Iako ćemo nekad čak i u šali reći da nam je nešto ili netko ‘digao tlak’, to nekima neće biti niti najmanje smiješno. Hipertenzija, odnosno povišeni krvni tlak, ozbiljan je problem s kojim se danas suočava čak 4 od 10 osoba starijih od 25 godina.
Danas se obilježava Svjetski dan hipertenzije, a o bolesti koju mnogi nazivaju ‘tihi ubojica’ popričali smo s dr. med. Ana Knezović, specijalisticom opće interne medicine.
Prilično je opasno, a ne štiti vas ni mladost!
Istraživanja pokazuju kako gotovo polovica svjetske populacije starije od 25 godina pati od hipertenzije – povišenog krvnog tlaka, odnosno u opasnosti je da dobiju ovu bolest. Mnogi će i na ovo odmahnuti rukom, jer koliko opasno može biti kad vam se ‘digne tlak’? Ne zavaravajte se – poprilično je opasno, a ne štiti vas niti mladost.
Opasnost ovog zdravstvenog problema leži u tome što je poprilično samozatajan i nije ga lako otkriti u nekim ranim fazama, a upravo to mu omogućava da se neometano razvija i postane ono što se često naziva – tihi ubojica.
Naime, prema nekim procjenama čak 50 posto osoba s hipertenzijom ili u opasnosti od hipertenzije nisu svojesni problema. Ako niste svjesni nekog problema, nećete ga niti početi rješavati, zar ne? I tako ulazite u skupinu osoba koje su, čak nesvjesno, izložene opasnostima koje donosi povišeni krvni tlak.
Hipertenzijom se smatra vrijednost iznad 140/90, a već kod visoko normalnih vrijednosti, 130/85, liječnici savjetuju promjenu životnih navika
Čak i kad nemate simptoma, opasnost postoji
“Nedavna istraživanja kod zdravih, mladih osoba pokazala su da se kod prekomjernog unosa soli u organizam čak i u izostanku pojave povišenih vrijednosti tlaka već počinju događati upalne promjene u krvnim žilama, koje su zapravo samo tihi uvod u pravu hipertenziju. Povišeni krvni tlak uglavnom nastaje postupno, kroz prehipertenziju”, upozorava Ana Knezović, dr.med., specijalist opće interne medicine, koja svakodnevno o ovoj opasnosti osvještava pacijente u internističkoj ambulanti u Đakovu.
Tijekom tog razdoblja u organizmu nastaju promjene kojima se naši organi pokušavaju djelomično prilagoditi funkcioniranju pod povišenim krvnim tlakom.
“To je dugotrajan proces koji dovodi do konačnog oštećenja ciljnih organa (u prvom redu srca, bubrega i središnjeg živčanog sustava) i tada se javljaju jasni simptomi zbog infarkta miokarda, srčanog popuštanja, zatajenja bubrega, moždanog udara”, pojašnjava dr. Knezović povezanost između hipertenzije, koju ne doživljavamo baš ozbiljno, i posljedica koje nam zvuče zastrašujuće, ali ih često ne dovodimo u vezu s povišenim krvnim tlakom, a kamoli s ‘bezazlenim’ unosom soli.
treba povremeno kad smo u prilici mjeriti krvni tlak i zdravim i mladim osobama, a osobito onima s povećanim kardiovaskularnim rizikom i osobama starije životne dobi
Opasno je zanemariti simptome
Kako i kada posumnjati da ste u opasnosti? Neki se simptomi pojavljuju puno prije onih kritičnih incidenata poput infarkta, primjerice, samo im moramo početi pridavati dovoljno pažnje. To su glavobolja, smetenost, umor, smetnje vida, osjećaj pulsiranja u ušima, bolovi u prsištu, otežano podnošenje fizičkog napora… No, tu je i dodatni trik.
“Kod naglijih i većih porasta arterijskog tlaka ti simptomi su jasnije izraženi, no kod visoko normalnih vrijednosti krvnog tlaka te nižih gradusa arterijske hipertenzije, simptomi i nisu nužno izraženi. Što ne znači da se u našem tijelu ne događaju oštećenja. Stoga, zaista, treba povremeno kad smo u prilici mjeriti krvni tlak i zdravim i mladim osobama, a osobito onima s povećanim kardiovaskularnim rizikom i osobama starije životne dobi”, upozorava dr. Knezović.
A o kojim tu vrijednostima govorimo? Optimalan, odnosno kako ga često nazivamo ‘školski’ tlak je 120/80, a prema novim preporukama i manje ako se ne pojavljuju simptomi koji stvaraju poteškoće. Hipertenzijom se smatra vrijednost iznad 140/90, a već kod visoko normalnih vrijednosti, 130/85, liječnici savjetuju promjenu životnih navika. Posebno ako ste zakoračili u peto desetljeće života, iako ni oni mlađi nisu pošteđeni ovog stanja.
Male promjene koje puno znače
Te životne navike koje bismo trebali promijeniti zapravo su vrlo bezbolne, a donose velike i važne rezultate. Samo 150 minuta aerobne tjelovježbe umjerenog intenziteta (trčanje, vožnja bicikla, hodanje) tjedno učinit će veliku razliku, dok bi unos soli trebalo smanjiti na ispod pet grama na dan (za usporedbu, u jušnu žlicu stane oko 15 grama soli). Doktorica Knezović ističe da nam kontrolna točka može biti i indeks tjelesne mase, koji bi trebao biti 20-25 kg/m2 te opseg struka – manji od 94cm u muškaraca i manji od 80 cm u žena.
Ipak, nije dovoljno samo šetati, nego je potrebno malo ubrzati, barem nakratko, a nije dovoljno niti samo prestati dosoljavati hranu, nego pripaziti na unos skrivenih soli. Ne treba isticati da treba zaboraviti na cigarete i ograničiti unos alkoholnih pića.
U svakom slučaju, potrebna je konstanta. Hipertenzija se ne događa ‘preko noći’.
Samo 150 minuta aerobne tjelovježbe umjerenog intenziteta (trčanje, vožnja bicikla, hodanje) tjedno učinit će veliku razliku, dok bi unos soli trebalo smanjiti na ispod pet grama na dan (za usporedbu, u jušnu žlicu stane oko 15 grama soli)
Mjerenje tlaka – prvi korak ka dijagnozi
Promjena načina života u posljednjih godinu i pol dovela je do toga da se sve više ljudi – manje kreće, pa ako ste u skupini 40+ ne bi bilo loše nekoliko dana mjeriti tlak dvaput dnevno – ujutro i navečer. Možete to napraviti kod kuće ako možete nabaviti tlakomjer, u ljekarni ili u dogovoru s patronažnom službom. Već kroz nekoliko dana možete dobiti uvid u kretanje vrijednosti tlaka i isključiti ili potvrditi arterijsku hipertenziju.
“Dalje bi svakako trebalo napraviti rentgen srca i pluća te laboratorijske nalaze koji uključuju kompletnu krvnu sliku, razinu glukoze u plazmi, vrijednosti dušičnih metabolita, elektrolita, jetrenih enzima, lipidograma te nalaz urina. Na temelju ovih nalaza liječnik će vas uz anamnestičke podatke i pregled (dakle, treba otići na pregled liječniku, čak i ako se samo sumnja na hipertenziju) znati uputiti dalje na obradu”, upozorava dr. Knezović.
Sve u svemu, možemo zaključiti da malim promjenama u načinu života možemo učiniti velike promjene u organizmu i utjecati na vlastito zdravlje. Pa onda, neka vam ne bude teško pobrinuti se i da vam drugi ne ‘dižu tlak’, ali i da ga sami sebi kontrolirate!