Veljko Bulajić, filmski redatelj najpoznatiji po ratnim spektaklima o Drugom svjetskom ratu tzv. partizanskim filmovima kojima se veličalo tekovine NOB-a, jedan od omiljenih režimskih redatelja Josipa Broza Tita, umro je nakon kratke bolesti u utorak u 97. godini života.
Bulajić je rođen u Crnoj Gori, djetinjstvo i dio škole proveo u Sarajevu, a posljednju polovicu života je proveo u Hrvatskoj. Filmove je snimao u svim republikama bivše Jugoslavije, a filmsku režiju studirao u Centro Sperimentale u Rimu te diplomirao 1959. u Rimu, gdje je između ostalih angažmana na filmskim setovima asistirao velikim redateljima kao što su bili Federico Fellini i Vittorio De Sica.
7 najboljih dokumentarnih filmova i serije o istinitim zločinima!
U redateljskoj karijeri snimio 15 filmova
Nakon povratka u Jugoslaviju, premda se bavio i novinarstvom, autorsku je redateljsku karijeru započeo kratkim filmovima ‘Kamen i more’ i ‘Brod lutalica’, a svoj debitantski dugometražni igrani film ‘Vlak bez voznog reda’ snima 1959. i već isti prikazuju na filmskom festivalu u Cannesu.
U redateljskoj karijeri snimio je 15 filmova od kojih je najglasovitiji legendarni ‘Bitka na Neretvi’, ratni spektakl koji je prema dostupnim podacima u svijetu vidjelo više od 350 milijuna gledatelja, čime je uz ‘Valter brani Sarajevo’ najgledaniji ex Yu film svih vremena. Osim najgledanijeg bio je i najskuplji film svih vremena s ovih prostora, procjena cijene njegova nastanka je varirala između 5 i 15 milijuna dolara – u današnjoj protuvrijednosti između 30 i 80 milijuna dolara. Legendarne su bile priče redatelja o uvjetima nastanka odnosnog filma te angažmani i izvršno-produkcijska rješavanja oko mobilizacije vojske i uloge Tita u nastanku istog.
U filmu su glumile holivudske zvijezde Orson Welles, Franco Nero, Curd Jurgens, Yul Brynner, Sergei Bondarchuk zatim brojne jugoslavenske zvijezde, među kojima su Ljubiša Samardžić, Milena Dravić i Velimir Bata Živojinović, Boris Dvornik i ostali, a jednu od verzija plakata dizajnirao je glasoviti Pablo Picasso. Interne priče iz vremena produkcije filma kružile su kako je unatoč velikom imenu bilo nezadovoljnih rješenjem Picassa i apstraktnim konturama prikaza bitke pa su radili i drugi, više slikovitiji, jasniji i ratničkiji plakat.
ZagrebDox: 19 filmova u tijesnoj konkurenciji za nagradu Veliki pečat
Velike glumačke zvijezde
Film je bio nominiran za Oscara u kategoriji najboljeg stranog filma u godini u kojoj ga je osvojio ‘Z’ Coste Gavrasa. Osvojio je Zlatnu nagradu na filmskom festivalu u tada bratskoj Moskvi, a premijernim projekcijama u Sarajevu i Beverly Hillsu prisustvovale su neke od velikih filmskih glumačkih zvijezda tog vremena kao što su bile česta gošća Brijuna, talijanska glumica Sophia Loren ili budući američki predsjednik Ronald Reagan.
Osim kapitalnih brojki i uspjeha ‘Neretve’ za to doba, Bulajić je od tzv. partizanskih, tj. ratnih filmova snimio još i snimio ‘Kozaru’, ‘Veliki transport’, ‘Pogled u zjenicu sunca’.
Ostali filmovi poput ‘Visokog napona’, ‘Atentata u Sarajevu’, ‘Čovjeka koga treba ubiti’,
‘Libertasa’, ‘Obećane zemlje’, ‘Donatora’ bili su više praćeni zbog dotadašnjeg renomea prezimena i nekadašnjih kredita nego zbog kvalitete istih, kao i činjenica da je posljednji film ‘Bijeg do mora’ ostao nikad prikazan te nikad završen niti iskomuniciran kao djelo koje je zaštekalo u financiranju završetka istog.
Prema vlastitim riječima žao mu je bilo što nije snimio još dva ratna filma premda se na njihovim pripremama uvelike radilo, a to su filmovi o opsadama Sarajeva i Vukovara.
Naslovna fotografija: Screenshot YouTube