Imamo osjećaj da se temperature ove godine ne spuštaju, već suprotno, samo rastu. Ako mislite da je teško nama, možete li zamisliti kako je tek onima koji imaju krzno?
Visoke temperature nisu ugodne baš nikome, ni nama ni našim ljubimcima, a opasnosti se kriju iza svakog kuta. Zaštita od vrućina, izbjegavanje toplotnog udara i male promjene u dnevnim rutinama trebali bi biti među prioritetima svakog vlasnika ljubimac.
Prevencijom možemo spriječiti ozbiljne posljedice
Iako su mala djeca i ljudi stariji od 65 godina među skupinama koje su pod većim rizikom od štetnog utjecaja vrućine, i kućne ljubimce treba posebno zaštititi. Psi i mačke, naime, također pate od vrućine, pogotovo jer ne mogu sami sebi uliti hladnu vodu u zdjelicu ili uključiti ventilator – osim ako su iznimno talentirani.
Iako postoje očiti načini na koje ljudi mogu spriječiti da na kućne ljubimce utječe vrućina, nije loše ponoviti neke stvari i naučiti nešto novo. Veterinarka Petra Špehar, koja na svom Instagram profilu pet.vet.ra redovito dijeli savjete o zaštiti ljubimaca, uputila nas je kako ljubimce zaštititi od vrućina i raznih ljetnih nepogoda.
Mogu li se kućni ljubimci pregrijati i dobiti toplotni udar? Koji su znakovi koji upućuju na ovo stanje?
Iako svijest ljudi sve više raste, toplinski udari u ovo doba godine nisu rijetkost. I dalje najčešće dolazi do toplotnog udara uslijed ostavljanja ljubimaca u vozilima. Ako ljubimac boravi čak i manje od 5 minuta u zatvorenom automobilu na suncu postoji velika šansa da će doći do toplotnog udara. Prvi znakovi su nemir, ubrzano disanje/dahtanje, ubrzani otkucaji srca, gubitak svijesti te naposljetku uginuće. Dok još nije prekasno, ljubimca treba staviti u hlad, ponuditi mu hladne, svježe vode, istuširati ga (sa hladnom, ali ne ledenom vodom) i što prije se zaputiti veterinaru.
Ako smo okruženi asfaltom, dovoljno je prisloniti dlan na asfalt – ako od vrućine ne možemo držati dlan na njemu duže od 7 sekundi, onda je asfalt prevruć i za našeg ljubimca. Na tržištu postoje balzami na bazi pčelinjeg voska kao dodatna zaštita, ali nisu rješenje za šetanje po vrućem asfaltu!
Određene pasmine su osjetljivije na vrućine zbog kraće njuške. Kako im se može pomoći kad temperature pređu 30 stupnjeva i više?
Sve brahiocefalične pasmine osjetljivije su na vrućinu. Zbog smanjene njuškice, odnosno nepca, otežano je disanje, ali i dahtanje putem kojeg se odvodi toplina iz organizma. Tako da, vlasnici mopsića, boksera, bulldoga i ostalih brahiocefaličnih pasmina – oprez!
Postoje pasmine pasa koje imaju poddlaku koja im služi kao izolator, kako od hladnoće, tako i od vrućine, koliko god nam nevjerojatno to zvučalo. Često se vlasnici zalete sa odlukom da obriju svog ljubimca koji ima poddlaku, a zapravo time naprave još veću štetu svom ljubimcu i time ga izravno dovedu u opasnost.
Postoje kreme sa zaštitnim faktorom čak i za ljubimce!
Što je s bezdlakim psima ili onima jako kratke dlake? Može li im se staviti neka zaštita u obliku spreja ili kreme? Može li doći do opekotina kože?
Bezdlake pasmine ljubimaca zahtijevaju posebnu njegu i prilikom izlaganja suncu, njihova koža bi trebala biti zaštićena najvećim dostupnim zaštitnim faktorom. Ne bi bilo loše koristiti kreme sa zaštitnim faktorom na prirodnoj bazi, ako nisu dostupne kreme namijenjene isključivo kućnim ljubimcima. Uz kremu, kao i kod ostalih pasa, izravno izlaganje suncu u ovo doba godine nije opcija. Nažalost, može doći i do opeklina koje je puno teže liječiti nego spriječiti.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Mnogi i dalje šetaju pse u satima kad je sunce najjače. Možete li nam objasniti koji su sve rizici te šetnje?
Rutina psa se ne bi trebala previše mijenjati, ali u ljetnim mjesecima se mora maksimalno prilagoditi zaštiti od sunca i vrućina. Ako je pas navikao na šetnju u podne, ta šetnja mora biti kratka, u hladu i po zemlji. Ako smo okruženi asfaltom, dovoljno je prisloniti dlan na asfalt, ako od vrućine ne možemo držati dlan na njemu duže od 7 sekundi, onda je taj asfalt prevruć i za našeg ljubimca. Na tržištu postoje balzami na bazi pčelinjeg voska kao dodatna zaštita, ali nisu rješenje za šetanje po vrućem asfaltu. Poželjno je pse šetati na duže relacije u rano ujutro i kasno navečer kako bi dobili svoju dnevnu dozu aktivnosti.
Uz kremu, kao i kod ostalih pasa, izravno izlaganje suncu u ovo doba godine nije opcija. Nažalost, može doći i do opeklina koje je puno teže liječiti nego spriječiti
Je li bolje da ljubimac trpi malo duže, nego da doživi temperaturni šok?
Rutina ljubimaca se ne bi trebala previše mijenjati jer svaka promjena rutine za njih izaziva stres. Ako je ljubimac naučio u podne ići obavljati nuždu, to bi se trebalo i nastaviti, ali šetnja bi trebala biti minimalne duljine, u hladu i na zemlji. Treba osluškivati potrebe ljubimca i koliko god je moguće prilagoditi njegove rutine s vremenskim uvjetima.
Kako svakodnevno možemo pomoći ljubimcima u rashlađivanju?
Svježa hladna voda, rashladne podloške za spavanje, plastične boce napunjene vodom i smrznute u zamrzivaču, kupanje (ne po najvećoj vrućini), šetnja u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima… sve su to načini za rashladiti ljubimca.
Recimo i to da mace visoke temperature podnose puno bolje od pasa. One same preferiraju više temperature, no to ne znači da je se može ostaviti u nekontroliranim uvjetima po najvećim vrućinama. Ono što se svakako ne smije zaboraviti jest svježa, hladna voda.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Često naglo prelazimo iz hladnih prostora na vanjske jake temperature, može li to loše utjecati na ljubimce. Kako spriječiti prehlade i naglu promjenu temperature?
Ovo stanje je posebno opasno kod starijih ljubimaca. Kao i kod nas ljudi, i kod njih nagla temperaturna razlika može izazvati šok i zato bi svakako nekoliko minuta prije izlaska u šetnju trebalo ugasiti rashladne uređaje u stanu kako bi se maksimalno smanjila temperaturna razlika.
Kako zaštititi ljubimce od krpelja i drugih nametnika u prirodi?
U ovim vrućinama je aktivno i mnogo bubica i krpelja. Kako zaštiti psa od nametnika? Što učiniti ako dođe do uboda krpelja, a što u slučaju uboda ose i(li) komarca?
Svim vlasnicima malih pacijenata preporučam zaštitu sa repelentnim učinkom (odbija sve leteće dosade) bilo sintetskog ili prirodnog podrijetla. Iako krpelji preferiraju vlažnije vrijeme, buhe su sveprisutne. Još jedna opasnost su i papatači, životinjice nalik komarcima koje psima prenose po život opasnu bolest imena lišmanioza. Tako da je zaštita od parazita sa repelentnim učinkom must have, posebice ako se boravi na Jadranu gdje papatači obitavaju.
Što se tiče ugriza krpelja, ako vlasnik nije u mogućnosti izvaditi krpelja u cijelosti, trebao bi se obratiti veterinaru. Srećom, nisu svi krpelji zaraženi tako da je ponekad dovoljno promatrati ljubimca i promjene u njegovom ponašanju i tek na prvi znak gubitka apetita, potištenosti, tamne mokraće ili neke druge promjene u ponašanju posjetiti veterinara. Psi su skloni njuškanju pa ni ubodi osa i pčela nisu rijetkost. Ukoliko dođe do takvog uboda i posljedične alergijske reakcije koja može izazvati gušenje trk veterinaru jer to stanje može biti po život opasno. Ako je došlo samo do male lokalne reakcije, područje uboda se može hladiti ledom ili nekim drugim hladnim oblozima.
Veliku opasnost ljeti predstavljaju i zmije. Iako ni osa, ni pčela, ni zmija neće napasti psa osim ako se ne osjeća ugroženo, naši mali nestašci ne znaju kakva se opasnost krije u igranju s njima.