Kada se nađemo u teškim situacijama, sigurno je da ćemo ustaljene fraze kako će sve biti dobro i kako se sve događa s nekim razlogom. Često ih doživljavamo kao pozitivne i poticajne, ali ponekad se može dogoditi da pretjeramo s optimizmom i izgubimo ravnotežu. Iako su ove izjave obično dobronamjerne, istina je da previše pozitivnosti može imati negativne posljedice. Pokušajmo otkriti drugu stranu medalje pozitivnosti i konstantnog naglaska na pozitivnom raspoloženju, čak i kad se suočavate s izazovnim vremenima.
Što je toksična pozitivnost?
Koncept koji se bavi prekomjernom generalizacijom pozitivnog raspoloženja, te potiče korištenje optimizma kako bi se suzbile ili potisnule negativne emocije i stres, poznat je kao toksična pozitivnost. Jednostavno rečeno, toksična pozitivnost se može definirati kao naglašavanje ili pretjerano optimistično stanje uma koje ignorira ili potiskuje trenutne poteškoće ili emocije pojedinca. To podrazumijeva prekomjerno generaliziranje situacija kao izrazito pozitivnih i odbijanje priznavanja stvarnog stresa i negativnosti koji su prisutni. Primjerice, umjesto da priznate emocije i suosjećate kada vaš kolega u tvrtki otkrije da je njihovom supružniku dijagnosticiran rak, vi im govorite da ‘trebaju razmišljati pozitivno’. Ovakav pristup ne uzima u obzir njihove stvarne emocije i može se smatrati toksičnom pozitivnošću.
Toksična pozitivnost na društvenim mrežama
Društvene medijske platforme cvjetaju već dugi niz godina. Ljudi sve više gravitiraju prema onome što se događa na tim platformama, čineći ih gotovo neizostavnim ‘susjedima’ većine pojedinaca. Društveni mediji danas pružaju pristup informacijama koje često nadilaze dosege osobnih kontakata. Upravo na tim platformama mnogi se korisnici odlučuju objavljivati pozitivne poruke ili postove čak i usred kaosa i izazova koje proživljavaju, što je posebno bilo istaknuto tijekom pandemije COVID-19. No, taj trend se nastavio na društvenim mrežama. Ljudi su počeli češće dijeliti estetski privlačne i optimistične postove umjesto suočavanja s grubom stvarnošću ili prikazivanja bolnih aspekata života. Potreba za kontrolom ili izbjegavanjem neizvjesnih i teških aspekata stvarnosti potaknula je širenje ovog trenda toksične pozitivnosti.
Toksična pozitivnost na radnom mjestu
Istraživanja su pokazala da postoji veza između zadovoljstva zaposlenika i poboljšanih rezultata proizvoda i usluga na radnom mjestu. Zbog toga je postavljen veći naglasak na dobrobit zaposlenika. Međutim, dok ova pažnja može biti korisna i za organizaciju i za zaposlenike, postoji i manje istraživana negativna strana. Taj veći fokus na dobrobit može rezultirati pritiskom na zaposlenike da gledaju na svijet kroz ružičaste naočale i ignoriraju negativne situacije. Kada tvrtke promoviraju kulturu toksične pozitivnosti, to može negativno utjecati na zaposlenike, ograničavajući njihovu produktivnost i smanjujući njihovu posvećenost poslu.
Kako prevladati toksičnu pozitivnost?
Kultura toksične pozitivnosti može imati negativne posljedice. Umjesto da omogući zdravo suočavanje s izazovima i emocijama, potiskivanje negativnih osjećaja može dovesti do većih problema s mentalnim zdravljem i dobrobiti. Osobe koje su primorane ignorirati svoje stvarne emocije mogu se osjećati neshvaćeno i usamljeno, što dodatno pogoršava njihovo stanje.
Srećom, postoji niz strategija koje pojedinci mogu primijeniti kako bi se nosili s toksičnom pozitivnošću i prevladali je. Priznavanje i prihvaćanje svojih emocija ključni su koraci u procesu emocionalne regulacije. Također je važno razviti suosjećanje prema sebi i drugima, te razvijati realistična očekivanja prema sebi i okolini. Umjesto da se fokusiramo isključivo na pozitivne aspekte života, trebali bismo naučiti cijeniti i prihvaćati sve aspekte naše emocionalne stvarnosti.
Kultura koja potiče otvorenost, prihvaćanje i podršku omogućuje pojedincima da se osjećaju sigurnije u izražavanju svojih osjećaja i izazova s kojima se suočavaju. Ohrabrivanje autentičnosti i ranjivosti stvara prostor za istinsku povezanost i podršku među ljudima. Kroz ovaj proces, možemo stvoriti uravnoteženiji i zdraviji pristup životu koji priznaje i poštuje cjelokupni spektar ljudskih emocija i iskustava.
Fotografije: Unsplash, Freepik, Pexels