Subota, 16 listopada, 2021

Je li ispravno dijeliti sreću u vrijeme pandemije (i nakon potresa) na društvenim mrežama?

Liječnici smatraju kako je sreća, osim za to da se osjećamo dobro, iznimno važna i za samo zdravlje ljudi. No istovremeno 'trljati' nekome nos na Instagramu fotografijama fine hrane dok su ostao bez krova nad glavom i mogućnosti da si uopće pripremi topli obrok, može se učiniti u najmanju ruku neprimjerenim

2020. godinu pamtit ćemo kao godinu obilježenu koronavirusom. No osim koronavirusa, našu su zemlju pogodila i dva razorna potresa. Prvi je u drugoj polovici ožujka razorno pogodio glavni grad Zagreb.

Drugi je tek šest mjeseci i koji dan kasnije jednako tako snažno potresao jedno od najsiromašnijih područja Hrvatske – Petrinju, Glinu, te okolna mjesta. U takvim trenutcima tuge i suosjećanja s onima koji su stradali, postavlja se pitanje je li ispravno dijeliti sreću na društvenim mrežama?

Preispitivanje vlastitih objava na društvenim mrežama

Liječnici smatraju kako je sreća, osim za to da se osjećamo dobro, iznimno važna i za samo zdravlje ljudi. No istovremeno ‘trljati’ nekome nos na društvenoj mreži poput Instagrama fotografijama primjerice fine hrane dok su neki ostali bez krova nad glavom i mogućnosti da si uopće pripreme topli obrok, može se učiniti u najmanju ruku neprimjerenim. Mogućnost da se osobu koja je objavila takvu fotografiju smatra bezosjećajnom ovih je dana veća nego ikad. Ova situacija potaknula je mnoge da preispitaju svoje objave na društvenim mrežama. U centru pažnje našao se Instagram koji se oduvijek smatrao platformom na kojoj svi prikazuju svoje savršene živote.

Nakon što je godinama bio filter stvarnosti, mjesto redefiniranja odnosa s prijateljima, te platforma na kojoj javno iskazujemo svoje nadanja, želje i planove, Instagram je postao prozor u svijet kroz koji smo procjenjivali druge i dopuštali da oni procjenjuju nas.

Tamo gdje je sve savršeno

Objavama na Instagramu ove godine baš svi su imali priliku katastrofalno pogriješiti. Ako ste objavljivali svoje fotografije bili bi narcisoidni. Da ste objavljivali fotografije stradalih područja – patetični. Ako ste pozivali na akciju, bili ste revolucionari s društvenih mreža. Ako ipak niste okarakterizirani ste kao nezainteresirani i neangažirani. Zapravo što god ste činili, mogli ste učiniti krivo i biti prozvani.

Odličan primjer stiže iz SAD-a. Kad je u lipnju eskalirala podrška pokretu ‘Black lives matter’, ne objaviti crni kvadratić na Instagramu s pripadajućim hashtagom značilo je da vas automatski stavljaju u kutiju bijelih rasista. Podržati pak ovaj pokret crnim kvadratićem značilo je biti dio mainstreama. I još ste mogli biti prozvani zašto do sada niste reagirali i je li vaše objavljivanje crnog kvadratića jednostavno ‘linija manjeg otpora’…?

Posipanje pepelom na Instagramu

Nikada Instagram nije zabilježio više posipanja pepelom nego 2020. godine. Od isprika onima koji bi se našli povrijeđenima do deaktivacije računa zbog napada i izljeva bijesa prema onome tko je ‘pogriješio’. Tko je autentičan na Instagramu, a tko nije oduvijek je bila tema o kojoj se raspravljalo. Kako u medijima tako i u prijateljskim krugovima. Za mrežu koja je izgrađena na projekcijama zadovoljstva i uspjeha, ovo je moglo biti kobno. Pa se u nekom trenutku učinilo kako bi u 2020. godini najbolja odluka mogla biti – ne objavljivati ništa.

Dio korisnika Instagrama počeo je ili smanjivati svoj angažman na društvenim mrežama ili se odlučio potpuno ‘skinuti’ s društvenih mreža, jer im se samopromocija, toliko svojstvena Instagramu, nije učinila primjerenom u vrijeme pandemije zbog koje se čitav svijet mijenja. Drugi su nastavljali s korištenjem Instagrama kao što su ga koristili do početka pandemije. Bio je to vjerojatno njihov način da se nose sa stresom i pretvaraju se da se ništa nije promijenilo. Nije to ništa manje narcisoidno, ali je sigurno manji intenzitet projiciranja iluzije savršenstva i sreće. Pa da odgovorimo na pitanje koje smo postavili na samom početku…

Empatija i suosjećanje ne poništavaju našu sreću

Kako je istaknuo dr. Handl u intervju za Mixer.hr “važno je i nazdraviti i biti sretan što si živ, jer empatija i susojećanje za one koji su izgubili sve ne poništava našu sreću zbog svega što imamo i što smo živi”. Je li to potrebno isticati na društvenim mrežama, ovisi ipak o vama samima. Ponekad sreća može biti veća ako fotografiju koju želite objaviti na Instagramu sačuvate samo za svoje oči.

Fotografije: Pexels

Pročitajte još...

Razvijte psihološku otpornost: kako iz krize izaći kao snažnija osoba

Vjerojatno ne postoji osoba na svijetu kojoj pandemija koronavirusa nije donijela neke negativne promjene, bilo to odgađanje ili otkazivanje planiranog putovanja, smanjenje plaće ili suočavanje s nezaposlenošću. Ljudi se pri tome međusobno razlikuju po tome koliko se dobro i brzo mogu prilagoditi (iznenadnim i brzim) promjenama

Psihološka pomoć – svi besplatni telefoni za one kojima treba utjeha nakon potresa

Za sve ljude koji prolaze kroz teške trenutke i trebaju razgovor s nekim donosimo brojeve, email adrese i profile društvenih mreža na kojima možete zatražiti stručnu psihološku pomoć

Normalno je osjećati se prestrašeno, tjeskobno i bespomoćno nakon potresa

Današnji je potres kod mnogih ljudi izazavao anksioznost i nove strahove za vlastiti život. Sve je to normalno, no kako taj strah ipak ne bi prevladao vašim životom i doveo do mnogih drugih zdravstvenih problema, donosimo nekoliko savjeta kako ga što uspješnije prevladati

Dr. Hrvoje Handl: Energiju straha iskoristite da učinite nešto dobro

Ljudi moraju razumjeti da se smiju smijati. Ok je i plakati. Treba si dopustiti plakati, ali važna je ravnoteža. Važno je i nazdraviti i biti sretan što si živ. Empatija i suosjećanje za ljude koji su izgubili sve ne poništava moju sreću zbog svega što imam, sreću što sam živ...

Povezano

Tako je malo potrebno: 4 geste koje naš život čine – sretnijim

Sreću treba i izazvati, kaže stara narodna poslovica, pa vam stoga donosimo 4 univerzalna 'recepta' kako potaknuti sretne osjećaje u svakodnevnom životu!

Zašto nam nostalgične misli koriste i zašto je dobro sjetiti se starih dana?

Pandemija nas je definitivno učinila nostalgičnijima nego inače. Prisjećanjem na dobre stare dane mnogim ljudima pomaže u podizanju raspoloženja. Donosimo nekoliko razloga zašto je nostalgija dobra, i kako nam nostalgične misli zapravo koriste

Kako se manjak vremena reflektira na naše mentalno zdravlje?

Ponekad je za više slobodnog vremena potrebno odrediti priorite, možda se odreći u nekom trenu nečega i biti dosljedan raspoređivanju vremena. Za postizanje cilja, naime, potrebno je promijeniti način razmišljanja, a ne besmisleno trošiti svoje vrijeme

Svatko ima svoj kotačić života – a što je ono što tebe uistinu pokreće?

S ciljem promocije kvalitetnog života i širenja poruke o tome kako moramo pronaći i probuditi #onostomepokrece, Mixer.hr i organizatori kostimirane humanitarne utrke Zagreb Advent Run pokrenuli su kampanju istoimenog naziva koja će se predstaviti na 14. Weekend Media Festivalu, koji počinje danas u Rovinju

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime