Petak, 21 siječnja, 2022

Savjet psihologice: Zašto nam je tako teško reći drugima – oprosti?

S obzirom na to da je jedan od najčešćih obrambenih mehanizama koje koristimo kako bismo se zaštitili upravo projekcija, odnosno okrivljavanje drugih za vlastite neprihvatljive osobine, sklonosti i ponašanja, nije čudno da su iskrene i autentične isprike zapravo rijetkost

Riječ ‘oprosti’ ne vrijedi ništa ako je izgovaramo automatski, za svaki slučaj, samo zato jer je druga osoba to od nas tražila ili ako se većinu vremena osjećamo krivi što uopće postojimo, pa hodamo svijetom govoreći ‘oprosti’ i kada jesmo i kada nismo učinili nešto pogrešno.

U školi su nas učili zbrajati, čitati i pisati, a ako smo imali sreće, onda nas je poneki profesor učio i tome kako kritički razmišljati. Nažalost, emocionalna pismenost i komunikacija gotovo se nikad ne nalaze na popisu važnih vještina koje trebamo usvojiti tijekom svog obrazovanja, pa se negdje u kasnim dvadesetim i ranim tridesetim godinama nađemo u situaciji da bjesomučno pretražujemo blogove i web stranice u potrazi za odgovorima kao što su: Je li normalno ovako se osjećati? Jesam li pretjerala? Kako da razgovaram s njim/njom? Ali i: tko je u pravu?

Sitnice koje život znače: 14.000 stvari zbog kojih vrijedi živjeti

Najčešći obrambeni mehanizam
Strah od izlaganja zapravo je strah od ranjivosti, od mogućnosti da budemo povrijeđeni. Isprika često znači priznanje da smo u nečemu pogriješili, da nismo savršeni. S obzirom na to da je jedan od najčešćih obrambenih mehanizama koje koristimo kako bismo se zaštitili upravo projekcija, odnosno okrivljavanje drugih za vlastite neprihvatljive osobine, sklonosti i ponašanja, nije čudno da su iskrene i autentične isprike zapravo rijetkost.

oprostiti
U školi su nas učili zbrajati, čitati i pisati, a ako smo imali sreće, onda nas je poneki profesor učio i tome kako kritički razmišljati

Međutim, bez spremnosti za ispriku nema niti spremnosti da preuzmemo odgovornost za vlastito ponašanje, ali i emocije, misli, pa konačno i svoj život. Bez spremnosti za ispriku teret naših postupaka nosit će druge osobe – naša djeca, naši prijatelji, partneri, kolege. Ako se takvo što događa unutar obitelji, onda je posljedica potpuna konfuzija osobnih granica, identiteta i uloga.

Svatko treba naučiti kako – prestati živjeti tuđe živote!

Emocionalno prisutni, otvoreni i ranjivi
A za promjenu je dovoljno samo jedno: oprosti. Ali iskreno, odgovorno i ranjivo oprosti.
I zato…
Prvo: reci da ti je žao i za što ti je točno žao.
Drugo: pokaži razumijevanje prema osobi koju su tvoji postupci povrijedili.  
Treće: ako možeš, popravi štetu riječima i djelima (ili pitaj što možeš učiniti da se osoba osjeća bolje ako ne znaš).

I ne zaboravi, isprika nije isprika ako pri tome nismo emocionalno prisutni, otvoreni i ranjivi!

Kako se nositi s neizvjesnošću koju nam donose sljedeći mjeseci?


Andrea Gerčar rođena je 1986. godine. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2010., a nakon toga je završila četverogodišnju edukaciju iz gestalt psihoterapije prema kurikulumu Instituta za integrativnu gestalt terapiju iz Würzburga pri IGW centru Zagreb. Dodatno se usavršavala u području art terapije, transakcijske analize, kognitivno-bihevioralne terapije te terapije usmjerene na samo-suosjećanje.
Ciljne skupine s kojima radi su adolescenti i odrasli s poteškoćama kao što je anksioznost, depresija, nisko samopoštovanje, izloženost traumatskim iskustvima, problemi u komunikaciji i bliskim odnosima, sagorijevanje i/ili konflikti na poslu, problemi identiteta i životnih faza.

Pročitajte još...

5 stvari koje će vam pomoći da lakše prebrodite hladnoću i zimu

Strah, neizvjesnost, ekonomska kriza, bolest... toliko je strahova povezanih sa zimom i koronavirusom. A zima je i bez pandemije za mnoge teško razdoblje, pogotovo ako pate od sezonske depresije. Ovi savjeti stručnjaka neka vam pomognu da što bezbolnije prebrodite ovo teško razdoblje

Događaju li se i vama mnoge stvari pred nosom, ali ih ne primjećujete?

Jeste li opterećenim opsesivnim razmišljanjima o nečemu što se dogodilo u prošlosti ili stalno brinete o budućnosti, a zapravo ste vrlo malo prisutni u sadašnjosti

Je li rad od kuće krivac što postajemo ‘gori roditelji’?

Danas, kada toliko roditelja radi od kuće zajedno s djecom koja se školuju online, svaki je dan postao 'Obiteljski dan na poslu'. A u tome djeca ne vide nikakvu zabavu, posebno ako su roditelji nervozni jer od djece ne mogu normalno ni raditi

Kako se u jeku pandemije oduprijeti – crnim mislima?

Kada ste se pobrinuli za stvari nad kojima imate kontrolu, vježbajte toleranciju na stvari nad kojima nemate kontrolu. Briga je korisna samo kada imamo konkretan problem na kojeg možemo utjecati. U suprotnom, briga privlači još brige, i to je onda priča bez kraja

Povezano

Ne propustite dramske radionice za mlade: Mentalno zdravlje kao kreativni proces!

Radionice su namijenjene studentima koji će kroz stručnu pomoć dramskih pisaca, psihologa, redatelja i profesionalnih glumaca sudjelovati u procesu pisanja dramskog teksta i njegova postavljanja na scenu. Besplatne su i možete ih pohađati neovisno o gradu u kojem živite

Novogodišnje odluke: Imaju li smisla ili su samo san o budućem ja?

Umjesto da se zapitate što možete ograničiti da biste se osjećali bolje u glavi, zapitajte se: Možete li se mijenjati na način da se osjećate dobro? Kladimo se da možete

Danas je najdepresivniji dan u godini: Donosimo savjete kako ga preživjeti što bezbolnije

Treći ponedjeljak u siječnju, nazvan je "Monday Blues" tj. "Plavi ponedjeljak" prvi put 2005. godine. Naziv mu je dao dr. Cliff Arnall, on je razvio formulu koja označava vrijeme u siječnju kada ljudi pate od niza kombiniranih depresivnih učinaka

Danas je Svjetski dan smijeha: Upišite trening smijeha koji poboljšava imunitet!

Relaksacija smijehom specifična je rutina vježbanja koja kombinira bezuvjetni smijeh s vježbama disanja. Osnova je ideja da se svatko može smijati ne oviseći o humoru, šalama i vicevima kao izvoru smijeha

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime