Ako ste roditelji onda se sasvim sigurno prepoznajete u sljedećim situacijama – klinci vas stalno moljakaju da im kupujete stvari, a i vrlo vješto manipuliraju s vama da im dopustite stvari koje inače ne bi dopuštali.
Istraživanja pokazuju da tinejdžeri gnjave svoje roditelje u prosjeku 9 puta dok ne dobiju ono što žele! Zato su, primjerice, i influenceri plaćeni za objavljivanje proizvoda na društvenim mrežama i poticanje – ‘faktora gnjavaže’ (engl. nag factor) kod djece. Roditelji možda i ne shvaćaju da još više potiču takvo ponašanje popuštajući i udovoljavajući zahtjevima svoje djece.
Što je to ‘faktor gnjavaže’?
Kada su vas djeca zadnji put pritiskala sa svojim zahtjevima? Bilo da se radilo o slatkišima u dućanu ili dok ste ste vozili i ugledali popularni lanac brze prehrane pa su vas nažicala za ‘Happy Meal’?
Prema Henryju i Borzkowskom, ‘faktor gnjavaže’ je dječja tendencija moljakanja, a kako su djeca bombardirana marketinškim porukama, neumoljivo žele i traže reklamirane artikle!
Djeca koriste moć dosade kako bi nagovorili roditelje da im kupe stvari koje im zapravo i nisu potrebne. Faktor gnjavaže ne samo da tjera roditelje da kupuju stvari, nego ga djeca koriste i za manipulaciju roditelja i u drugim stvarima.
Istraživanja iz 2002. otkrilo je da će djeca između 12 i 17 godina u prosjeku više puta, čak do 9 puta zahtjevati neki artikl, sve dok njegovi roditelji ne popuste i ne kupe ga. Mali postotak tinejdžera će više od 50 puta pitati za određeni proizvod!
Novo doba utjecaja influencera na tinejdžere preko društvenih mreža
Influencer današnjice je netko tko je plaćen za objavljivanje proizvoda na društvenim mrežama, a to je dostupno svim njegovim pratiteljima. Ako znamo da djeca starosti od 8 do 12 godina provode, u prosjeku, šest sati dnevno na društvenim mrežama a tinejdžeri čak 9 sati, onda možete zamisliti koliko je utjecaj influencera na djecu! Influenceri, naime, povećavaju vjerojatnost rasta faktora gnjavaže čime upravo on postaje sve veći problem s kojim se (moderni) roditelji moraju suočavati.
Tri su oblika gnjavaže
Henry i Borzekowski (2011) anketirali su 64 majke koja imaju djecu starosti od 3 do 15 godina. Izračunali su ukupan prosjek gnjavaže svakog pojedinog djeteta te ga segmentirali u tri oblika:
- Maloljetničko zanovijetanje
- Gnjavaža testiranja granica
- Manipulativna gnjavaža
Rezultati su se povećavali sa starošću, ali nisu pronađene razlike između dječaka i djevojčica. Isto tako, primjećeno je da što je više komercijalnog sadržaja koji djeca gledaju, oni više gnjave i moljakaju.
Prema knjizi ‘Kidfluence’ gnjavaža ili prigovaranje može se svrstati u dvije kategorije: upornost i važnost. Uporno prigovaranje (molba koja se ponavlja iznova i iznova) nije toliko učinkovito kao sofisticiranije ‘prigovaranje važnosti’. Ovom metodom apelira se na želju roditelja da svojoj djeci pružaju samo najbolje te da se ne osjećaju krivi zbog nečega.
Kako ne dopustiti djeci da ‘manipuliraju’ s vama?
Popuštate li dječjoj gnjavaži i dajete djetetu sve što poželi? Ako da, onda pojačavate utjecaj ponašanja kojeg zapravo ne želite.
Teško je, ali stručnjaci savjetuju da u takvim situacijama izdvojite sebe i dijete na neko neutralno mjesto bez vanjskih utjecaja, pričekate da se dijete smiri i tek nakon toga ga pohvalite za smirenost. Objasnite mu ponovno koje je vaše pravilo o zanovijetanju i gnjavaži. Tako utvrđujete željeno i neželjeno ponašanje. Konzinstentnost u vašim postupcima je izrazito važna.
Isto tako, kad god je moguće, ignorirajte dječje moljakanje. Nastavite sa svojim poslom. Gledajte u drugu stranu. Kada vas dijete prestane uporno tražiti nešto pohvalite ga za smireno, angažirano i prihvatljivo ponašanje.
Zašto sustav kazni ne funkcionira?
Istraživanja su pokazala kako sustav kažnjavanja utječe na uporno ponavljanje neželjenog ponašanja!
Ako ponekad pozitivno djelujete na gnjavažu i uporno zanovijetanje vašeg djeteta, a u drugim situacijama ga ignorirate, teško ćete ukloniti neželjeno ponašanje.
Vrlo dobar primjer je razlika između prodajnog automata i automata igara na sreću. Utječu na nas različito. U slučaju prodajnog aparata, svaki put kada stavite kovanicu i stisnete gumb, očekivat ćete odabrani artikl. I ako iz nekog razloga ne dobijete željeni artikl, nećete više stavljati novčiće u aparat. Jednostavno ćete odustati. Ali tako ne funkcioniraju automati igre na sreću, igrat ćete bez obzira dobijete li išta.
U poziciji ponašanja, koji ste vi aparat kada je riječ o dječjem nagovaranju – prodajni aparat ili automat igre na sreću? Ako se ponašate u skladu s prodajnim aparatom, moljakanje će stati brže nego što mislite. Ako vas dijete svaki put moli, i dogodi se ista posljedica (izađete smjesta iz dućana i odvedete dijete doma bez da ste išta kupili), moljakanje će stati mnogo brže. Samo morate u tome biti dosljedni!