Što donosi budućnost? Kako pronaći mir usred velikih previranja? Kako ostvariti koristan i sretan život? Ta i slična pitanja već stoljećima postavljaju mnogi, iako se nama čini da nikad nisu bila toliko aktualna kao u današnje vrijeme.
Na sreću, postoje nedvosmisleni odgovori i jasno određeni savjeti koji mogu obogatiti naš život, a pronašli smo ih u jednom književnom klasiku – u knjizi Johna Marksa Templetona “Knjiga životnih zakona iz cijelog svijeta – 200 vječnih duhovnih načela”.
Knjiga puna mudrosti još od svetih spisa
Ova je knjiga prepuna mudrosti koje autor crpi iz svetih spisa najznačajnijih svjetskih religija i raznih škola filozofske misli, kao i od znanstvenika, umjetnika, povjesničara i drugih. Dvjesto odabranih životnih zakona nude važne pouke za životni put koji svatko od nas može naučiti i odlučiti se živjeti u skladu s njima.
Svaki je zakon predstavljen u obliku zasebnog eseja, s primjenama, mišljenjima, pričama, primjerima i navodima koji naglašavaju valjanost tog zakona. Ova će vas knjiga nadahnuti, ali i potaknuti i pomoći da dublje promislite i zakonima po kojima živite te da uberete plodove njihove praktične primjene.
Mi smo odabrali osam jednostavnih ‘pravila’ čiji je cilj čovjeka uputiti da izabere način na koji će živjeti i da iza sebe ostavi bolji svijet nego što ga je zatekao.
8 jednostavnih pravila da iza sebe ostavimo bolji svijet
“Na listu papira zapišite svoj životni cilj. Kad to jednom bude zapisano crno na bijelom, već nekamo možemo stići. Malo je onih koji znaju odrediti cilj, a kamoli još ga i zapisati. Sreću nećete pronaći dok cilj ne postane jasan i dostupan pogledu.” (Ross Byron)
“Tako ne može preživjeti ni ono što nema temelje u ljubavi, Jer sama se ljubav ne umanjuje, nego zrači svojim svijetlom; Dokida razdor, ublažava plamen mržnje, iznova uspostavlja mir u svijetu i okuplja razdvojene, Ispravlja nepravdu, pomaže svima i ne vrijeđa nikoga; I tko tako traži njezinu pomoć, neće se bojati nikakvog budućeg zla,
Nego će pronaći sigurnost i steći vječni mir. (Iz ranog kršćanskog rukopisa)
“Strahove možete nadvladati suočite li se s njima na valjan način. Strah je jedna od emocija. A emocije u potpunosti dolaze iz unutrašnjosti bića i imaju samo onoliko snage koliko im je damo. Kao ljudska bića, raspolažemo i intelektom, a upravo intelekt, a ne emocije, mora biti vrhovna snaga koja će usmjeravati naš život – želimo li ovdje iskusiti malo sreće. Emocije su boja života; bez njih bismo uistinu bili bezlična stvorenja. No, te emocije moramo nadzirati, jer će one inače nadzirati nas. To osobito vrijedi za emociju straha, koji će, dopustimo li mu neograničenu vladavinu, od svih nas stvoriti te drhtave sjene ljudi kojim aolakšanje može donijeti samo smrt.” (John M. Wilson)
“Uz osmijeh na licu steći ćete prijatelje; uz mrštenje stječete samo bore. Zašto uopće živimo ako nam cilj nije da jedni drugima olakšamo život?” (George Eliot)
“Slobodan nije onaj tko prkosi pravilima… nego onaj tko, uviđajući prinude i ovisnosti prirođene svome biću, nastoji čitati, označavati, učiti i u sebi probavljati iskustvo svakog novog dana.” (Bernard I. Bell)
“Iskrenost je misli, govora i pisane riječi dragulj, a oni koji obuzdavaju predrasude i pošteno žele doznati i govoriti istinu izrađuju bolji život.” (John Galsworthy)
“Najinteligentniji ljudi, kao i najjači, pronalaze sreću ondje gdje bi drugi pronalazili samo katastrofu: u labirintu, u strogoći prema sebi i prema drugima, u trudu; njihov je užitak potpuno ovladavanje sobom; asketizam je kod njih prirodan, nužan, instiktivan.” (Friedrich W. Nietzsche)
“Najveći je čovjek onaj koji ispravno bira uz najnepobjediviju odlučnost; tko se odupire i najbolnijem iskušenju, i izvana i iznutra; tko vedro nosi i najteže terete; tko je najmirniji u olujama i najneustrašiviji u opasnostima i nedaćama; čije je oslanjanje na istinu, na vrlinu i na Boga najnepokolebljivije.” (Seneka)