Iako biste možda na prvu pomislili kako umjetno božićno drvce manje šteti okolišu od prirodnog rezano, to i nije baš tako…
Ljubitelji prirodnih božićnih drvaca uvijek će istaknuti miris što se širi kućom, a kojeg niti jedno umjetno drvce ne može nadomjestiti. Prirodna drvca možda nisu savršena kao umjetna, no u kuću unose dašak prirode. S druge strane, umjetnim drvcima ne otpadaju iglice. U njega uložite jedne godine, pa je zapravo i financijski isplativije, a i zahtijevaju manje angažmana. U prosincu ga samo izvadite iz kutije i okitite, bez ponekad i iscrpljujuće potrage za savršenim primjerkom.
Amerikanci, koji su skloniji prirodnim drvcima, nerijetko će sami otići u šumu i posjeći ga. I to je dio njihove tradicije. Samo u 2017. godini u SAD-u je ukrašeno nevjerojatnih 48,5 milijuna božićnih drvaca – od toga 27,4 milijuna prirodnih i 21,1 milijuna umjetnih. U Velikoj Britaniji svake se godine kupi 8 milijun, a u Hrvatskoj se okiti oko pola milijuna prirodnih rezanih božićnih drvaca.
Jesu li umjetna božićna drvca ekološki prihvatljivija od prirodnih rezanih?
Ove brojke mogu nas navesti na pomisao da je sječa božićnih drvaca sinonim za sječu šuma. Ipak, to nije točno. Božićna drvca za prodaju uzgajaju se na ‘farmama’, a ne sijeku nemilice po šumama. Nemojte to ni pokušavati, jer su kazne vrlo visoke. Čak i ako je šuma vaša. No, o tome nekom drugom prilikom. Dakle, vratimo se na farme božićnih drvaca. Smreke i borovi sjajno apsorbiraju stakleničke plinove, pa se procjenjuje da je drvce visoko 1,5 m tijekom svog rasta pomoglo apsorpciji 3 kg CO2 iz atmosfere. Osim toga, uzgajivači božićnih drvaca će na mjestu svakog posječenog drvca posaditi novo.
Umjetno božićno drvce može se koristiti godinama ukoliko se pravilno održava i skladišti. Međutim, ova su drvca izrađena od PVC-a, poliuretanske pjene i čelika za čiju se proizvodnju koristi velika količina energije. I iako se mogu koristiti godinama, najčešće se ne mogu reciklirati nego završavaju na odlagalištima otpada na kojima se onda raspadaju desecima godina, ako ne i stoljećima. Osim toga, većina umjetnih božićnih drvaca proizvedena je u Kini, što znači i da ostavljaju veliki ugljični otisak u atmosferi jer se dopremaju zrakoplovima koji emitira najviše CO2.
Kad se podvuče crta, uzgoj prirodnog božićnog drvca na okoliš djeluje jednako (čak je nešto manji) od proizvodnje i utjecaja umjetnog drvca. I to samo ako računamo energiju i resurse potrošene za uzgoj, odnosno proizvodnju. Čim se analiza proširi na druge parametre, procjena je da umjetno drvce visoko dva metra ima dvostruko veći ugljični otisak od rezanog koje završi na odlagalištu otpada.
Ako ste još uvijek neodlučni, evo na što biste trebali pripaziti kod odabira božićnih drvaca -prirodnih ili umjetnih.
Prirodno rezano božićno drvce
- Kupite lokalno uzgojeno božićno drvce
Potražite uzgajivače u blizini mjesta stanovanja i od njih nabavite božićno drvce. Ugljični otisak smanjuje se za dopremu drvaca s udaljenih lokacija.
- Iznajmite božićno drvce
Razmislite o najmu božićnog drvca. Imat ćete prirodno drvce koje će vam pojedini uzgajivači dostaviti i na kućnu adresu, te ga nakon božićnih i novogodišnjih blagdana vratiti na uzgajalište.
- Kupite posađeno božićno drvce
Vrlo jednostavno, kupite drvce s korijenom. Ostavite ga izvan kuće, pa ga ponovno unesite u kuću dogodine. Ovo je varijante koja je jednako dobro za okoliš kao i za vaš novčanik.
- Reciklirajte
Ukoliko nemate mogućnost za drvcem s korijenom, reciklirajte rezano. U gradu Zagrebu se primjerice svake godine drvca ostavljaju na dogovorenim lokacijama, pa ih gradske službe odvoze i pretvaraju u kompost i malč za šume i parkove.
Umjetno božićno drvce
Imate li već umjetno božićno drvce, nastavite ga koristiti i potrudite se da vam potraje što duže. Kad dođe vrijeme (bilo bi najbolje da ga koristite bar 10-ak godina) da ga zamijenite, probajte razmišljati ekološki. Možda možete kupiti rabljeno ili ako kupujete novo, potražite ono s većim postotkom PE (polietilena). Takvo drvce sadrži manje PVC-a koji iznimno zagađuje okoliš i ne može se reciklirati.
Foto: Pexels