Blagdansko vrijeme je vrijeme u kojem se puno veselimo, između ostalog i hrani kojom naši stolovi obiluju – mesne i riblje delicije, naresci i fini kolači. Ipak, istraživanja su pokazala kako će se čak ¾ potrošača boriti s tim da pojede svu kupljenu hranu. Bacanje hrane nije toliko neuobičajeno.
Nažalost, velike količine hrane završit će i kao otpad. Bacat će se tako hrana, novac, ali i nanijeti šteta okolišu. Bacanje hrane možemo spriječiti promišljajući što i koliko kupujemo i pripremamo, ali i znajući što učiniti s ostacima hrane nakon blagdanskog objeda.
Božićna večera – koliko hrane pripremiti, a da ne bude ostataka?
Računajte količinu hrane po broju osoba koje će biti na božićnom ručku ili večeri. Neki normativi po osobi jesu 250g do 300g svinjskog pečenja, 300g do 350g purice, 80g do 100g šunke bez kosti, 125g do 150g krumpira, 80g do 100g povrća, 50g do 75g nadjeva, 50ml do 75ml umaka, 1 do 2 komada peciva ili kriški kruha i za desert 1 kriška torte ili 2 do 3 kolača.
U nastavku vam donosimo sedam savjeta kako smanjiti, pa čak spriječiti bacanje hrane.
1. KUPNJU NAMIRNICA PLANIRAJTE UNAPRIJED I NA VRIJEME
Kupujete li u zadnji čas, vrlo vjerojatno ćete završiti s više hrane nego što vam je potrebno. Kreirajte jelovnik za vrijeme blagdana i isplanirajte sve obroke unaprijed, pa u skladu s tim planom kupujte samo one namirnice koje su vam neophodne za jela koja ste isplanirali. Dogovorite se koliko će vas biti na božićnom ručku i pripremite onoliku količinu hrane koja je dovoljna za taj broj ljudi. Prije odlaska u kupovinu, provjerite što od potrebnih namirnica imate u kući.
Ne bacajte hranu: Poznati kuhari savjetuju kako iskoristiti i zadnje mrvice!
2. IZBJEGAVAJTE NEPOTREBNU KUPNJU
Akcijske i posebne ponude proizvoda su ok ako vam proizvodi uistinu trebaju i uklapaju se u vaš tjedni jelovnik. Ako nisu na popisu, nemojte podleći napasti da ih kupite samo zbog cijene. Kad kupujete mliječne proizvode, meso i druge svježe proizvode provjerite rok trajanja i ne pretjerujte s količinama.
3. KUPUJTE SEZONSKI I LOKALNO
Sezonsko i lokalno povrće i voće lakše je nabaviti i cjenovno je pristupačnije od onog koje dolazi s udaljenih lokacija. Potražite OPG u okolici i nabavite krumpir, repu, cvjetaču, kelj, poriluk, ciklu, jabuke…
4. HRANU ČUVAJTE NA PRAVILAN NAČIN
Kako bi što duže bila ispravna i potrajala, hranu je potrebno na pravilan način čuvati i skladištiti. Kruh čuvajte na hladnom i tamnom mjestu poput kutije, banane, ananas, krumpir i luk ne stavljate u hladnjak. Ostatke hrane u hladnjaku čuvajte u staklenim posudama, a svježinu zelenog povrća održavajte tako što ćete stabljike povrća poput brokule, celera i šparoga držati u vodi. Temperatura u hladnjaku uvijek treba biti od 1°C do 5°C.
5. VIŠAK HRANE PODIJELITE ILI DARUJTE
Ako ste ipak pretjerali s kupovinom, podijelite višak hrane obitelji, susjedima i prijateljima. Ukoliko zajedno objedujete, dogovorite se tko će što donijeti, pa na kraju i ono što ostane od objeda podijelite.
6. ISKORISTITE OSTATKE ZA OBJED IDUĆI DAN
Ostane li vam hrane od dana ranije, iskoristite je za objed idućeg dana. Ovo će vam osobito odgovarati ukoliko radite u danima između Božića i Nove godine. Od mesa purice napravite hladnu ili toplu salatu s gljivama, tikvicama i paprikom, od svinjetine možete napraviti sendvič, od starog kruha njoke ili bruschette, od ribe brudet…
7. ZAMRZNITE HRANU
Zamrznuti možete gotovo sve – proizvode pred istekom trajanja s oznakom ”upotrijebiti do”, primjerice maslac, do ostataka mesa ili kuhane hrane kao što su ostaci blagdanske večere. Svježe voće i povrće koje ne možete iskoristiti na vrijeme također možete zamrznuti. Prije zamrzavanja hranu ostavite na sobnoj temperaturi, a jednom odmrznutu hranu konzumirajte najkasnije 24 sata nakon odmrzavanja i više je nemojte zamrzavati.
Fotografije: Pexels, Unsplash