedana, mjeseci ili pak godinama – kronična bol može stvarati velike probleme u svakodnevnom životu. Uz jaku kroničnu bol, patnja može povećati i tjeskobu te stvoriti psihološki problem suočavanja s boli.
Pacijenti s kroničnom boli obično bezuspješno traže pomoć iz medicinskog svijeta. Srećom, klinički i istraživački psiholozi sada predstavljaju novu vrstu liječenja koje otvara ohrabrujuće horizonte.
Koliko su česte kronične boli?
Istraživanja pokazuju da čak 80% odraslih u određenom trenutku pati od bolova u donjem dijelu leđa. Zapanjujuće, postotak osoba starije životne dobi koji pate od bolova u koljenu udvostručio se tijekom dva desetljeća (1974. – 1994.) i još uvijek raste.
Znanstveni dokazi o povezanosti mozga i reakcije tijela odavno su utvrđeni, primjerice klasični eksperimenti sa psima zapanjujuće su jasno dali do znanja da očekivanja (zvona koja signaliziraju hranu) mogu stvoriti fizičke odgovore (pas slini). Dio tijela koji je nekada nanosio bol može izazvati očekivanje, pa čak i ponovljeno iskustvo slične boli.
Kada se mozak sjeća prethodne boli, može pogrešno protumačiti, pa čak i ovjekovječiti iskustvo boli, šaljući vam lažne uzbune u situacijama koje su u prošlosti izazivale bol. Bol je mozgu signal da prestanete s nekom radnjom. Cilj ove poruke o boli jest spriječiti vas da ponovite istu štetnu radnju koja je u prošlosti istinski stvarala fizički problem.
Koje vrste podražaja mogu signalizirati bol?
Mozak može interpretirati miris, sliku, zvuk ili određeno djelovanje kao signal koji vas treba zaštititi porukom boli. Primjerice, u jednoj studiji ispitanici su sjedili u automobilu, a nevidljivi zvučnik emitirao je glasan zvuk sudara, dok se drugi automobil zaustavio iza njih. Drugi automobil nikada nije udario u automobil u kojem je ispitanik sjedio, nije došlo do stvarnih ozljeda. Ipak, nakon ove ‘nesreće’, koja je zapravo uključivala samo sjedenje u automobilu i slušanje zvuka sudara, značajan postotak ispitanika opisao je kako je ‘iskusio’ bol.
Novi tretman protiv kronične boli, odnosno program namijenjen ljudima koji žele zaustaviti kroničnu bol, fokusiran je na ljude kojima bol ne proizlazi iz strukturalnih problema pa se kroz organizirani rad s psihološkim fizioterapeutom nastoji olakšati bol.
Kognitivno-terapijski tretman u kombinaciji s minimalnim tjelesnim vježbama
Psihološki fizioterapeuti rade na principu da prvo s ljudima podijele pozitivna iskustva drugih ljudi, primjerice priču o gospodinu od 80 godina koji je patio od kronične boli u koljenu te nije mogao hodati. Nakon nekoliko tjedana fizikalne terapije, ne samo da se potpuno oporavio već je i trčao maraton – u dobi od 80 godina. Slušanje ovakvih priča ljudima daje trenutni pomak u razmišljanju da bi i njihovi bolovi mogli prestati.
Terapeuti to objašnjavaju na sljedeći način: Da bi vaše koljeno došlo u bolje stanje, morate znati da se vaš mozak sjeća da bi neki pokreti trebali boljeti. Stoga šalje uobičajene, ali pogrešne signale boli kako bi vas ‘zaštitio’.
Stoga treba trenirati mozak da to zaboravi. Ponovno ulijevanje optimizma prvi je korak u psihološkom procesu prekvalifikacije mozga, a i sve ostale psihološke intervencije mogu prekvalificirati mozak tako da prestane slati poruke o boli koje više nisu stvarne.
Ovakav program, koji je u osnovi kognitivno-terapijski tretman u kombinaciji s minimalnim tjelesnim vježbama može postići ono što se mnogima koji pate od kronične boli može činiti – čudom.