Ekonomist John Maynard Keynes predvidio je još 1930. da će se količina posla koju radimo postupno smanjivati na samo 15 sati tjedno, jer nas je tehnologija činila produktivnijima.
Ne samo da se to nije dogodilo, već smo, zbog putovanja od kuće do posla, počeli provoditi još više vremena izvan kuće. Međutim 2020. i koronavirus su sve to promijenili i jako uzdrmali našu radnu rutinu.
‘Virtualne vožnje’, umor od zoom-a i prekomjerni/cjelodnevni rad samo su neki od trendova koji su se razvili tijekom prošle godine. Antropolog Dave Cook napominje kako je od vitalne važnosti da 2021. oblikujemo ugodniju i bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života.
Raditi od kuće je moguće
Početkom 2020. rad na daljinu bio je tek postupno rastući dugoročni trend. Samo 12% radnika u SAD-u, primjerice, radilo je na daljinu puno radno vrijeme, a 6% u Velikoj Britaniji. Prirodno, svijet nije bio spreman za masovni rad na daljinu. No, koronavirus je dokazao kako je on moguć za mnoge ljude. Institucije i norme na radnom mjestu srušene su poput domina. Prvo su ‘pali’ uredi, osobni sastanci i svakodnevno putovanje na posao. Tada su počeli patiti i raspored od devet do pet, kao i odmori i životi u privatnim kućama. Mnoge države počele su izdavati čak i radne vize na daljinu kako bi potaknule ljude da provedu lockdown radeći iz svoje domovine.
Kako su stare norme nestajale, nove su tehnologije ušle ‘nepozvane’ u naše domove. Morali smo svladati etiketu zoom sastanaka, suosjećajne prakse e-pošte, navigaciju nadziranja, žongliranje roditeljskih briga uz posao itd.
Popis se može nastaviti u nedogled – koronavirus stvorio je najveći radni eksperiment u ljudskoj povijesti
Jeste li disciplinirani?
Tvrtke iz Silicijske doline, Google, Apple i Twitter među prvima su objavile da zaposlenici mogu raditi od kuće, a i već su bili dobro uvježbani, što nas ne čudi. Predvidljivo, za to su već imali otmjeni izraz: ‘distributed working’. Godine 2021. koncepti poput distribuiranog i hibridnog rada će se širiti. Većina je bila puno manje pripremljena od Silicijske doline. Cook je još u ožujku upozorio kako je potrebna velika količina samodiscipline da bi rad na daljinu uspio. Mnogi to tada nisu razumjeli, ali sada itekako razumiju. Do svibnja 2020. mnogi su izvijestili da su užasno umorni od zoom-a, nadajući se povratku u urede i prestanku zoom sastanaka. To se nije dogodilo, a zoom nam je postao ‘najbolji prijatelj’ koji neće tako skoro nestati.
Paradoks putovanja na posao
Radnici koji ne mogu raditi na daljinu, poput građevinara i sl., zahvalni što još uvijek imaju posao, priznali su ipak kako osjećaju krivnju jer su ‘preživjeli’. Prekomjerni rad bio je jedan od načina izražavanja krivnje, a mnogi su smatrali da im višak radnih sati može osigurati zadržavanje posla.
U travnju 2020. Cook je zajedno s još nekim znanstvenicima istraživao ravnotežu između poslovnog i privatnog života na projektu nazvanom eWorkLife. Podaci istraživanja otkrili su povećanje radnog vremena, s obzirom na to da nije bilo očito kada radni dan počinje, a kada završava.
Cook navodi kako je primijetio neobičan obrazac. Sudionici su u početku govorili da je ‘bijeg od putovanja na posao’ ključna prednost rada na daljinu. Ipak, nekoliko mjeseci kasnije ti isti radnici počeli su rekreirati mini putovanja na posao, jer su željeli stvoriti jasnu podjelu između posla i kuće. Voditeljica studije prof. Anna Cox pozvala je ljude da pretvarajući se, glumeći i zamišljajući probaju održati ravnotežu između poslovnog i privatnog života. U 2021. ravnoteža između poslovnog i privatnog života mora postati prepoznata kao javnozdravstveno pitanje, a projekt eWorkLife potiče kreatore politike na djelovanje.
Pravo na prekid veze
Što se dogodilo s vremenom koje smo prije gubili na putovanja na posao i s posla? Mnogi ga koriste kako bi nadoknadili odgovaranje na poruke, mailove i pregledavanje društvenih mreža, a to prelazi u zabrinjavajući trend. Upozorenja prije pandemije o zadiranju u 24-satnu radnu kulturu, sada postaju sve veća. Znanstvenici su utvrdili da se suvremeni radnici pretvaraju u hibride radnika i pametnih telefona. Francuski su radnici 2016. čak dobili zakonsko pravo da se isključe s radne e-pošte izvan radnog vremena.
Upozorenja prije pandemije o zadiranju u 24-satnu radnu kulturu, sada postaju sve veća
Lista želja za 2021. uključuje kontinuirano povećanje aktivizma na radnom mjestu, kao i da tvrtke i vlade otkriju svoje politike rada na daljinu. Twitter i još 17 drugih tvrtki već su najavili da zaposlenici mogu raditi na daljinu na neodređeno vrijeme. Većina tvrtki još uvijek nije podijelila svoje politike rada na daljinu sa zaposlenicima. Što rezultira time da dok šefovi ne otkriju svoje politike rada tijekom i nakon pandemije – nemoguće je planiranje budućnosti za zaposlenike!
Aktivist David Graeber neuspjeh u postizanju Keynesova 15-satnog radnog tjedna opisao je kao propuštenu priliku, ‘ožiljak na našoj kolektivnoj duši’.
Koronavirus je možda započeo razgovore o alternativnoj budućnosti gdje su posao i slobodno vrijeme bolje uravnoteženi. Ali to neće lako doći i morat ćemo se boriti za to.