Mala zemlja puna skrivenih blaga – tako bismo nekako mogli opisati državu u kojoj živimo. Ljudi iz cijelog svijeta dolaze kako bi se upoznali sa svim ljepotama Hrvatske, a mi često bježimo što dalje kako bi se divili prizorima drugih zemalja.
Sunce, kojeg je dolaskom proljeća sve više, tjera nas da maštamo o izletima u prirodu. A kakav je to izlet bez čašice, dvije dobrog vina. Da se razumijemo, volimo mi fino vino i u baru i na vlastitom kauču ispred televizora, ali ne može se ništa mjeriti s ispijanjem vina uz pogled na vinograde i miris svježeg zraka. Izbora nam u tome ne nedostaje jer iako smo mali, nudimo više od 200 vrsta autohtonih sorti grožđa od kojih se rade neka do najboljih vina na svijetu. Zato jedino što trebate jest osigurati pun tank goriva, odabrati dobro društvo i pričekati da stožer ugostiteljstvo u potpunosti pusti na slobodu. Dakle, od ova tri uvjeta najteže je ostvariti zadnji, ali tko čeka taj i dočeka! Dok čekate, prikupljajte ideje i uživajte najprije u našem izboru vinskih cesta i vinarija za koje bez imalo skromnosti kažemo da su svjetske, a naše.
Dingač – Pelješac
Dingač je najpoznatiji hrvatski vinograd na samom jugu Dalmacije, na poluotoku Pelješcu. Naziv ovog vinogradskog područja koje se prostire na 60 hektara južnih obronaka Pelješca zaštićeno je još od 1964. godine. Najznačajnija hrvatska autohtona sorta plavac mali stoljećima je uspješno rasla na strmim padinama Dingača koje se s visine od nekoliko stotina metara spuštaju do bistrog plavog mora.
Dingač je vino sunca i stijene, jakih, koncentriranih i zrelih mirisa voća. Ali u svojim najboljim godinama, pod vodstvom najboljih vinara, ostavlja mirise koje kušači povezuju s kaduljom, dalmatinskim kršom i makijom – biljem koje na Pelješcu raste u izobilju. U tim uvjetima vinova loza je izložena takozvanoj trostrukoj insolaciji. “Tri sunca” kojima je izložena loza započinju izravnim zrakama sunca, a pojačani su položajem vinove loze na suhom, uglavnom bez kiše. Zatim je vinova loza izložena odbijanju zraka iz mora.
Kad je vinograd nagnut za 45 stupnjeva, odraz sunčevih zraka s površine mora vrlo je intenzivan. Treće “sunce” je odraz od stijene, jer je površina stijene bijela i reflektira sunce na lozu čak i odozdo. Ovo vino ime je dobilo isključivo prema imenu ovog vinograda, a ne sorte. Jedne od najpoznatijih vinarija ovog područja koje svakako morate posjetiti su: Matuško, Skaramuča i Madirazza.
View this post on Instagram
Valle – Istra
Neka od najaromatičnijih hrvatskih vina uzgajaju se u nizini Valla, jednom od najprikladnijih vinogradarskih područja Santa Lucie, u podnožju srednjovjekovnog grada Momjana. Na nekoliko hektara vinograda, uz međunarodne sorte sauvignona blanc, cabernet sauvignona i merlota, uzgajaju se domaće istarske sorte malvazije i terana, a najpoznatiji momjanski muškat danas je zaštićeno vino. Također poznat je i kao onaj od kojeg ćete poželjeti kap više nakon što ga kušate.
Nezaobilazna postaja je vinarija obitelji Kozlović koja njeguje dugu tradiciju. Njihova malvazija je već dobro poznato vino koje ste sigurno imali prilike do sad i kušati. Ono što svakako ne biste trebali propustiti su njihova Santa Lucia, ali i Kozlović Muškat. Pogled na vinograde koji se pruža s njihove terase je očaravajući. Nećete požaliti i poželjet ćete se vratiti!
View this post on Instagram
Plešivica – okolica Zagreba
Plešivica je naziv za skupinu vinograda smještenih na sat vremena vožnje od Zagreba. Iako ima samo 2300 hektara vinograda, Plešivica je jedno od najzanimljivijih kontinentalnih vinskih regija. Najpoznatija je kao dom hrvatskog pjenušca, a zbog tla sličnog onom u francuskoj pokrajini Champagne i okusa, Plešivica se naziva ‘Mali Champagne’.
Pionir u proizvodnji pjenušavih vina na ovom području je obitelj Tomac. Njihov pjenušac radi se od vina koji je odležao u amfori što je bila velika novost u proizvodnji vina. Danas mnogi vinari u regiji imaju svoj stil izrade pjenušavog vina. S jedne strane, neki su vrlo slični klasičnim šampanjcima – Tomac. S druge strane neki su karakteristični i izražavaju svoj teritorij (Šember) ili novu tehnologiju spravljanja voćnih i svježih pjenušavih vina.
U tome se ističe Krešimir Ivančić, mladi vinar koji zadnjih nekoliko godina komercijalno prodaje vina zbog čega se smatra ‘novom zvijezdom’. Njegova obitelj generacijama proizvodi vina i imaju dugu tradiciju vinarstva, ali to je uvijek bilo isključivo za njihove vlastite potrebe.
Na padinama Plešivice uzgajaju se također sorte koje su se prilagodile hladnijim klimatskim područjima poput rizlinga, pinota noir i chardonnaya.
View this post on Instagram
Štrigova – Međimurje
Prema predaji, upravo su na ovim slikovitim brežuljcima stari Rimljani zasadili prvu lozu. Među zlatno-zelenim brežuljcima, koji se prostiru oko Međimurske vinske ceste, nalaze se kušaonice u kojima možete isprobati stabilni, cjeloviti okus, zavodljivu boju i miris vina koja će vas šarmirati jednako kao i sam štrigovski kraj.
Ljubitelji bijelih sorti uživat će u višestruko nagrađivanim vinima s ovog područja: sauvignon blanc, chardonnay, graševina, rajnski rizling, pinot sivi i pinot bijeli, traminac, silvanac zeleni i muškat žuti. Ljubitelji crnog vina na izbor imaju nešto kraći popis – pinot crni i cabernet sauvignon, dok će se ljubitelji roséa oduševiti već nakon prvog gutljaja. Neke od vinskih kuća koje možete posjetiti su obitelji Štampar, Hažić, Kerman i mnoge druge.
View this post on Instagram
Banska Kosa – Baranja
Banska Kosa je brdo koje se proteže u smjeru od zapada prema istoku, zajedno s cijelom baranjskom regijom, u sjeveroistočnom dijelu Lijepe Naše, u blizini rijeke Dunav.
Na ovom području u Baranji vinova loza je zasađena još u vrijeme starih Rimljana koji su Kosu zvali Zlatnim brijegom. Ne rudnikom zlata, već zlatnom kapljicom koja je uvijek tekla s njegovih obronaka. Stoga, ne čudi da su danas baranjski vinogradi jedni od najboljih u Hrvatskoj. Blage, duge i široke padine vinograda Banske Kose nude idealne uvjete za graševinu – omiljenu sortu vina u Hrvatskoj.
U ovoj regiji ističu se vina Belje, ali i vinarija Josić koja ima svoju kušaonicu i restoran u kojem možete uživati ‘u iću i u piću’.
View this post on Instagram
Venje – Kutjevo
Zapadno od Kutjeva, hrvatske Zlatne doline, nalazi se ovaj jedinstveni vinograd koji nosi isto ime kao i selo koje je oduvijek bilo poznato po finim vinima. Penje se duboko i visoko u šumu na nadmorskoj visini od 385 m te se nalazi na vulkanskoj stijeni. Upravo je to, što vino iz ovog vinograda čini specifičnim u pogledu mineralnosti i okusa.
Uz Kutjevo i Krauthaker iz ove regije svakako bismo istaknuli vinariju Galić. Prekrasna, suvremena vinarija otvorena je 2018. i arhitektonski mami pogled. Oko nje nalazi se 60 ha vinograda, od čega većinu čini graševina koja je ujedno glavni znak njihovog podruma i ljubitelja njihovih vina. Zanimljivo vino koje dolazi iz njihove proizvodnje je G-točka i to u bijeloj i crvenoj varijanti. Nismo sasvim sigurni da li ime sugerira da je Josip Galić pronašao G-točku Zlatne doline gdje uzgaja najbolje grožđe ili nas jednostavno potiče da ovim vinima prepustimo sva osjetila. Odgovor na ovo pitanje najbolje da potražite sami u njihovom podrumu.
View this post on Instagram