Utorak, 13 rujna, 2022

Mixer jednog imidža: Mit u pozadini mita – neka Sila bude s vama!

U početku bijaše riječ - i knjiga. Možda ste je i imali u rukama, no knjiga Josepha Campbella 'Junak s tisuću lica' te njegova znanja o mitološkim simbolikama imali su, naime, ključan utjecaj na Georga Lucasa, kreatora Ratova zvijezda

Sretan vam Star Wars dan – iskakalo je u utorak, 4. svibnja, na društvenim mrežama. Sumnjam da barem niste čuli za Darth Vadera, Yodu, Jabbu the Hutta, Bobu Fetta ili za Death Star, Alderaan, Naboo i Mustafar.



Ako slučajno niste – sve su to likovi i planeti iz nevjerojatno popularne (i unosne) franšize Star Wars (Ratovi zvijezda) koji i nakon gotovo 44 godine i dalje privlače našu pažnju. 

Zašto baš 4. svibnja u svijetu fanovi slave kao Star Wars Day

U svibnju 1977. godine (doduše 25. svibnja) američka je publika u kinima mogla svjedočiti početku povijesti nevjerojatno uspješne marketizacije filmskih uradaka. Naime, na taj je dan prikazan film ‘Zvjezdani ratovi IV: Nova nada’. Od tada do danas nema platforme na kojoj saga nije ostavila traga (i zaradila). Zadnji podaci na the.numbers.com kažu da je do sada ukupna zarada na kino blagajnama oko 10,3 milijardi dolara. 

A kako film toliko dugo vremena i dalje privlači našu pažnju, red je da se baš u čast ‘njegova’ dana pozabavimo nekim možda manje poznatim činjenicama. 
Za početak, zašto baš 4. svibnja u svijetu fanovi slave kao Star Wars Day
Hubert Zitt, stručnjak za SF teme, kaže da to  dolazi iz poznate rečenice ‘May the force be with you’. Na engleskom ‘May the force…’ i ‘May, 4th’ (4. svibnja) neznatno se razlikuju, pa je tako ovaj dan postao dan Ratova zvijezda.
Ok, prilično banalno, no očito nekome ima smisla. Bolje objašnjenje nisam uspjela pronaći. 
Potom, što se nalazi iza filmske sage koja ima ‘svoj dan’? Kako je to njima uspjelo, a drugima nije? Znam da je to the million-dollar question. I zato odgovora nema u tekstu, ali evo barem hinta za promišljanje. 
U početku bijaše riječ – i knjiga. Možda ste je i imali u rukama, no knjiga Josepha Campbella ‘Junak s tisuću lica’ te njegova znanja o mitološkim simbolikama imali su, naime, ključan utjecaj na Georga Lucasa, kreatora Ratova zvijezda. Lucas je već napisao dva nacrta Ratova zvijezda kad je 1975. ponovno uzeo u ruke tu knjigu. Tajna je dakle u mitologiji koja leži u pozadini priče. 

 

Matrica junakova putovanja, borbe svjetla i tame

Knjiga ‘Junak s tisuću lica’ prvi put je objavljena 1949. godine. Temeljila se na radu njemačkog antropologa Adolpha Bastiana (1826. – 1905.), koji je prvi izložio ideju kako su vjerojatno mitovi iz cijelog svijeta sastavljeni od istih osnovnih ideja. Švicarski psihijatar Carl Gustav Jung (1875.-1961.) te je osnovne ideje nazvao arhetipovima, vjerujući pritom da su arhetipovi sastavni dijelovi nesvjesnog uma, ali i kolektivnog nesvjesnog.
Drugim riječima, Jung je vjerovao da svi na razini nesvjesnog dijelimo neka osnovna, no slična znanja o junacima, varalicama, mentorima, zaprekama na putovanju života i dr.
I ta su znanja razlog zašto nam se sviđaju iste priče, zašto vjerujemo istim likovima.
Na nekoj nesvjesnoj razini u njima pronalazimo natruhe svoga iskustva. Campbell je te spoznaje prikazao rastačući važnost mitova i njihove simbolike u našim životima. Proučavajući mitove o junacima iz cijelog svijeta, prepoznao je, primjerice, arhetip junaka koji u sebi nosi karakteristike
nekog tko je spreman žrtvovati vlastite potrebe uime drugih. I kako taj put žrtvovanja, ali i oslobođenja svoje individue ima zadanu putanju. To putovanje ima konkretne stanice koje su nam i iz svakodnevnog života poznate. Trenuci u kojima nema povratka na staro.
George Lucas je u osnovi svoje prvotne trilogije upravo uprizorio tu matricu junakova putovanja, borbe svjetla i tame i izazovan put s ciljem povratka ‘sebi’ ili kako to svi znamo reći ‘Neka Sila bude s vama’. 

 

Računala, alati i strojevi nisu dovoljni. Moramo se osloniti na našu intuiciju…

Star Wars je tako zapravo vrlo stara priča u novom ‘svemirskom’ ruhu. Priča o mladom čovjeku pozvanom na pustolovinu, junaku koji se odlazi sučeljavati s kušnjama i mukama, vraćajući se nakon svoje pobjede natrag s blagodatima za zajednicu (Campbell, 2001). Primjerice, jedna od temeljnih osobina junakova putovanja (ali i Jungove individuacije) je smrt i dekonstrukcija zidova oko ega – dijela sebstva s kojim se poistovjećujemo. Ta smrt i dekonstrukcija omogućuje širenje svijesti.
U ‘Ratovima zvijezda’ to se vidi kao isključivanje štitova Zvijezde smrti i Lukino uklanjanje kacige dok on spašava i budi Leiju u njezinom zatvoru.
Campbellov Junak s tisuću lica nadahnuo je tako sagu, obogatio arhetipske kvalitete likova, simboličku dubinu slika i mitsku strukturu pripovijesti. 

“Lucas je stavio novo ruho na klasičnu priču o junaku. To je ruho zapravo ono što je Goethe rekao u Faustu, a Lucas ga je samo odjenuo u moderan idiom – poruka da nas tehnologija neće spasiti. Računala, alati i strojevi nisu dovoljni. Moramo se osloniti na našu intuiciju, na naše istinsko biće”, rekao je Campbell u razgovoru s Billom Moyersom (1999) o filmu.
“Taj film komunicira i to na jeziku koji mladi razumiju. Film pita, hoćete li biti osoba srca i ljudskosti ili ćete činiti štogod od Vas traži ono što bi se moglo nazvati svrhovitom silom? Kada Ben Kenobi kaže: ‘Neka Sila bude s tobom’, on govori o sili i energiji, ne o programiranim političkim ciljevima”, zaključio je Campbell.

Mitovi su ključevi koji nas vode do duhovnih potencijala

Mitologija i putovanje junaka postale su sveprisutne kroz filmsku kulturu i povijest. Vodeći se idejom Josepha Campbella i ‘Junakom s tisuću lica’, brojni su filmaši vidjeli sliku kao simboličku, karakter arhetipskim, a narativ mitski.
“Mitovi su ključevi koji nas vode do duhovnih potencijala. Ono što smo u stanju saznati i iskusiti unutar sebe. Mitovi nas uče da se možemo okrenuti sebi i početi dobivati poruku simbola.” (Campbell, Moć mita, 2011).

A kad ih naučimo prepoznavati, razotkrit ćemo cijeli svijet u pozadini priča koje generacijama privlače pozornost. Ali i utječu na naše živote. Ako zbog ničega drugog, vjerujem da je barem to dobar razlog za barem na tren baciti pogled na Campbellovu matricu – nekad. A dotad – neka Sila bude s vama!

________________________________________________________________________

Nikolina Borčić, na Sveučilištu VERN predaje njemački jezik, poslovnu komunikaciju, političke odnose s javnošću, političku komunikaciju te kreiranje i upravljanje imidžom slavnih. Autorica je niza znanstvenih i stručnih radova o jeziku politike i političkom komuniciranju, kao i izlaganja na međunarodnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Dvostruka je doktorica znanosti i docentica, a specijalnost su joj jezik politike i politička komunikologija, s naglaskom na usporednim analizama njemačkih i hrvatskih političara i političarki.

Pročitajte još...

Hayden Christensen vraća se kao Darth Vader u novom Star Wars serijalu!

Nova serija prikazat će događaje koji su se odvijali 10 godina nakon "Osvete Sitha". Vrijeme je to kada je Anakin Skywalker već postao Darth Vader, a Obi-Wan se još uvijek bori sa sobom pokušavajući se opraviti od najvećeg poraza... Nepoznati detalji Star Wars sage bit će otkriveni...

Upozorenje! Stigli su novi retro legići za odrasle

Već sedam desetljeća LEGO kockice uveseljavaju male i velike, a među odraslim ljubiteljima danskih slagalica osobito su popularna izdanja u retro stilu

Ovo su najbolji filmovi i serije iz 2020. godine prema odabiru IMDb-a

Većina blockbustera odgođena je za 2021. pa čak i za 2022. godinu, no ipak - našlo se sjajnih novih naslova u kojima smo uživali u protekloj godini. S druge strane, serije i mini serije doživjele su novi vrhunac, 'opako' smo se navukli na mnoge od njih i jedva čekamo snimanje novih sezona. No, krenimo redom...

Prvi NFT koncert na aukciji prodan za vrtoglavih 1,2 milijuna dolara!

Na stvaranju 'koncertno-filmskog SF iskustva' DJ Don Diablo radio je više od godinu dana i plasirao ga je - u najboljem mogućem trenutku

Povezano

Mixer jednog imidža: Liz Truss – može li nova premijerka ponuditi više od pustih obećanja?

U doba krize ljudi vole snažnu vlast na koju se mogu osloniti. Nadam se samo da nećemo uskoro gledati ekranizaciju izreke koja se uglavnom pripisuje Winstonu Churchillu, a koja kaže: Najviše se laže u ljubavi, lovu i u predizbornoj kampanji

Mixer jednog imidža: Je li vas sada sram što ste u djetinjstvu čitali Winnetoua?

Dok na jedne teme zatvaramo oči, brusimo pažnju na druge. I toga je sve više, jer su teme nacionalne/bijele/crnačke/rasne i ine osjetljivosti neodvojiv dio današnje popularne kulture. Što ponovno ne znači da se pitanjima nepravednosti ne treba baviti - treba i to stalno, ali na način da uistinu djeluju na naš razvoj svijesti i stvaranje pravednijeg društva

Mixer jednog imidža: Sanna Marin – tko pleše, zlo ne misli (ili ruski rulet na finski način)

Način kako se komentira i kako se ta priča razvija po kavama pokazuje i kako neko društvo diše. Kod nas je kod određenog dijela javnosti proradio onaj patrijahalni kod u dijelu publike, kojemu je valjda 'Toni iz Murtera' faca (iako njegov postupak kao osuđuju), ali on je muško, pa ga i nagrade (nakon što je izašlo u javnosti kako je trošio javni novac). No to smo mi, a mi smo miljama daleko od finskog okvira bavljenja politikom

Mixer jednog imidža: Diskurs o maternici kao političko oružje

Živimo dakle u vremenu s najvećom slobodom i najvišim životnim standardom u ljudskoj povijesti. Žene mogu sve, čak i postati premijerke ili predsjednice – ali ne smiju donositi odluke vezane uz vlastitu trudnoću

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime