Petak, 21 siječnja, 2022

Događaju li se i vama mnoge stvari pred nosom, ali ih ne primjećujete?

Jeste li opterećenim opsesivnim razmišljanjima o nečemu što se dogodilo u prošlosti ili stalno brinete o budućnosti, a zapravo ste vrlo malo prisutni u sadašnjosti

Mindfulness ili svjesnost. Vjerojatno ste čuli za tu riječ koja sugerira da um potpuno sudjeluje u onome što se događa, u onome što radite, da ste svjesni prostora kroz koji se krećete.

Možda se čini trivijalnim, ali činjenica jest da često ne primjećujemo ono što nam je pred nosom i što nam se događa. Jer naš um leti, gubimo kontakt s tijelom i postajemo zaokupljeni opsesivnim razmišljanjima o nečemu što se dogodilo u prošlosti ili već brinemo o budućnosti. Najčešće nismo prisutni u sadašnjosti, a to nas čini anksioznima.

Svjesnost je osnovna ljudska sposobnost da budemo u potpunosti prisutni, svjesni gdje smo i što radimo, a ne pretjerano reaktivni ili preopterećeni onim što se događa oko nas

To je kvaliteta koju svako ljudsko biće već posjeduje, to nije nešto što morate učiti, samo morate naučiti kako joj pristupiti. Iako nam je svjesnost urođena može se izgraditi pomoću dokazanih tehnika, posebno meditacije dok se sjedi, hoda, stoji ili kreće, kratkih stanki koje unosimo u svakodnevni život i spajanja prakse meditacije s drugim aktivnostima, poput joge ili sporta.
Kad smo svjesni trenutka u kojem smo trenutno, smanjujemo stres, pojačavamo učinak onoga što radimo i stječemo uvid u vlastiti um, te povećavamo našu pažnju i na dobrobit drugih.

Evo kako kroz par vježbi možemo već danas poboljšati život i postati svjesni:

  • Vježbajte svjesnost kroz dnevne aktivnosti. One koje obično obavljate na autopilotu, kao što je pranje zubiju, tuširanje, jedenje doručka ili šetanje. Uključite se u to što radite potpuno – osjetite miris, okus i promatrajte. Možda ćete čak shvatiti kako je vaša rutina zanimljivija no što ste mislili.
  • Čim se probudite uključite se u trenutak i tako počnite vježbati. Na taj način vaš će nervni sistem od jutra biti fokusiraniji. Dišite i usredotočite se, nemojte početi skrolati mobitelom, čitati novine ni mailove dok niste imali taj trenutak na miru sa samim sobom.

Netko je skloniji povlačenju u sebe, negativnim mislima, izbjegavanju i ostalim depresivnim simptomima, dok su neki otvoreni za nove stvari i znatiželju

  • Pustite svoj um da luta. “Vaš um i mozak su lutalice po prirodi i vole istraživati poput djeteta koje puzi ili malog psića. I to je dobra stvar. Imati “zauzet mozak” zapravo je prednost. Dobro je da mozak “odluta”, ali da ga onda vratite u fokus, pokazala su neurološka istraživanja”, navodi psihologinja Marsha Lucas, ujedno autorica knjige ‘Rewire Your Brain for Love‘.
  • Budite kratki – naš mozak bolje reagira na izljeve svjesnosti, tvrde psiholozi. Biti svjestan nekoliko puta dnevno bolje je nego prakticirati dulje periode ili vikend tretmane mindfulnessa. Iako je 20 minuta svjesnosti neki standard, dovoljno je i par minuta za početak. Tako se možete fokusirati na svoje tijelo – osjećajući kako vam, primjerice, cipele pristaju na nogama u tom trenutku ili kako vam se ponaša vilica ( je li ukočena, opuštena ili visi) u trenutku dok čekate na kavu…
  • Vježbajte svjesnost dok čekate. U našim ubrzanim životima, čekanje je ogroman izvor frustracije – bilo da čekate u redu ili ste zapeli u prometu. Iako se čini kao problem, to je zapravo prilika za mindfulness. Stoga se koncentrirajte na svoje disanje – kako teče u tijelo i iz njega, od trenutka do trenutka i dopustite da sve jednostavno bude i promatrajte – čak i ako je to nestrpljivost ili iritacija.
  • Naučite meditirati, jer to je način kako ćete najbolje naučiti jezik svjesnosti. Ona nije nikakav luksuz, nego trening za naš mozak kako bi bio učinkovitiji i fokusiraniji, kako bi se smanjio stres i kako bismo postali najbolja verzija sebe.

Znanstvenik Richard Davidson u svom je neurološkom istraživanju za Sveučilište Wisconsin, otkrio kako svatko od nas ima emocionalni predložak. Netko je skloniji povlačenju u sebe, negativnim mislima, izbjegavanju i ostalim depresivnim simptomima, dok su neki otvoreni za nove stvari i znatiželju. Kroz mindfulness naprosto možemo istrenirati svoj mozak i promijeniti neke negativne predloške!

Pročitajte još...

‘Body neutrality’ – pokret koji se zalaže da prestanemo osuđivati sebe

Čini se kako smo se umorili od toga da pod svaku cijenu moramo voljeti svoje tijelo. Umjesto pozitivnog, stigao je neutralan stav ? 'volim svoje tijelo takvo kakvo jest', a prigrlili su ga i celebrityji poput Taylor Swift i Jameele Jamil.

Problem o kojem se šuti: Pijete li previše zbog – socijalne distance?

Pridržavanje epidemioloških preporuka najviše utječe na naš životni raspored. Možda ne na one koji moraju ići na posao, ali je za većinu pravo iskušenje ostati doma, u pidžami i lagano pijuckati hmmm... vino ili neki koktel

Kako pomoći bliskoj osobi koja se bori s depresijom

Depresiju je teško pretočiti u riječi, pogotovo za one koji je nikad nisu iskusili. Kao drugih tjelesnih bolesti, može nastupiti iznenada, 'upada' u um...

SAVJET PSIHOLOGINJE: Kako biti što suosjećajniji prema sebi?

Teorije privrženosti govore nam da je jedan od glavnih preduvjeta psihičkog zdravlja to da smo imali iskustvo bezuvjetne prihvaćenosti od strane barem jedne bliske osobe tijekom djetinjstva. Nažalost, mnogi ljudi to iskustvo nisu imali, što se kasnije manifestira kao pretjerana kritičnost prema samome sebi, krivnja i osjećaj manje vrijednosti.

Povezano

Ne propustite dramske radionice za mlade: Mentalno zdravlje kao kreativni proces!

Radionice su namijenjene studentima koji će kroz stručnu pomoć dramskih pisaca, psihologa, redatelja i profesionalnih glumaca sudjelovati u procesu pisanja dramskog teksta i njegova postavljanja na scenu. Besplatne su i možete ih pohađati neovisno o gradu u kojem živite

Novogodišnje odluke: Imaju li smisla ili su samo san o budućem ja?

Umjesto da se zapitate što možete ograničiti da biste se osjećali bolje u glavi, zapitajte se: Možete li se mijenjati na način da se osjećate dobro? Kladimo se da možete

Danas je najdepresivniji dan u godini: Donosimo savjete kako ga preživjeti što bezbolnije

Treći ponedjeljak u siječnju, nazvan je "Monday Blues" tj. "Plavi ponedjeljak" prvi put 2005. godine. Naziv mu je dao dr. Cliff Arnall, on je razvio formulu koja označava vrijeme u siječnju kada ljudi pate od niza kombiniranih depresivnih učinaka

Danas je Svjetski dan smijeha: Upišite trening smijeha koji poboljšava imunitet!

Relaksacija smijehom specifična je rutina vježbanja koja kombinira bezuvjetni smijeh s vježbama disanja. Osnova je ideja da se svatko može smijati ne oviseći o humoru, šalama i vicevima kao izvoru smijeha

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime