Većina mladih ‘konzumenata’ Instagrama možda se neće sjetiti da je prije cca devet godina prvi put objavljena fotografija na ovoj popularnoj društvenoj mreži.
Recimo, meni ju je pokazao prijatelj Danijel i pohvalio se kako je upravo instalirao tu aplikaciju te rekao nešto u stilu: “U osnovi samo fotografiraš, a zatim koristiš filter kako bi izgledao bolje nego u stvarnom životu. Zar nije sjajna aplikacija na kojoj možeš dijeliti s drugima posebne trenutke iz svog života?”
Platforma za predstavljanje poluiskrivljenog pogleda na stvarnost
Instagram je naglo postao popularan nakon što se Facebook uplašio rasta Twittera pa je brže-bolje kupio IG za milijardu dolara. No, i nakon toga zadržao je svoju ‘svrhu’ – i dalje služi prvenstveno kao platforma za snimanje selfieja i predstavljanje polu-iskrivljenog pogleda na stvarnost!
Iako IG još uvijek nastoji ‘prodati’ imidž platforme koja prikazuje ‘pravu stvarnost’, iza kulisa se polako približava njegova ‘smrt’ – i prije nego što bi to želio priznati. Jer, poput svoje matične tvrtke, Facebooka, i megalitski mamut društvenih mreža suočava se s 10 potencijalno nepremostivih izazova koji će dovesti do njegovog neizbježnog izumiranja u godinama koje dolaze.
1/ Instagramov se rast već usporava… velikom brzinom
Instagram je objavio da su dosegnuli milijardu aktivnih korisnika dnevno još u lipnju 2018. I od tada više nisu ažurirali informacije. No, zna se da je njegov međugodišnji rast u 2019. pao na jednoznamenkasti postotak, a eMarketer predviđa da mu se kraj polako nazire.
Ako nešto znamo o burzi, to je da ‘usporavanje rasta’ u osnovi znači isto što i ‘gubljenje novaca’. Ulagači već traže drugdje, znajući da Facebook i Instagram mogu ići samo nizbrdo. Jer, čak i ako zadrži približno isti broj followera – to se u poslovnim krugovima smatra negativnim rezultatom. Do 2025. Instagram će gotovo sigurno biti na nepovratnoj putanji negativnog rasta. Za usporedbu, očekuje se kako će TikTok troznamenkasto rasti na većini tržišta.
2/ Generacija Z nije zainteresirana
Za osobe mlađe od 18 godina Instagram je već dobio poprilično nepovoljne ocjene za svoje usluge. Insta priče su možda zaustavile masovni egzodus na Snapchat, ali Instagram Reels neće pridobiti korisnike TikToka u većem broju.
Geneneracija Z želi sigurnije šifriranje, ne žele da ih itko prati, snažno se protive mrežnom maltretiranju i govoru mržnje, ne vole da im se lica javno pojavljuju dulje od nekoliko sati i ne vole oglase. Pa zašto bi preuzimali aplikaciju koja špijunira svoje korisnike na različite načine i koja se trenutno suočava s tužbama vlastitih video pretplatnika?
3/ Komercijalizacija = stagnacija
Financijski model aplikacija poput Instagrama mali je matematički apsurd koji se naziva beskrajni eksponencijalni rast. Ako Instagram ne može pronaći način da se vrati dvoznamenkastom porastu korisnika (što vjerojatno ne može) ili pronaći način da udvostruči količinu vremena koje ljudi provode na web lokaciji (što definitivno ne može), onda jedini drugi način za rast jest izvlačenje više novaca od trenutnih korisnika.
Iz perspektive oglašivača, Instagram podsjeća na reprizu scenarija Facebooka.
Kad je pokrenut Facebook, razine angažmana bile su visoke i vrlo vidljive i svi su se ‘ukrcali’ na taj vlak. No, tad je Facebook sveo razinu organskog angažmana na stranicama na samo 2% i natjerao oglašivače da plaćaju kako bi došli do svojih pratitelja. Istu stvar trenutno rade i sa Instagram marketingom, s organskim angažmanom koji sad doseže 3%.
Zamislite da napravite popis e-pošte za 1.000 pretplatnika, ali odjednom možete poslati e-poštu samo na njih 30, a da ne platite veliku naknadu. Bez obećanja isplativog povrata, a to ne možete nuditi lako klijentima.
Iz perspektive influencera, cijeli njihov poslovni model je pod znakom upitnika. Brandovi bi radije platili influencerima da plasiraju njihove proizvode na Instagramu nego direktno IG-u, pa je – logično – IG-u u interesu da ‘uništi’ influencere. U ovom je trenutku sve čista matematika: organski će angažman i dalje padati sve dok brendovi ne prijeđu na plaćeno oglašavanje umjesto da plaćaju influencere.
Kad se dogodi taj preokret – koliko će biti razloga da netko i dalje prati i plaća influensere? Ne mnogo. Za nove ljude koji pokušavaju ući u igru, ako već nisu slavne osobe, stručnjaci predlažu druge aplikacije. Kao što je nedavno rekao jedan tinejdžer, “TikTok mi je trenutno najbolja šansa da se proslavim.”
Iz perspektive korisnika, moć influencera se polako gasi. Više ne vjerujemo ničemu što vidimo na Instagramu. Jer, kako znamo da fotografija iz privatnog zrakoplova nije iz lažnog aviona u nekom studiju? Je li to stvarno njihova kuća ili samo namjenski stan? Kako znati koje artikle naši ‘idoli’ stvarno koriste, a koji su plaćeni plasmani proizvoda? Jesu li povećali svoju publiku pomoću botova za follow-unfollow? Kako da znamo da nisu kupili sve svoje sljedbenike? Pa čak i ako su svi pravi fanovi … koga više zanima? Nazovite to Instagram paradoksom: ako se 10 milijuna ljudi može nazvati influencerima, tada nitko nije influencer.
Povrh svega, osnovna je činjenica da su korisnici Instagrama izloženi većem broju oglasa nego ikad prije. Ali postavlja se pitanje: Ako IG ne želi izvući više prihoda od svojih kreatora sadržaja i potrošača sadržaja … povećava li to i vrijednost koju im vraća? Odgovor je, naravno, ne.
4/ Instagram je ‘IKEA’ svih aplikacija
U ovom je trenutku IG uključio previše funkcionalnosti u svojoj potrazi da svima bude sve: Messenger spojen s Facebookom, postovi, priče, uživo, video chat, IGTV… umjesto da se koncentrira na najkvalitetniju uslugu, poput TikToka, u osnovi pokušava biti – Facebook.
5/ Toksičan
Ako je COVID-19 išta naučio korisnike interneta to je da moramo biti daleko bolji prema drugima ali i sebi. Prema izvješću britanskog Kraljevskog društva za javno zdravstvo, “stopa anksioznosti i depresije kod mladih porasla je 70% u posljednjih 25 godina.” CNBC nadalje objašnjava da je od svih društvenih mreža upravo Instagram najveći krivac što se mladi osjećaju depresivno i usamljeno. Časopis TIME nazvao je Instagram “najgorim društvenim medijem za mentalno zdravlje”. Instagram je 24/7 igra uspoređivanja u kojoj nikad nitko ne može pobijediti. Čak i za ultra popularne influencere. Naime, homo sapiens jednostavno nije prilagođen tome da mu samopouzdanje ovisi o pohvalama stranaca.
Budući da nam razna istraživanja pomažu razumjeti istinsku štetu koju IG radi našem mentalnom zdravlju – a svi mentalno zdravlje počinjemo shvaćati daleko ozbiljnije – možemo očekivati da će mnogi napustiti platformu ili drastično promijeniti svoje navike ‘konzumacije’ društvenih mreža.
6/ Njegova ‘privlačnost’ brzo se smanjuje
IG je poput Pinteresta – skrolajte dovoljno brzo i sve će vam izgledati isto, zar ne? Srećom, Gen Z mrzi odabrane Instagram influencere. Ne zanimaju ih umjetničke, scenske iluzije savršenog života. Instagram estetika, iako se polako razvija, previše je homogena za najosobniju individualizaciju u povijesti.
7/ Insta je preeeedosadan
Koliko još fotografija djevojaka na plaži doista trebamo vidjeti? Ili fotografija s koncerata? Ili katedrala i crkava? Vožnji u kanuu po jezeru??? Toliko je dosadno da na samom Instagramu postoji niz profila posvećenih skupljanju – neoriginalnih i neinspiriranih IG sadržaja. Kako bi rekao jedan bivši influencer: “To su isti filteri, isto svjetlo, iste poze, isti ljudi; isto, isto, isto.”
8/ Svjesni milenijalci polako odrastaju
Sve više i više dvadesetogodišnjaka odustaje od Facebooka, pogotovo nakon što su pogledali “Društvenu dilemu” ili pročitali knjige koje su im otvorile oči o utjecaju društvenih mreža na naš život. A najviše ih prestravljuju prisutnost njihovih roditelja na istoj društvenoj mreži. Zato je Instagram sljedeći na listi za deinstalaciju.
Mnogo više korisnika počet će raditi sve što je u njihovoj moći da se odvoje od Facebookovog drugog najmoćnijeg algoritma ovisnosti s arsenalom blokatora oglasa i aplikacija za vremensko ograničenje. Milenijalci su ionako službeno prestari da bi snimali selfije. U nekom trenutku jednostavno shvatite da je neugodno biti pretjerano narcisoidan. Iako očito snimanje selfieja nije jedina stvar koju ljudi rade na Instagramu, zasigurno može težiti samoživosti … možda ne toliko za svakodnevne korisnike, ali ciljano za utjecajnije influensere. Za razliku od platformi poput Mediuma – koje se tiču podučavanja, pomaganja i informiranja drugih – platforme s fotografijama leću prečesto usmjeravaju u zrcalo!
Milenijalci će možda morati živjeti s činjenicom da su njihove srednjoškolske fotografije zauvijek objavljene, ali ne žele fotografije svoje djece na mreži. Mogu privatno i sigurno poslati fotografije svog djeteta/psa/večere izravno svojim prijateljima i roditeljima bez aplikacije koju je Zuckeberg cijelu zloupotrijebio.
Milenijalci su zadnja generacija koja se sjeća divnih dana analognog prijateljstva, a nakon što postoji široko rasprostranjeno cjepivo protiv COVID-a, očekujte od njih da će se posvetiti stvaranju realnih odnosa umjesto digi-veza posredovanih medijima. Očekujte da će doći do znatnog opadanja angažmana kad se vrate na posao u stvarnom životu, i očekujte da će milenijalci napustiti Instagram u velikom broju čim se pojavi održivi protukandidat.
Stvarnost je takva da milenijalci više ne žele potrošiti 28 minuta dnevno na platformi s tako malo povratnog života. Postoji razlog zašto je Medium.com trenutno među prvih 100 najposjećenijih web stranica na svijetu – ljudi traže veći povrat za svoje vrijeme; bolju vrijednost za njihov digitalni novac.
9/ Stariji se ne prijavljuju na Instagram
Boomersima je trebala mala vječnost da se snađu na Facebooku, a kad su to učinili, mlađi su ostali u šoku. Sada Facebookov svijetloplavi logotip podsjeća mnoge tinejdžere na bakinu novu boju za kosu. Ako 60-godišnjaci ipak usvoje Instagram, što je malo vjerojatno – a oni pokazuju malo znakova da žele aplikaciju koja naglašava njihove bore – bit će prekasno za spas platforme i sigurno će otjerati onoliko korisnika koliko ih privuče.
10/ Gube javno povjerenje
Skandal sa špijuniranjem IG-a ne prestaje, zabrane objavljivanja broja lajkova ljute influencere, regulatori stalno kontroliraju Facebookov i Instagramov monopol, korisnici su umorni od oglasa i oprezni od raznih algoritama, Zuckerbergov osobni rejting je svake godine sve niži…
Sve to neizbježno dovodi do krize Instagrama. Iako Instagram neće uskoro nestati jer i dalje ima preko milijardu aktivnih korisnika dnevno. No, ako nas je Myspace ičemu naučio, to je – kad se najveća svjetska web lokacija na društvenim mrežama sruši, to se zapravo dogodi preko noći.
Pa što treba učiniti Instagram da se spasi?
Nije sve izgubljeno za drugi najveći dragulj u Zuckerbergovoj kruni. Dok Facebook nastavlja svoj put prema tome da postane sljedeći Myspace, Instagram zapravo može imati koristi od pada matične tvrtke. Stvarnost je takva da će Instagram ipak postojati još dugo, ali – u znatno smanjenom obliku.
Dobre vijesti: mogućnosti ima na pretek
Na kraju, smrt Instagrama zapravo će biti vrlo dobra vijest za influensere, poduzetnike, startupove, korisnike društvenih mreža i širu javnost.
Za marketinške stručnjake, više platformi društvenih medija stvorit će i više marketinških opcija, specifičnih niša, manje konkurencije oglasa i daleko veću pristupačnost.
Nadajmo se da će buduće platforme biti prisiljene objaviti postotak organskog dosega i natjecati se za maksimalni besplatni angažman influensera. Zamislite web stranicu na društvenim mrežama koja se ponaša više poput popisa e-pošte i jamči da će svaki post koji objavite biti dostavljen 100% obožavateljima koji su namjerno odlučili gledati vaš profil.
Za poduzetnike postoji prilika da prvi put nakon gotovo desetljeća izgrade vjerodostojne, elegantne, inovativne Instagram profile. Kako će individualističko-potrošačko društvo rasti, očekujte da će se u godinama koje slijede povećati broj mjesta specifičnih za nišu, možda čak i financirani od strane korisnika. Nije vjerojatno da ćemo vidjeti kako se skupine utjecajnih osoba udružuju i pokreću vlastite web lokacije specifične za njihovu nišu.
Za pokretače novih društvenih mreža postoji prilika da nauče lekciju koju su sve tvrtke na društvenim mrežama do sada zaboravile ili ignorirale: kada počnete ‘zlostavljati’ svoje korisnike i tvorce sadržaja i natjerati ih da plaćaju kako bi dosegnuli vlastitu publiku, pronaći će drugi digitalni dom. Ponašajte se u skladu s tim!
Za korisnike društvenih mreža očekujte (ili potražite) uvođenje Ugovora o pravima korisnika, uključujući poboljšane standarde privatnosti, daleko manje ovisničke algoritme, inovativnu zaštitu od inozemnog trollinga i podjelu prihoda od oglasa. Naša je prisutnost i stvaranje sadržaja ono što ovim platformama daje svu snagu i dobit, a vrijeme je da se prema nama počnu ponašati više kao prema kupcima i suradnicima, a manje kao prema proizvodu koji se prodaje.
Širokoj javnosti širenje naših digitalnih interakcija na većem dijelu web lokacija moglo bi dovesti do bolje zaštite osobnih podataka, ugrađene algoritamske pristranosti prema pozitivnosti umjesto sadržaja koji izaziva anksioznost i depresiju i daleko većoj vrijednosti po korisniku.
Sve u svemu, buduće tvrtke za društvene medije moraju puno naučiti iz mogućeg propadanja najvećih tvrtki danas. Za oglašivače i start upove, možemo očekivati drastičan porast kvalitete i kvantitete autentičnog angažmana s korisnicima, što je zaista velika pobjeda za sve!
Facebook mi služi za komunikaciju s prijateljima i prezentaciju mojih fotografija, Instagram isključivo za prezentaciju fotografija. A za onu osnovnu namjenu društvenih mreža mi je Twitter ipak najdraži. Tamo sam upoznao puno zanimljivih ljudi u stvarnom životu.