Kada su radnici u vrtićima u Finskoj izbacili umjetni travnjak i zasadili prirodnu travu, a djeci dopustili da se svakodnevno igraju i brinu o njoj, raznolikost mikroba u crijevima i na koži djece u vrlo kratkom vremenskom roku znatno se poboljšala.
U usporedbi s ostalom gradskom djecom koja se igraju u standardnim vrtićima koja imaju dvorišta od betona, pločica i šljunka, djeca od 3, 4 i 5 godina u ovim pozelenjenim vrtićima u Finskoj pokazala su važne imunološke promjene u krvi u roku od 28 dana.
“Otkrili smo da je crijevna mikrobiota djece koja su boravila u izgrađenim ‘šumama’ slična crijevnoj mikrobioti djece koja svakodnevno posjećuju šumu”, kaže znanstvenica za okoliš Marja Roslund sa Sveučilišta u Helsinkiju.
Povezanost biološke raznolikosti i autoimunih bolesti
Pozitivan utjecaj okoliša bogatog živim organizmima na naš imunitet poznat je kao ‘hipoteza o biološkoj raznolikosti’. Na temelju te hipoteze, gubitak biološke raznolikosti u urbanim područjima mogao bi biti barem djelomično odgovoran za sve veći porast imunoloških bolesti.
“Rezultati ovog istraživanja podupiru hipotezu o biološkoj raznolikosti i koncept da niska biološka raznolikost u suvremenom životnom okruženju može dovesti do slabljenja imunološkog sustava i posljedično povećanju imunološki posredovanih bolesti”, pišu autori.
Istraživanje je uspoređivalo mikrobe iz okoline pronađene u dvorištima 10 različitih vrtića koji brinu o ukupno 75 djece u dobi od 3 do 5 godina. Neki od vrtića sadržavali su standardna dvorišta s betonom i šljunkom, drugi su djecu izvodili na svakodnevno vrijeme u prirodi, a četiri su vrtića uredila travnato i šumsko okruženje unutar dvorišta. Tijekom 28 dana, djeca u ova četiri vrtića igrala su se pet puta tjedno u dvorištima. Kada su istraživači testirali mikrobiotu kože i crijeva prije i nakon ispitivanja, otkrili su poboljšane rezultate u usporedbi s prvom skupinom djece koja su se isto toliko vremena igrala u vrtićima bez zelenila. Čak i u tom kratkom trajanju ispitivanja, otkriveno je da se mikrobi na koži i crijevima djece koja su se redovito igrala na zelenim površinama povećali, što je utjecalo na cjelokupni zdraviji imunološki sustav. Njihovi su se rezultati uglavnom podudarali s drugom skupinom djece u vrtićima koja su svakodnevno izlazila u prirodu.
Među djecom koja su se igrala u prljavštini, travi i među drvećem, pojavilo se mikroba koja pojačava imunološku obranu kože i povećava korisne imunološke sekrecije u krvi te smanjuje sadržaj interleukina 17A, koji je povezan s imunološkim bolestima.
“To podupire pretpostavku da kontakt s prirodom sprječava poremećaje u imunološkom sustavu, poput autoimunih bolesti i alergija”, kaže Sinkkonen.
Istraživanja se nastavljaju
Rezultati nisu konačni i morat će ih se provjeriti kroz opsežnija istraživanja širom svijeta. Ipak, čini se da blagodati zelenih površina pomažu u razvijanju našeg imunološkog sustava. Istraživanja pokazuju kako je izlazak vani također dobar za djetetov vid, a boravak u prirodi povezan je s boljim mentalnim zdravljem.
Pozitivne promjene mogle bi se povezati s promjenama na imunološkom sustavu ili s nečim u vezi s udisanjem nezagađenog zraka, upijanjem sunca, povećanim kretanjem ili većim duševnim mirom.
U istraživanjima je teško kontrolirati sve čimbenike okoliša koji utječu na naše zdravlje. Iako djeca koja odrastaju izvan grada imaju manje slučajeva astme i alergija, dostupna literatura o povezanosti zelenih površina i imunoloških poremećaja nije konzistentna. Navedeno istraživanje ima malu veličinu uzorka, pronašlo je samo korelaciju i ne može objasniti što su djeca radila izvan vrtića, ali vidljive su pozitivne promjene.
Povezivanje s prirodom u dječjoj dobi dobro je i za budućnost ekosustava našeg planeta. Istraživanja pokazuju da će djeca koja provode vrijeme na otvorenom vjerojatnije željeti više brige posvetiti očuvanju planeta, a u svijetu koji se brzo mijenja to je važnije nego ikad.