Jeste li čuli anegdotu o razgovoru sina i oca: Kaže otac sinu: ”Mislim da je vrijeme da porazgovaramo o seksu”. Na to sin odgovara: „Slažem se, tata. Što želiš znati?“
Iako današnji tinejdžeri znaju o seksu puno više nego ranije zbog lakšeg dostupa informacijama zahvaljujući tehnologiji, moramo reći da adolescenti ne znaju sve o seksu iako se ponašaju kao da sve znaju. Osim što je njihovo znanje najčešće nepotpuno ili se pogrešno interpretira, većina adolescenata se ne osjeća ugodno u vezi seksualnosti. Gotovo sve adolescente brine pitanje je li njihov seksualni život normalan.
Tjelesne promjene, nova iskustva i uzbuđenje
Adolescencija je razdoblje od 12 do 19 godine života. koje popularno nazivamo tijendžersko doba. To je vrijeme velikih psihičkih i tjelesnih promjena kada se mlada osoba suočava s psihosocijalnim zahtjevima, kao i s tjelesnim promjenama i vlastitom seksualnošću. Tinejdžer se treba naučiti nositi sa svojim promjenjivim seksualnim osjećajima, odlučiti hoće li sudjelovati u različitim oblicima seksualne aktivnosti, otkriti kako da prepozna privlačnost, ljubav, naučiti kako spriječiti neželjene trudnoće ili spolno prenosive bolesti. Tinejdžersko doba je isto tako prepuno novih, uzbudljivih spoznaja, vrijeme otkrića i buđenja… Vrijeme kad se intelektualnom i emocionalnom razvoju pridružuju i tjelesne promjene kako bi zajedno stvorile veću slobodu, nova iskustva i uzbuđenje.
Dugogodišnje iskustvo s radom u savjetovalištu za mlade u Malmeu, naučilo me je da je posebice kada je riječ o mladim osobama važno gledati svaku jedinku posebno, pogotovo stoga što postoje velike dobne razlike.
Činjenica je da ne razgovaramo isto sa 13-godišnjakom i sa 17-godišnjakom. Jedno je zasigurno točno, a to je da se većina adolescenata ponaša kao da zna sve o seksu, misli najčešće da su svi njihovi prijatelji seksualno aktivni.
Iako postoje znatne kulturološke razlike u vrijednostima, pritiscima skupine vršnjaka, socijalnim očekivanjima i religijskim čimbenicima, znanost već godinama potvrđuje da je prosječna dob stupanja u seksualne odnose između 16 i 17 godina bez obzira na to živite li u zemlji gdje se slobodno priča o seksu i gdje postoji seksualno obrazovanje u školama ili ne. Hrvatski prosjek stupanja u prvi spolni odnos je 17 godina, a u Švedskoj 16,5.
Ipak, razlike postoje, i to u stupnju znanja i edukacije. Educirani mladi ljudi imaju manji broj neželjenih trudnoća, znaju se bolje štititi od spolno prenosivih bolesti, imaju kvalitetniji seksualni život i mogu živjeti po svojim vlastitim i društvenim etičkim načelima.
Društvo šalje dvostruku poruku
Roditelji najčešće potiču djecu da razviju svoju neovisnost u adolescentnoj dobi, međutim društvo im šalje dvostruku poruku. Više nisu djeca, ali još nisu ni odrasli. Očekuje se od njih da reagiraju zrelo i odraslo, no to ne vrijedi za njihovu seksualnost.
Mnogi odrasli se osjećaju ugroženi seksualnošću adolescenata i pokušavaju to regulirati nelogično poput, primjerice, zabrane seksualnog odgoja u školama, ograničavanja podataka o prevenciji… Ne dopuštaju adolescentima da o seksualnosti čitaju u literaturi ili gledaju na filmu… Ili se jednostavno mogu pretvarati da seksualnost u adolescenciji ne postoji. Neki roditelji imaju, pak, liberalnije stavove o seksualnom odgoju adolescenata, podučavaju ih i pomažu im u njihovim nedoumicama i seksualnom razvoju prilagođenom dobi.
Međutim, postoje i roditelji koji gube kontrolu nad onim što je osobno i intimno i guraju adolescenta u neka iskustva koja možda sami nisu iskusili kako bi na taj način sami prošli ponovo svoju vlastitu adolescenciju. Zbog svega toga dolazimo do zaključka da razlike na koji način gledamo seksualnost adolescenata mogu biti očite.
Stoga potaknite svog tinejdžera da donosi zdrave odluke za sebe. Pružite joj/mu točne podatke o zdravstvenim rizicima trudnoće u adolescenciji te spolno prenosivih bolesti. Podržavajte komunikaciju o pozitivnoj seksualnosti i podržavajte sveobuhvatni seksualni odgoj koji najviše koristi upravo adolescentima. Ponekad tinejdžeri žele pričati o seksu s drugom, neutralnom osobom izvan obiteljskog kruga. Ako ju/ga podržite u tome, napravili ste svom tinejdžeru najveću uslugu na putu prema odgovornom seksualnom ponašanju.
________________________________________________________________________
Dubravka Gladoić Håkansson, Hrvatica koja se prije 30 godina preselila u Švedsku, licencirana je seksologinja, bihevioralna terapeutkinja i instruktorica mindfulness metode. Njezina digitalna platforma SexoloGDialog donosi znanstveno utemeljenim informacije o seksologiji i problemima vezanima uz ljudsku spolnost.