Kako je za nekoliko dana Noć vještica, čini mi se idealnim promisliti zašto pojam vještica sadrži pretežito teške i grube asocijacije? I zašto se više ne priča o mukama žena u razdoblju lova na vještice?
U davnim vremenima, vještica je bio naziv za mudru ženu, iscjeliteljicu. Njezina svrha je bila liječiti ljude i davati im savjete. O ženama koje su tada bile smatrane vješticama, pričale su se dobre priče. Potom se priča o vještici okreće u priču o ženi koja je sklopila pakt s vragom, o ženi koju treba osuditi, mučiti i ubiti u korijenu sve njezine moći. Od ranog modernog razdoblja, označavanje žena vješticama ozakonilo je oko 60.000 pogubljenja – i to toliko samo u Europi. Prva suđenja vješticama započela su u 13. stoljeću, no tek je u 15. stoljeću bulom Summis desiderantes affectibus pape Inocenta VIII formaliziran progon vještica. U knjizi od Malleus Maleficarum (1486) opisuje se sve okrutno, zlokobno i odvratno u praksi inkvizicije.
Kad je lov na vještice došao u naše krajeve?
Odluka crkvene sinode o obveznom propovijedanju protiv čarobnjaštva i vještica stupila je na snagu u kolovozu 1611. godine, tu je odluku iste godine potvrdio i Hrvatski sabor.
Tako otprilike izgleda kronologija kako je stvaran legalan okvir za lov na vještice, odnosno set mučenja i brutalne torture i to sa svrhom da žena prizna da je “vještica”. Jer su tako svjedočili neki njezini mještani, a ona se bavila ljekovitim biljem – na primjer .
U našim je krajevima taj legalni lov na vještice trajao od sredine 14. do polovine 18. stoljeća, sve dok uslijed presedana Marije Terezije, odnosno oslobođenja zadnje žene u Hrvatskoj kojoj se sudilo za “vještičarenje”. Nakon te oslobađajuće presude, nema sudskih zapisa o novim slučajevima.
Tko je zadnja hrvatska vještica?
Tko je zadnja hrvatska vještica? Odnosno žena optužena za vještičarenja? Križevčanka Magda Logomer Herucina. Evo ukratko njezine priče.
Magdalena Logomer rođena je 1706. godine na području Podgajca. Udala se 1727. godine te je u braku s Franjom Herucem imala petero djece. Bavila se ljekovitim biljem, izrađivala je meleme te liječenjem rana domaćim lijekovima. U njezinom dobu to je bilo dovoljno da vas optuže da ste vještica, posebno ako biste se nekome zamjerili. A to u Magdinom slučaju nije bilo teško, jer je navodno bila nagla i svadljiva karaktera. Protiv nje je dakle podignuta optužnica za vještičarenje, 1757. godine.
View this post on Instagram
Kako je izgledala njezina priča?
Spisi kažu da se prvo posvadila sa svojim kumom, bačvarom oko cijene neke drvene bačve. Pritom mu je zaprijetila da će ubrzo tu bačvu svakako morati prodati jeftinije. Kasnije na sudu, ta je situacija iskorištena kao argument za prijetnju urokom. Posebno jer se taj kum na kraju stvarno i razbolio. E sada, princip je bio sljedeći: na sudu bi prvo pitali optužene priznaju li da su vještice. Nakon što to ne bi priznale, krenulo bi brutalno mučenje koje je uključivo tri stupnja iživljavanja na njihovim tijelima.
“Tijek ispitivanja bio je takav da su najprije osumnjičenoj stisnuli palce vijcima, tzv. palčenicama i povećavali pritisak dok ne bi priznala na kojem dijelu tijela se nalazi njezin đavolji pečat. To je uobičajeni prvi stupanj. Magda je izdržala ovaj dio, no krvnik ju je onda sam pregledao po cijelom tijelu, dok nije uočio njen đavolji pečat na vratu, te ga nožem izrezao, kako je postupak nalagao. (…).
Drugi stupanj muka bio je neusporedivo strašniji i mučniji, te je malo koja ispitivana vještica uspjela doći do trećeg, a da se nije slomila i priznala sve što je od nje traženo. Ovaj stupanj uključivao je ili španjolsku čizmu koja se šarafi na potkoljenicu sve dok ne polomi kosti ili vješanje vezanih ruku s utezima na nogama. I ovdje su izvršitelji pokazali naročitu okrutnost, jer su obje metode mučenja kombinirali, te su držali ženu obješenu sa španjolskim čizmama i višekratno ponavljali torturu.(…).” U slučaju Logomer, 20 puta. (Balog, 2016).
Klišej o ženama vješticama traje do danas
U konačnici, Magda Logomer ipak nije poput drugih “vještica” završila na lomači, već je njezina presuda na zahtjev Marije Terezije prvo poslana u Beč, potom je i ona deportirana u Beč kako bi ju tamo pregledali i saslušali. Navodno nisu bili zadovoljni načinom kako se u našim krajevima provodila “praksa mučenja”. Magda je na kraju oslobođena i vraćena u Križevce.
Klišej o vještici kao ženi koje se treba bojati traje do danas. Kad danas nekome kažete da je vještica, za jedne ta riječ ima isključivo negativno značenje, dok za druge uprizoruje moć i privlačna im je. Ono zbog čega bi nas u srednjem vijeku spalili, izbacili iz zajednice ili barem negativno obilježili, danas je sve prisutnije – od bavljenja ljekovitim biljem i prirodnom kozmetikom, do rada na intuiciji i osnaživanju iznutra.
No, u prezentaciji je uvijek sve u priči koju pričamo o nekome. U pričama o vješticama, moć imaju oni čije priče izazivaju više emocija – od straha i užasa do divljenja i poštovanja – ovisno o namjeri onoga koji koristi tu priču. Svatko danas odlučuje za sebe što mu “vještica” predstavlja. Neki i dalje vide ružnu babu s gadnom bradavicom na nosu, dok će drugi bez problema u facu izgovoriti – “Don’t f… with my energys” – kao što to u pjesmi Brujas (Vještice) pjeva sjevernoamerička reperica Princess Nokia. Slika “vještice” tako postaje samouvjerenija, političnija i raznolikija, U konačnici, izbor je svakako na nama: moć se uzima, ona se ne daje.