Donosimo detaljan vodič za pravilno odvajanje otpada

Od prvog listopada kreće novi sustav naplate i odvoza otpada. Odvajanje otpada i dalje muči mnoge građane. Specijalne vrećice već su u trgovinama, zatvaraju se i spremnici kako ne bismo zbog nepravilno odložene susjedove vrećice plaćali kaznu. Cijela priča oko razvrstavanja otpada i recikliranja je da pročistimo naša mjesta i gradove od sve veće količine smeća koje proizvodimo, stoga je šteta upropastiti sav trud krivim odlaganjem nekih otpadaka tamo gdje im nije mjesto. Mnoge još uvijek muči pitanje – koji otpad ide u koji spremnik? Evo pomoći šta spada u koji otpad, te gdje ide.

Miješani komunalni otpad

Za odvajanje miješanog komunalnog otpada potrebne su plave ‘ZG vrećice’, koje se u trgovinama u Zagrebu prodaju u veličinama od 10, 20 i 40 litara. U takve vrećice potrebno je odložiti sve ono što se ne može razvrstati u ostale spremnike ili odnijeti u reciklažno dvorište. Primjerice, u takve vrećice odlažu se vlažne maramice, higijenski ulošci, tamponi, pelene, britvice, opušci i pepeo od cigareta, prljavi papir, stara četkica za zube, štapići za uši te sadržaj vrećice iz usisivača.

Problematični i opasni otpad, tekstil i odjeća te sav onaj drugi otpad koji se ne može reciklirati ne smiju se odlagati u vrećice za miješani komunalni otpad. Nakon pravilnog razvrstavanja i odlaganja ZG plave vrećice odlažu se u za to predviđeni spremnik odnosno kontejner, crne ili zelene boje.

Papir

U plave spremnike treba odlagati:

• novine, časopise, prospekte, kataloge
• bilježnice, knjige, telefonske imenike, slikovnice
• pisaći i kompjuterski papir, pisma, uredske tiskovine, papirnate vrećice
• mape, kartonske fascikle, valovitu ljepenku, kartonske kutije (bez  ljepljive trake, plastike, stiropora i dr.)

U plave spremnike ne smije se odlagati:

• indigo papir, ugljeni papir, fotografije i foto papir
• zauljeni i prljavi papir, gumirane etikete, pelene i sl.

Valja imati na umu da u plavi spremnik ne smijemo odlagati tetrapak, kutije od pizze, indigo i ugljeni papir, pelene, fotografije te zauljeni, masni i prljavi papir. Ako je papir plastificiran, poput onog za meso, plastični dio valja odvojiti od ostatka papira.

Biootpad

U smeđe spremnike treba odlagati:

• kuhinjski otpad (ostaci i kora voća i povrća, ljuske jaja, talog od kave, vrećice od čaja, ostatci kruha, listovi salate, blitve, kelja i sl.) 
• vrtni ili zeleni otpad (uvelo cvijeće, granje, otpalo lišće, otkos trave i živice, zemlja iz lončanica, ostaci voća i povrća i sl.)
• male količine ostalog biootpada (kora drveta, kosa i dlaka, piljevina, papirnate maramice, borove iglice, male količine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci)

 U smeđe spremnike ne smije se odlagati:

• ostaci termički obrađene hrane
• meso, riba, kosti, koža
• mliječni proizvodi, ulja i masti
• pepeo, ambalaža (kartonska, staklena, plastična), guma, opasni otpad
• obojeni i lakirani drveni otpad
• odjeća, cigarete i dr.

Iako mnogi građani vjeruju da u vrećice i spremnike za biootpad treba odložiti sve ostatke hrane, to nije ispravno odvajanje otpada. Ulja i masti mogu se posebno zbrinuti. Obojeno i lakirano drvo, njihovo ispravno odlaganje provjerite u svom lokalnom reciklažnom dvorištu.

Staklo

U zelene spremnike treba odlagati:

• samo staklenu ambalažu (boce, staklenke i sl.)

U zelene spremnike ne smije se odlagati:

• prozorsko staklo, automobilsko staklo, kristalno i optičko staklo, armirano staklo laboratorijsko staklo, staklena vuna
• žarulje i fluorescentne svjetiljke
• porculanski i keramički predmeti

Prije odlaganja staklene ambalaže potrebno ju je temeljito isprati i isprazniti. Porculan, keramiku, žarulje, prozorska stakla, kao i ona automobilska možete baciti u komunalni otpad, ali možete odnijeti i u reciklažno dvorište (za što ćete u Zagrebu biti i nagrađeni besplatnim vrećicama, nakon pet odlaganja na dvorištu). Uz strogu napomenu da se ravno prozorsko staklo odlaže isključivo u reciklažna dvorišta.

Plastika i metal

U žute spremnike treba odlagati:  

• polietilenske vrećice, folije, filmove, mjehurastu ambalažu – na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PE-LD, PET, PP i sl.
• ​boce od jestivog ulja, destilirane vode, sredstava za čišćenje i pranje, kozmetike, lijekova (osim citostatika), prehrambenih prizvoda i sl. – na sebi mogu imati oznake: PE- HD, PE-LD, PP i sl.
• čaše i posude od jogurta, sira i sl. – mogu imati na sebi oznake: PS, PP i dr.
• ambalažu za razne prehrambene proizvode od pjesnastog polistirena (stiropora) – na sebi mogu imati oznaku EPS i sl.
• višeslojnu ambalažu (tetrapak)
• ostale proizvode od plastike: boce za osvježavajuće napitke, čepove, plastične tanjure, pribor za jelo i sl. – na sebi mogu imati oznake:  PE-HD, PP, PVC, PS, PET i sl.
• konzerve od hrane i limenke od pića

U žute spremnike ne smije se odlagati:

• plastičnu ambalažu i limenke s ostacima od boja, lakova i motornih ulja
• plastičnu ambalažu i limenke s ostacima od kemikalija
• boce i limenke od zapaljivih i eksplozivnih tekućina
• boce i limenke pod tlakom (npr. propan/butan boce)

U žute spremnike, odnosno vreće, bacamo plastiku koja čini više od čak 30 posto kućnog otpada. U taj kontejner bacamo svu ambalažnu plastiku, folije, najlone i tetrapak. Plastiku bismo trebali isprati od ostataka hrane, istisnuti zrak iz tetrapak ambalaže.

Tekstil

U spremnike za otpadni tekstil treba odlagati: