Kad je riječ o njezi kože, toliko se govori o kolagenu da se on gotovo sam po sebi podrazumijeva. Pojam kolagen istaknut je već u samom nazivu mnogih kozmetičkih proizvoda koji obećavaju svjež i mladolik ten.
Zbog istog razloga kolagen je hit i kao dodatak prehrani – nudi se u obliku praha, kapsula i tekućih pripravaka (npr. u ampulama). Kolagenom se obogaćuje i flaširana voda, te vruća čokolada i kava – zahvaljujući tome ulaze u kategoriju takozvanih funkcionalnih napitaka kojima se pripisuju povoljni učinci na organizam.
No, je li kultni status kolagena dovoljno jamstvo da ga se prihvati zdravo za gotovo, ili “kolagenizaciju“ treba – zdravorazumski demistificirati?
- Teorija da je poželjno uzimati kolagen kako bismo izgledali i osjećali se bolje, temelji se na činjenici da je kolagen jedan od glavnih sastojaka kože, kose i noktiju. Također je važna građevna tvar mišića, krvnih žila, crijeva, zglobova, kostiju… Ukratko, kolagen tijelu daje čvrstoću i gipkost. Riječ je o vrsti proteina što se prirodno stvara u organizmu, no s godinama se njegova proizvodnja postupno smanjuje, pa iz toga proizlazi popularna tvrdnja da bismo trebali uzimati kolagenske suplemente odnosno dodatke prehrani, i njegovati se kozmetikom koja u koži potiče obnovu kolagena.
- Zanimljivo je, da je primjena kolagena često u opreci sa sve većom potražnjom za veganskim proizvodima koji ne sadrže sastojke životinjskog podrijetla. Naime, na tržištu prevladava upravo kolagen životinjskog podrijetla. Svinjski i kravlji kolagen otvoreno se nazivaju životinjskim, dok se kolagen dobiven iz riblje kože naziva morskim kolagenom. U prehrambene suplemente i funkcionalne napitke najčešće se dodaje morski kolagen, koji se nerijetko nalazi i u kozmetici. No, zbog već spomenute popularnosti veganskih proizvoda, sve je zastupljeniji takozvani veganski kolagen što se dobiva fermentacijom biljnih ekstrakata, kvasca i određenih vrsta bakterija.
Zbog već spomenute popularnosti veganskih proizvoda, sve je zastupljeniji takozvani veganski kolagen što se dobiva fermentacijom biljnih ekstrakata, kvasca i određenih vrsta bakterija
- Pri odabiru kolagenskih suplemenata valja znati da funkcionalni napici, poput kave s kolagenom što se nudi u sve više kafića, nisu standardizirani kao farmaceutski kolagenski pripravci. Dakle, od povremenog pijenja kave s kolagenom teško da možete očekivati zamjetan učinak. Veće su šanse da se nešto postigne s farmaceutskim pripravcima, ali za to je potrebno strpljenje. Smatra se da kolagenski preparat treba svakodnevno uzimati najmanje mjesec dana, da bi se uopće vidjelo djeluje li. Ne preporučuje se primjena kolagenskih suplemenata bez stručnog savjeta, jer kolagen sam po sebi nije dovoljan, nego eventualno može biti dodatna potpora zdravoj prehrani i tjelovježbi. Također ga valja znati kombinirati s nutrijentima – primjerice, smatra se da su kolagenski suplementi najučinkovitiji ako organizam dobiva dovoljno vitamina C.
- I u kozmetici je vitamin C među glavnim aktivatorima (odnosno boosterima) kolagena. Slična svojstva imaju i hijaluronska kiselina, retinol (vitamin A) i njegova biljna inačica bakuchiol. Upravo se ove tvari najčešće nalaze u njegujućim proizvodima čija je namjena potaknuti stvaranje kolagena u koži. No, sam kolagen kao sastojak u kozmetici je prisutan znatno rjeđe. Molekule kolagena su, naime, prevelike da bi dovoljno učinkovito prodrle u kožu, pa su se već spomenuti aktivatori kolagena pokazali boljim rješenjem. Stiže i nova generacija kozmetike s biljnim kolagenom koji je, kažu, još djelotvorniji od klasičnih kolagenskih ‘boostera’!