Nedjelja, 3 ožujka, 2024

Normalno je osjećati se prestrašeno, tjeskobno i bespomoćno nakon potresa

Današnji je potres kod mnogih ljudi izazavao anksioznost i nove strahove za vlastiti život. Sve je to normalno, no kako taj strah ipak ne bi prevladao vašim životom i doveo do mnogih drugih zdravstvenih problema, donosimo nekoliko savjeta kako ga što uspješnije prevladati

Zadnji ponedjeljak u ovoj čudnoj 2020. godini nije mogao proći mirno. Tri jaka potresa magnituda 5.0, 4.7 i 4.1 prema Richteru zabilježena su u okolici Petrinje, prema izvješću Seizmološke službe. Potres je pogodio i Sisak, a osjetili su ga i stanovnici Zagreba, Karlovca, Kutine, Ogulina i okolice. 



Sve nas je to podsjetilo na proljetni potres i kod mnogih izazvalo anksioznost i strah od novih potresa.

Sve su ovo normalni odgovori na zastrašujuću situaciju

Anksioznost je normalan odgovor na svaku zastrašujuću situaciju, naročito kada se radi o potresu. Tako se naše tijelo priprema na suočavanje s opasnošću, a uobičajene reakcije na takve situacije uključuju:

  • Pretjeranu brigu za sebe ili svoje najmilije
  • Osjećaj šoka, utrnulosti ili nevjerice
  • Nestrpljivost i razdražljivost
  • Osjećaj pretjerane budnosti i opreza
  • Poteškoće s fokusiranjem na obitelj, posao ili uobičajene svakodnevne zadatke
  • Poteškoće u pamćenju stvari
  • Poteškoće u koncentraciji i donošenju odluka
  • Izbjegavanje stvari koje pokreću sjećanja na događaj
  • Poteškoće sa spavanjem i(li) promjene apetita
  • Strah od ponavljanja događaja

Za neke ljude ti su simptomi kratkotrajni i ne ostavljaju ozbiljne posljedice, ali ako ste u drugoj skupini nema razloga za brigu. Svi se sa stresnim situacijama nosimo drugačije. Sama pomisao na ugroženu sigurnost bližnjih i dom može izazvati osjećaj straha i napetosti. Iznenadne situacije poput potresa mogu pogoršati tjeskobe kod ljudi koji već imaju anksiozni poremećaj (poput generaliziranog anksioznog poremećaja, opsesivno-kompulzivni poremećaj ili fobije) ili onih koji su u prošlosti bili izloženi traumatičnim situacijama (poput ozbiljne nesreće, obiteljskog nasilja, zlostavljanje ili zanemarivanje)…

Ako vam se jave neki od gore spomenutih simptoma ovih osam stvari možete učiniti kako biste pomogli procesu oporavka i smanjili tjeskobu:

1/ Što je više moguće pridržavajte se uobičajenih rutina: vrijeme obroka, vrijeme spavanja… Pogotovo ako imate djecu. Potrudite se da vam dani prolaze što je moguće normalnije.

2/ Polako i odmjereno udahnite ako se osjećate tjeskobno ili nelagodno. Oni koji već imaju mentalnih problema, držite se plana liječenja.

3/ Iznesite svoje brige i strahove prijateljima i članovima obitelji. Provjerite svoje susjede. Svakako se potrudite povezati s onima oko sebe. Pridržavajte se epidemioloških mjera.

4/ Budite dostupni cijelo vrijeme. Vaša djeca i tinejdžeri mogu se osjećati tjeskobno. Mogu postavljati isto pitanje više puta. U redu je reći da ponekad odrasli ne znaju zašto se stvari događaju. Ali važno je pustiti ih da i dalje postavljaju ta pitanja. Potrudite se biti im podrška.

5/ Dovoljno se odmorite, opustite se, vježbajte i hranite se zdravo.

6/ Adekvatno se pripremite za moguću novu hitnu situaciju.

7/ Izbjegavajte upotrebu alkohola ili drugih opojnih sredstava u borbi protiv neugodnih osjećaja.

8/ Kao i odraslima i djeci bi koristio izlazak vani. Stoga se obucite toplo i izađite svi u šetnju, najbolje negdje u prirodu.

Pročitajte još...

Povezano

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime