Jonah Hill se našao u središtu kontroverzi, nakon što ga je bivša djevojka Sarah Brady optužila da ju je “emocionalno zlostavljao”. Glumac je hodao s Brady, profesionalnom surfericom u 2021. godini. Brady je na svojem Instagramu podijelila niz optužbi o glumčevom postupanju prema njoj tijekom njihove veze, ilustriranih u nekoliko tekstualnih snimaka zaslona. U sljedećem postu, Brady je napisala da joj je trebala “godina ozdravljenja i rasta uz pomoć voljenih osoba i liječnika kako bih se vratila živjeti svoj život bez krivnje, srama i samoosuđivanja”.
Mnogi su istaknuli da se čini da je Hillovo navodno ponašanje u suprotnosti s njegovim javnim zagovaranjem mentalnog zdravlja – uključujući molbu obožavateljima da “ne komentiraju” sliku o njegovom tijelu, njegovu odluku da prestane promovirati svoje filmove kako bi zaštitio svoje mentalno zdravlje i objavljivanje svog dokumentarca Stutz prošle godine o svom terapeutu dr. Philu Stutzu.
Što je Hill radio Brady?
Prema snimkama zaslona – objavljenim na Bradyjinom Instagram Storyju između petka (7. srpnja) i subote (8. srpnja) – Hill je pokušao uspostaviti brojne “granice” koje je želio imati u njihovoj vezi. Brady je tvrdila da joj je Hill rekao da, ako budu u vezi, ne smije “surfati s muškarcima”, “modelirati”, “objavljivati svoje slike u kupaćem kostimu”, “objavljivati seksualne slike,” ili imati “prijateljstva sa ženama koje su na nestabilnim mjestima”.
View this post on Instagram
Postavljanje granica u odnosima može biti veoma teško i treba ih jasno izgovoriti, ali isto tako te granice ne smiju ugrožavati drugu osobu ni na koji način jer tada prelaze u emocionalno zlostavljanje. O zdravim granicama, njihovom postavljanju i emocionalnom zlostavljanju u vezama razgovarali smo s mag. psych. Lukom Mustapićem.
Što su granice u odnosima i kako ih možemo zdravo postaviti?
Govoreći o granicama, valja istaknuti kako one za svakog pojedinca u različitim interpersonalnim odnosima imaju važnu značajku jer u prvom redu imaju definirajuću funkciju, u smislu onoga što smo mi kao individue, što nam se sviđa ili ne sviđa, s čime se slažemo ili ne slažemo. Isto tako, one imaju i protektivnu ulogu u smislu da nas štite od izlaganja nepovoljnim utjecajima drugih ljudi ili situacija te na taj način čuvaju našu subjektivnu dobrobit. U kontekstu ljubavnih odnosa, zdravo postavljanje granica među partnerima je neophodno za optimalno funkcioniranje odnosa jer one čuvaju osjećaj vlastitog identiteta i osobnog prostora, ali i pozivaju na odgovornost, ulaganje i predanost.
Njih ne treba sagledavati kao betonske zidove kojima je svrha ograničavanje i zabranjivanje, već kao sredstvo održavanja zdravog balansa, poticanja poštovanja te onoga što razgraničava vlastite misli, emocije i želje od tuđih. Na tom tragu, granice je važno uzajamno postaviti već na početcima ili ranijim fazama odnosa kada će partneri jasno iskomunicirati određene standarde ponašanja. Inicijalni korak je postavljanje vlastitih granica, ako ih osoba do tada nije imala, što je preduvjet razumijevanja i uvažanja granica druge osobe, njezine autonomije i integriteta u cijelosti. One ni u kom slučaju ne bi trebale biti postavljene na rigidan i nefleksibilan način, već tako da u sebe inkorporiraju slobodu, ljubav i odgovornost, što su krucijalni elementi opstojnosti svakog odnosa.
View this post on Instagram
Kada granice postaju destruktivne?
Nerijetko se događa da granice izlaze izvan adaptivnih okvira pa samim time ne ispunjavaju svoju svrhu, već postaju štetne i destruktivne po vezu. Kao jedan od prisutnijih primjera je prekomjerna kontrola spram partnera, koja u mnogome proizlazi iz vlastite nesigurnosti i nerazriješenih unutarnjih konflikata, a koja uključuje različite oblike posesivnosti, manipuliranja i emocionalne persuazije. Ona se može uočiti kod pojedinaca koji tijekom odrastanja nisu naučili važnost granica pa im postavljanje istih može biti odveć izazovno. Može se, također pojaviti i strah od odbacivanja, koji sa sobom također nosi maladaptivne postupke kojima je cilj zadržavanje partnera, ali su suštinski kontraproduktivni i nagrizaju vezu. Ovakav se obrazac često zamjećuje kod osoba narušenog samopoštovanja koje kronično sumnjaju u osobnu vrijednost pa opetovano implementiraju postupke samozaštite čiji su učinci redovito suprotni od onog što oni anticipiraju.
View this post on Instagram
Što je najvažnije kod postavljanja granica?
U svakom slučaju, svaki vid granice koji donosi patnju te osjećaje nerazumijevanja i neuvažavanja valja revidirati i zamijeniti onim adaptivnim. U tom smislu, otvorena komunikacija je važan alat kojim partneri mogu to i postići na način da iskreno razgovaraju o svojim emocijama, mislima i ponašanjima. Nerijetko se takva vrsta razgovora uzima zdravo za gotovo pa se ne implementira sve dok se ne pojave ozbiljniji problemi. Akumulacija frustracije i nepriznavanje vlastitih unutarnjih stanja drugoj strani, bilo zbog nelagode, srama ili nečeg trećeg, dovode do polaganog, ali sigurnog propadanja odnosa. Stoga, diskutiranje, ravnopravna dvosmjerna komunikacija i osluškivanje partnerovih potreba ne samo da podižu kvalitetu odnosa, već omogućavaju prihvaćanje i razumijevanje suštine koncepta postavljanja granica, što posljedično doprinosi optimalnom funkcioniranju i većem zadovoljstvu vezom.