Veljaču ne možemo zamisliti bez pokladnica, odnosno krafni. Namirnice koje su potrebne za izradu krafni nekada su bile luksuz i to je bio razlog zbog kojeg su se pripremale jednom godišnje. Razdoblje pripreme je najčešće bilo u vrijeme prije korizme jer su ljudi tada pretjerivali u jelu.
Danas ih se može pronaći gotovo svugdje i dolaze u raznim oblicima, punjenjima i veličinama. U Hrvatskoj su ostale kao ostavština iz Austro-Ugarske monarhije, a od tuda i prilagođeni njemački naziv krafna ili krofna. Hrvatski naziv pokladnice dolazi od poklada, običaja maskiranja.
Legenda o krafnama – nastale zbog ljubavi
Legenda kaže da su krafne nastale sasvim slučajno. Davno na nekom dvoru mlada kuharica bila je zaljubljena u konjušara. Jednog ga je jutra tajno promatrala dok je pripremao konje a kako je konjušar ne bi prepoznao, stavila je krpu preko glave. Tada ju je u zaljubljenom promatranju omela glavna kuharica koju je zanimalo je li ručak spreman. Od krpe na glavi nije dobro vidjela što stavlja u vrelu mast, pa se – u pokušaju da dokaže glavnoj kuharici da radi – uspaničila i slučajno umjesto mesa, ubacila pogačicu. Kada je pogačica dobila malo boje, glavna kuharica ju je izvadila iz masti i probala. Okus je bio božanstven – i tako je prva krafna, zapravo, nastala – zbog ljubavi.
Koja je tajna savršene krafne?
Svaka domaćica sasvim sigurno ima svoj ‘tajni’ recept, no mi smo onaj pravi – ‘zlata vrijedan’ potražili u poznatoj zagrebačkoj slastičarnici Orijent. Otkrili su nam kako napraviti savršenu krafnu, onu koja se topi u ustima.
View this post on Instagram
Recept za krafne u njihovoj je obitelji već 84 godine i prilagodbe su tijekom godina bile minimalne, a postupak i ključna izrada – nepromijenjeni.
“Vrlo je jednostavno. Ako se radi s ljubavlju, koja je bitna stavka u svemu, mora ispasti ukusno, da se topi pod nepcem. Krafne radimo po starom austrougarskom receptu, koji je Zulfi Tahiri još prije 84 godine naučio od svog gazde. Također, najvažniji su kvalitetni sastojci, vrijeme i strpljenje, a kad se sve to spoji dobije se baš taj osjećaj ‘topljenja’ u ustima“, objasnili su nam u slastičarnici Orijent.
S punjenjima krafne se može igrati
Krafne su savršene za igranje i isprobavanje različitih okusa i kombinacije namirnica. Uz one klasične s punjenjem od marelice mogu se pronaći i punjene malinama, čokoladom, kremom od limuna, a popis punjenja seže u nedogled. U krafnu možete dodati i svoje omiljeno punjenje, a okus će i dalje biti savršen.
View this post on Instagram
Donosimo tajni recept za krafne star već 84 godine!
Za cca 15 krafni trebat će vam: 380 g brašna, 180 ml mlijeka, 30 grama šećera, ½ kvasca 20 g, 3 žumanjka, 40 g maslaca (na sobnoj temperaturi), 1 prstohvat soli, 1 žlica šećera u prahu, limunova korica od jednog limuna i malo ruma
“U jednu posudu se istrese brašno, rukom se napravi na sredini rupa, u kojoj se stavi rukom zdrobljeni kvasac. Dodamo dio šećera, i toplo mlijeko na to. Ostavimo 10-15 min da počne reagirati, zatim dodamo žumanjke, maslac te ostatak šećera.
Ubacimo malo soli, naribamo limunove korice i dodamo ruma, da krafne upiju što manje masnoće, a da im da u pozadini okus ruma.
Nakon toga se tijesto diže sat vremena. Izvalja se na stolu, obilježe se krugovi i premjesti u komoru za dizanje tijesta. Ulje se ugrije na 170*C.
Krafne se polože u zagrijano ulje da plutaju te nakon što poprime zlatno smeđu boju, okrene ih se na drugu stranu. Kada i druga strana poprimi zlatno smeđu boju, krafne su spremne za cijeđenje i filanje”, otkrili su nam iz svoj tajni recept iz slastičarnice Orijent.
Nadamo se da će i vama uspjeti podjednako dobro kao i u slastičarnici Orijent. Dobar tek!