U svibnju 2010. godine, nakon odobrenja Hanfe, Ivana Gažić preuzima funkciju predsjednice Uprave Zagrebačke burze d. d. Iza nje je dugogodišnje iskustvo rada u financijskom sektoru, a kako sama ‘priznaje’, njezina je karijera na svojevrstan način počela još u studentskim danima.
Gažić je diplomirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer financije, a na International Executive Development Centeru u Sloveniji završila je program Executive MBA. Licencirani je investicijski savjetnik. Poslovnu karijeru započela je u Plivi d. d., u kojoj je napredovala do funkcije voditeljice operacija na tržištu kapitala. Zatim postaje voditeljica razvojnog projekta strateškog financiranja u svrhu regionalne ekspanzije kompanije Lura d. d. i asistentica predsjednika Uprave.
U banci Societe Generale Splitska banka obnašala je funkciju voditeljice Odjela strukturnog financiranja i zamjenice voditelja korporativnog centra, a potom u Hypo Alpe Adria Banci radi kao izvršna direktorica Sektora investicijskog bankarstva. Poslije postaje direktorica u društvu Hypo Alpe Adria Ulaganje d. o. o., a zatim i predsjednica Uprave, dok krunom karijere smatra sadašnju funkciju.
Ima još puno područja u kojima mogu širiti znanje!
Biti svojevrsnom šeficom Zagrebačke burze osim titule vjerujem donosi i brojne odgovornosti i izazove. Kako osobno gledate na razvoj vlastite karijere?
Moja je karijera na određeni način započela još na fakultetu. Primijetila sam Plivin oglas za stipendiste kada sam bila na 3. godini. Prijavila sam se i dobila stipendiju te nakon diplome počela raditi u Odjelu financija. Pliva je tražila nove ljude jer je već tih kasnih 90-ih bila listana na Londonskoj burzi i to je tražilo nova znanja. Nakon Plive, radila sam na još jednoj korporativnoj funkciji, pa u dvije banke i evo me konačno u Upravi burze od 2010. godine.
Kao i u svim drugim zanimanjima danas, potrebno se kontinuirano educirati. U međuvremenu sam položila ispit za investicijskog savjetnika, postala sudski vještak za financije, ekspert sam Europske komisije, imam status stalnog predavača… i to ne vidim kao kraj – ima još puno područja u kojima mogu širiti znanje!
Koliko je izazovno i stresno biti na Vašoj poziciji s obzirom na fluktuaciju novca te što je zapravo opis poslova u sklopu Vaše funkcije i radnog mjesta? Biti glavna osoba Zagrebačke burze zvuči odgovorno poput, primjerice, biti guverner HNB-a. Najistaknutija financijska pozicija u državi je u vašim rukama…
Većina poslova koji zahtijevaju visoku razinu znanja i sposobnosti je stresno i zahtjevno. Posao na burzi zna imati nepredvidljive situacije i koliko se god trudili da se pripremimo na njih, uvijek se pojavi nešto novo i neočekivano. Sigurno, u tim trenucima svi zaposlenici burze pa s njima i ja osjećamo visoku razinu stresa.
Jedan primjer jest potres u Zagrebu prošle godine, kada sam i kao osoba bila pod stresom, ali smo svi imali zahtjevnu situaciju da omogućimo trgovinu na burzi prvi dan nakon potresa. To je jedan od primjera kada se od nas očekuje da djelujemo mirno i staloženo i u najzahtjevnijim okolnostima.
Što se tiče usporedbe s guvernerom, mislim da je sličnost u tome da smo jedine osobe u državi koje rade baš taj posao, ali naša su područja vrlo različita. Iako svi ekonomisti na fakultetu polažu ispit iz monetarne politike, njegova je uloga i posao puno kompleksniji od toga i u biti jedinstveni.
Zato su guverneri visoko obrazovani, neovisni i često dugo godina obavljaju tu funkciju. U biti nema škole koja vas u potpunosti može pripremiti niti za ulogu guvernera niti za ulogu predsjednice uprave burze. To je sklop znanja, sposobnosti i prirodne sklonosti.
Nema škole koja vas u potpunosti može pripremiti niti za ulogu guvernera niti za ulogu predsjednice uprave burze. To je sklop znanja, sposobnosti i prirodne sklonosti
Jedan od stereotipa koji rušite jest da je tržište kapitala isključivo ili pretežno muški posao. Na nedavnoj 11 regionalnoj Stock Exchange konferenciji bili ste jedina žena među ‘sivim odijelima’. Koliko se osjećate usamljeno na Vašoj poziciji? Imposter sindrom ima svoju predstavnicu koja se odlično nosi s istim…
Prvo je pitanje je li to zbilja stereotip ili činjenična situacija? Recimo da se radi o stereotipu, jer u financijskoj industriji ima značajan broj žena, ali ne na vodećim pozicijama. Ja rušim taj stereotip, ali ga sigurno činim i očitijim. Da su na toj slici samo muškarci, nitko od njih ne bi se zapitao zašto je to baš tako. Ovako, ja odskačem ali i pitam… zašto je i dalje tome tako u 21. stoljeću?
U situaciji u kojoj većinu visokoobrazovanih osoba u Hrvatskoj, većinu diplomantica, doktorandica čine upravo žene. Ne osjećam se usamljeno na toj poziciji. Biti sam i usamljen su dvije različite stvari. Moji kolege su prema meni vrlo otvoreni i korektni, pa s njima sasvim ravnopravno mogu razgovarati o svim temama.
Ali to je više pitanje moje osobnosti – sigurna sam da druge kolegice koje ulaze u financijsku industriju osjećaju posljedice ‘imposter sindroma’. Istraživanja su pokazala da za pravu promjenu u organizaciji vrijedi pravilo ‘magicthree’ – znači trebaju najmanje tri žene da bi stvorile, ako to mogu tako reći, frontu i nakon toga biti u mogućnosti mijenjati stvari. Inače, na čelu dvije najveće američke burze Nasdaqa i burze u New Yorku su prvi put u povijesti žene – očito se trendovi mijenjaju.
Samo Apple ima veću vrijednost od svih hrvatskih dionica zajedno
Burza je mitsko mjesto svih ne samo brokera već zainteresiranih za tržište kapitala. Kako izgleda i funkcionira Zagrebačka burza u smislu rasta i pada dionica?
Burza služi da se susretnu kupci i prodavatelji, uz pomoć brokera. Relativno je mala organizacija ali od velike važnosti za ekonomiju. Osim omogućavanja trgovine, naš fokus je i osiguravanje dovoljno informacija o svakoj tvrtki koja kotira na burzi da bi investitori mogli donijeti informiranu odluku o investiranju. Pratimo i veliki pad ili rast cijena, pitamo tvrtke imaju li nekih novosti u poslovanju i to objavljujemo na svojim internetskim stranicama.
Istraživanja su pokazala da za pravu promjenu u organizaciji vrijedi pravilo ‘magicthree’ – znači trebaju najmanje tri žene da bi stvorile, ako to mogu tako reći, frontu i nakon toga biti u mogućnosti mijenjati stvari
Kako konkretno Ivan i Ana Horvat iz Podsuseda i Zagreba mogu postati kurentni i vlasnici dionica sa Zagrebačke burze i, recimo, tijekom 2022. zaraditi na trgovanju dionicama po 350.000 kuna? Ako možete laicima približiti u osnovnim crtama što znači tehnika trgovanja dionicama u smislu kupoprodaje te koje je neki ovogodišnji top 10 najsigurnijih investicija na našem terenu?
Na ovo pitanje ne mogu dati konkretan odgovor. Kad bi to bilo tako jednostavno, onda nitko ne bi radio već bi svi investirali na burzu i čekali svoju dobit. Prvi korak da netko kupi dionice jest da kontaktira brokera, njihov se popis nalazi na našim internetskim stranicama, i s brokerom se posavjetuje na koji način može ulagati – primjereno svojem znanju o tržištu i iznosu novca s kojim raspolaže za investiranje.
Kako stoji Zagrebačka burza u komparaciji prema istima u susjednim državama i onima o kojima slušamo pri izvještajima vijesti iz svijeta – New York, Tokyo, London, Berlin Moskva i ini velegradovi? Po kojim se sve segmentima određuje jačina neke burze? Isključivo protok količine novca ili..?
Burze se po veličini uspoređuju po broju kompanija koje su na njih uvrštene i veličini tih kompanija. Primjerice, samo Apple ima veću vrijednost od svih hrvatskih dionica zajedno! Posljedica toga je protok količine novca kako to nazivate, odnosno promet tim dionicama. To je drugi element po kojem se gleda veličina burze.
Sve više ljudi investira u kriptovalute
Koji je uopće neki prosječni dnevni opticaj novca na Zagrebačkoj burzi?
Prosječni dnevni promet na Zagrebačkoj burzi je između 10 i 20 milijuna kuna, ali zna biti odstupanja i u jednom i u drugom smjeru.
Koje vrste opasnosti, makinacija, kriza, rizika… prijete bilo kojoj burzi? Može li se burza opljačkat i na koji načini? Ne sugeriram niti tražim način, već onaj adrenalinski dio posla i rizici koji u njemu čuče?
Tržište je strukturirano na način da je krađa praktički nemoguća. Postoji više sudionika tržišta, osim burze, koji se brinu da ako kupite dionicu, da je zaista i dobijete te da ona bude trajno i sigurno pohranjena. Ali postoje drugi rizici, koje mi također pratimo i smanjujemo – recimo rizik od naglog pada cijena, rizik od neobavještavanja dioničara o bitnim činjenicama i sl.
Adrenalinski dio posla vezan je uz neke tehničke poteškoće u trgovini koje se mogu pojaviti i uzrokovati prekid trgovine, ili pak iznenadne vijesti o primjerice preuzimanju kompanija i slično.
S obzirom da sve više ljudi investira u kriptovalute, brojni svjetski regulatori bave se ovom temom i mislim da neće proći puno vremena dok kriptotržišta ne dođu u sferu reguliranosti
Posljednjih se godina događa eksplozija bitcoinova i kriptovaluta. Takve vrste financijskih tradeova još su uvijek velikoj većini ljudi nepoznanica. Možete li u baznim crtama približiti sisteme funkcioniranja i komparaciju s tržištima dionica. Pričajući s Vašim kolegama ekonomistima najčešće se spominje kombinacija burze, lota i igara na sreću te kasina kako bi se dobio finalni rezultat – tržište kriptovaluta. Točno ili…?
Mogu samo reći da je tržište dionica regulirano i kontrolirano, dok tržište kriptovaluta to nije. S obzirom da sve više ljudi investira u kriptovalute, brojni svjetski regulatori bave se ovom temom i mislim da neće proći puno vremena dok kriptotržišta ne dođu u sferu reguliranosti.
Kontakt sa studentima me uvijek veseli
Koliko su, po Vama, kriptovalute sigurne investicije?
Ulaganje u kriptovalute nosi sa sobom veliki broj rizika, o čemu je hrvatski financijski regulator HANFA na svojim internetskim stranicama objavio niz upozorenja, a povremeno održava i edukacije na ovu temu. Najbolje je da se investitori prvo tamo informiraju.
S obzirom na čvrstu poziciju i vijek u financijskim segmentima rada i poslovanja imate li još neke poslovne izazove prije kraja radnog vijeka ili namjeravate ostati na trenutnoj poziciji?
Kao i u svim drugim upravama, moj rad na burzi sastoji se od mandata, u mojem slučaju četverogodišnjeg. Nakon isteka pojedinog mandata, vlasnici tvrtke, putem nadzornog odbora koji su odabrali, bave se procjenom mojeg rada i produljenjem mojeg ugovora. O tome ovisi koliko ću ostati na trenutnoj poziciji. Ja sam negdje na polovici radnog vijeka…vidjet ćemo gdje će me život odvesti, imam puno profesionalnih interesa, moguće da ću se baviti nečim potpuno drugačijim.
Stresfree zona u Vašem slučaju je što – osim kruga obitelji i prijatelja?
Obzirom da mi dani na poslu znaju biti vrlo intenzivni, volim aktivnosti koje smiruju i relaksiraju. Malo planinarim, bavim se jogom, čitam, kuham… Bavim se aktivizmom u području djece s poteškoćama i pišem članke na razne teme.
Volim predavati, kontakt sa studentima me uvijek veseli. Smatram da je premalo predavača na našim fakultetima s radnim iskustvom i da bi to trebalo mijenjati.
Fotografije: Saša Ćetković