Tomislav Fain je od ove godine novoizabrani predsjednik udruge UHPA (Udruge hrvatskih putničkih agencija), ujedno je i član Vijeća Hrvatske turističke zajednice, Vijeća TZ Zadarske županije i član Upravnog odbora Udruženja putničkih agencija pri HGK.
Također nosi titulu zamjenika direktora u ECTAA-i (Europsko udruženje nacionalnih udruga putničkih agencija i organizatora putovanja).
S obzirom na sve to te da je najbolje upućen u situaciju, s Tomislavom Fainom popričali smo o ovogodišnjoj situaciji u hrvatskom turizmu iz perspektive turista korisnika usluga putničkih agencija.
Pad prometa u prvom kvartalu 2021. veći od 90 posto
Turistička sezona je u jeku. Koliko se korona situacija odrazila na cijeli turističko putnički agencijski sektor? Pretpostavljam da je devastiran jednako kao i ugostiteljski?
Globalna pandemija COVID-19 uzrokovala je nezapamćen pad svih gospodarskih aktivnosti, pa tako i turističkog sektora. Prekidi i ograničenja putovanja, zatvaranje granica i s tim povezanih propisa o karanteni, kao i epidemiološke mjere koje su se donosile u inozemstvu i Hrvatskoj u cilju sprečavanja širenja zaraze, imale su neposredan negativan utjecaj na poslovanje hrvatskih turističkih agencija.
S negativnim učincima pandemije hrvatske turističke agencije su se suočile odmah početkom 2020. godine kada su krenula masovna otkazivanja. Pad prometa u 2020. godini u usporedbi s 2019. godinom je više od 85 posto. Prema istraživanju koje je UHPA provela među svojim članovima, pad prometa u prvom kvartalu 2021. veći je od 90 posto. Oporavak poslovanja turističkih agencija bit će i dalje neizvjestan i dugotrajan.
Na turizmu se temelji većina prihoda koji se slijevaju u naš državni proračun. Samo promptno, koordinirano i konkretno djelovanje svih dionika može nam svima pomoći
Jeste li zadovoljni načinom kako Vlada Republike Hrvatske dosad komunicira s Udrugom kojom predsjedate vezano za turistički sektor i kako se (ne)rješava problem?
Zadovoljni smo komunikacijom s Vladom RH, posebice s resornim Ministarstvom turizma i sporta, ali smatramo da uvijek ima prostora za poboljšanja. Od početka izbijanja pandemije intenzivno komuniciramo i pregovaramo s predstavnicima Vlade u pogledu rješavanja pitanja ključnih za opstanak i oporavak turističkih agencija, kao i turističke industrije i hrvatskog gospodarstva u cjelini.
Turizam je gospodarska grana na kojoj se temelji većina prihoda koji se slijevaju u naš državni proračun. Samo promptno, koordinirano i konkretno djelovanje svih dionika može nam svima pomoći u premošćivanju brojnih prepreka i neizvjesnosti koje nas očekuju na putu opstanka i oporavka.
Agencijama su jako važni kvalificirani kadrovi
Koje su konkretne mjere koje bi trebalo poduzeti za očuvanje radnih mjesta te da se pomogne djelatnicima i putničkim agencijama, u komparaciji s načinima kako to pomažu druge države?
Vlada RH je kroz mjeru za očuvanje radnih mjesta koja se sada, uz sitne preinake, provodi kao mjera za zadržavanje radnih mjesta podržala najviše pogođene djelatnosti, pa tako i turističke agencije. Nama agencijama su jako važni kvalificirani kadrovi. Bez tih potpora teško bismo mogli zadržati visokokvalificirane i iskusne ljude i zaštitili teško stečene pozicije na tržištu.
Neke zemlje članice EU, poput Slovenije, Austrije, Grčke, Italije, Rumunjske, Češke i Bugarske, u koordinaciji s Europskom komisijom izdvojile su milijunske iznose bespovratne pomoći za svoje organizatore putovanja kako bi im nadoknadile izgubljeni promet u 2020. godini te time osigurale njihov opstanak.
Naši zahtjevi da se na jednak način iz programa pomoći EU-a osiguraju bespovratna sredstva i za turističke agencije u Hrvatskoj, djelomično su uvaženi, ali ne u nama dostatnoj mjeri s obzirom na to da je riječ o najviše pogođenoj grani unutar turističkog sektora s nenadoknadivim padom prometa od 90 posto.
Nedavno je naša obala iz zelene prebačena u narančastu zonu na korona karti EU. Koliko je udaljen odlazak u crveno, kako prevenirati da se to ne dogodi? I koliko bi devastirajuće po sezonu bio taj podatak da se obala zacrveni?
Epidemiološka situacija u Hrvatskoj je najvažniji preduvjet za ostvarenje turističkog prometa. To je imperativ kojeg trebamo svi slijediti. Vidimo što se dogodilo s nekim nama konkurentnim tržištima poput Španjolske, Grčke, Portugala ili Francuske, ali i nekih drugih europskih zemalja, gdje je došlo do naglog rasta broja zaraženih primarno zbog velikih okupljanja i nepoštivanja mjera. Brojevi ovih dana ponovo rastu i nalazimo se u vrlo kritičnoj situaciji.
Trebamo svi učiniti sve da se spriječi daljnji rast broja zaraženih, prije svega kroz striktnu provedbu epidemioloških mjera, pojačanu kontrolu njihove provedbe, sankcioniranjem kršitelja te daljnjem procjepljivanju stanovništva. Nadalje, treba uložiti dodatne napore u pogledu procijepljenosti jer ćemo samo tako sačuvati svoje zdravlje, zdravlje svojih gostiju, bližnjih i kolega, te u konačnici i radnih mjesta.
Ponuda putovanja na daleke destinacije još je skromna
Koji su trendovi putovanja domaćeg stanovništva prema inozemstvu otkad je korone, imate li te podatke? Kamo su naši stanovnici sve putovali koristeći usluge turističkih agencija?
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u odnosu na 2019. godinu, pad putovanja domaćih turista u inozemstvo iznosio je 84,6 posto, a noćenja 83,5 posto. U organizaciji hrvatskih putničkih agencija u inozemstvo je putovalo 52 tisuće domaćih turista. Najviše su putovali u Italiju (17,3%). Slijede Francuska (9,2%), Slovenija (9,0%), Bosna i Hercegovina (8,3%), Austrija (7,5%), Njemačka (6,9%), Turska (3,2%), Mađarska (3,1%), Češka (3,0%) i Srbija (2,7%). Ponuda putovanja na daleke destinacije još je skromna s obzirom na to da je mali broj destinacija koje su uvele nešto liberalnije uvjete za ulazak u zemlju (npr. Dubai, Maldivi, Sejšeli).
A iz kojih sve zemalja pak najviše stranci dolaze u našu zemlju?
U 2020. u strukturi noćenja stranih turista koji su u Hrvatsku došli u organizaciji hrvatskih turističkih agencija, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke (42,3%), Poljske (9,5%), Češke (8,7%), Slovenije (7,2%) i Austrije (6,9%). Pad prometa dolazaka inozemnih turista u 2020. iznosi 77,5%, a broj noćenja 74,9% manje noćenja nego u 2019. godini (podaci DZS).
Prema najnovijim podacima eVisitora, od početka ove godine ostvareno je 8 milijuna dolazaka i 49 milijuna noćenja, što je porast od 46 posto u dolascima i 37 posto u noćenjima. U usporedbi s istim razdobljem 2019. godine, to je 60% rezultata u dolascima i 70% u noćenjima. I ove godine najviše je turista iz Njemačke, a zatim slijede Slovenci, Poljaci, Austrijanci i Česi.
Planiranje putovanja u vrijeme ove pandemije je postalo iznimno složeno te je uloga agencije i savjetnika za putovanja ključna
Kakvo je stanje u putničko-turističkom sektoru i ponudama Hrvatske u komparaciji s drugim mediteranskim zemljama? Koje su naše prednosti pred Grcima, Talijanima, Španjolcima, Francuzima, Izraelcima, Turcima? A koje su potencijalni nedostaci?
U okolnostima pandemije, učinkovita implementacija zdravstvenih i sigurnosnih mjera (manji broj zaraženih i umrlih, manje restriktivnih mjera) ključni su pri odabiru destinacije putovanja. Projektom „Stay safe in Croatia“ Hrvatska pokazuje kako je poduzela sve kako bi na siguran način dočekala turiste i omogućila im kvalitetno provedeno vrijeme na odmoru uz istodobno poštivanje svih zdravstvenih i sigurnosnih mjera.
I ova godina bit će u znaku auto-gostiju zbog blizine nekih nama tradicionalnih emitivnih tržišta, a bilježimo i pojačan broj letova zračnih prijevoznika. No, nastavak dobrih rezultata bit će moguć ako ne dođe do pogoršanja epidemiološke situacije i na ECDC karti iz narančaste ne prijeđemo u crvenu zonu.
Adnan Mehmedović Medo: Event industrija se ne drži zajedno i zato nas vlast doživljava neozbiljno!
Ljudi su oduvijek putovali, unatoč krizama
Koje su konkretne mjere koje treba poduzeti kako bi se putničke agencije što kvalitetnije i brže prilagodile novonastaloj situaciji u svijetu i režimima putovanja? I koliko će korona, prema Vašem predviđanju, globalno promijeniti kartu turističkih putovanja?
Turističke agencije ulažu u svoje poslovanje i u najvećim kriznim vremenima kada se vrlo često, kao i sada, suočavaju s brojnim izazovima, uključujući i vlastiti opstanak. Istražuju trendove, ulažu u ljude i nove tehnologije, prilagođavaju se i kreiraju nove turističke proizvode. Iskusni su stručnjaci za destinacije, a to nikada nije bilo važnije kao sada u vrijeme globalne krize koju je uzrokovala pandemija COVID-19.
Planiranje putovanja u vrijeme ove pandemije je postalo iznimno složeno te je uloga agencije i savjetnika za putovanja ključna. To su iskusni profesionalci koji kontinuirano prate situaciju na tržištima i u kontaktu su sa svojim partnerima, pružateljima različitih usluga, državnim institucijama i tijelima i drugim relevantnim dionicima.
Pandemija može biti i prilika da okrenemo novu stranicu, pažljivo i odgovorno kreiramo turističku ponudu koja će biti fokusirana na održivom razvoju hrvatskog turizma
Trajna komunikacija im omogućuje prikupljanje informacija i savjeta od raznih stručnjaka i tijela kako bi mogli donositi pravodobne i odgovarajuće odluke. Upravo zbog toga putnici mogu biti sigurni da će dobiti pouzdanu, kvalitetnu i profesionalnu uslugu, posebice ako dođe do problema tijekom putovanja. Na početku pandemije, kada su se naglo počele zatvarati destinacije, brojni putnici su se pouzdali o svoje agencije i savjetnike za putovanja. Oni su im pomogli u izvanrednoj situaciji da promijene plan svojih putovanja, naprave novu rezervaciju i sigurno se vrate kući.
Ljudi su uvijek putovali, unatoč krizama. Iskustvo nam govori da je turizam izuzetno osjetljiva djelatnost i da u vrijeme raznih kriza (ratovi, terorizam, recesija, prirodne nepogode, zaraze i sl.) doživljava drastičan pad. No, on je isto tako žilav i relativno brzo se oporavlja nakon što kriza prođe. Svjedoci smo da ljudi i u vrijeme pandemije putuju, ako su zadovoljeni određeni uvjeti.
Brzina oporavka turizma ovisit će o brojnim čimbenicima. Među ostalim, pod utjecajem krize može doći do promjene obrasca ponašanja, našeg sustava vrijednosti, stavova i stila života kao turista ili pak domaćina. Posljedično, pandemija COVID-19 može biti i prilika da okrenemo novu stranicu, planiramo budućnost, pažljivo i odgovorno kreiramo našu turističku ponudu koja će biti fokusirana na održivom razvoju hrvatskog turizma.
Borba za opstanak i preživljavanje
Prema nekim podacima, 80 posto stanovnika RH na posredan ili neposredan način živi od turizma: Koliko odmaže podatak da je trenutačna procijepljenost stanovnika manja od 50 posto?
Nažalost, procijepljenost našeg stanovništva je još niska u odnosu na druge europske države, što nije nikako dobar podatak s obzirom na činjenicu da cjepiva u ovom trenutku ima dovoljno. Procijepljenost djelatnika u turističkom sektoru je veća od 70 posto, ali to nije dovoljno da bismo osigurali uspješnost turističke sezone. Potrebno je i dalje raditi na procjepljivanju stanovništva, kao i pridržavati se svih epidemioloških mjera i preporuka.
Koji je poslovni plan i strategija rada Vaše agencije Terra Travel kako biste zadržali što manje štete od globalne situacije, s obzirom na to da vjerujem kako se ne razlikuje od onoga što proklamirate vodeći Udrugu?
Pred turističkim agencijama je borba za opstanak i preživljavanje te će za većinu nas prioritet biti nadoknaditi nastale gubitke. Naime. rezultate uspješne turističke sezone ne dijele u dovoljnoj mjeri i turističke agencije čija se većina usluga i specijalizacija ne zasniva na suncu i moru u špici sezone. Svjesni smo činjenice da turizam kakav smo poznavali prije pandemije više neće biti moguć i da će biti potrebno usluge prilagoditi zahtjevima tržišta.
Nema tu posebne filozofije, svatko od nas može krenuti od sebe i svojih promišljanja o tome koliko je pandemija promijenila nas same i naše životne navike. Kako je promijenila nas, tako je promijenila i naše goste i njihova očekivanja te će daljnje strategije, planovi i komunikacija itekako morati prilagođavati novim okolnostima, neizvjesnoj epidemiološkoj situaciji i novim trendovima.
Naslovna fotografija: privatni album