Dobre bakterije naseljavaju tijelo čovjeka samim rođenjem i vjerni su pratitelji kroz cijeli naš život. Posebno su važne čovjekove crijevne bakterije, čija ravnoteža se može narušiti načinom života i izvanjskim čimbenicima, kao što su antibiotici.
Crijeva su pokretač našeg života i zbog toga se fokus medicine danas prebacuje upravo na njih. Crijevna flora je jedinstvena za svakog čovjeka, a slična unutar obitelji. Čini oko 1,5 – 2 kg bakterija s kojima smo u simbiotskoj vezi. Taj nevidljivi mikrosvijet formira barijeru i sprečava ulazak štetnih bakterija. Čak 80% imuniteta nalazi se upravo u crijevima.
Petra Kojan, dr. med., ujedno i postpartum savjetnica, ističe da antibiotici imaju veliki utjecaj na zdravlje crijevne flore, prije svega kod djece. Naime, svoj mikrobiom gradimo od rođenja. Bebina crijeva su sterilna i tijekom poroda majka prenosi svoj mikrobiom na dijete prolaskom kroz rodnicu, kontaktom kože na kožu i produženim dojenjem. Zato je iznimno važno da majka ima zdrav mikrobiom kako bi isti naslijedilo i dijete.
Utjecaj antibiotika na crijeva
Osim opskrbe hranjivim tvarima, crijevna flora modulira lučenje hormona i stvaranje vitamina te aminokiselina. Nažalost, današnji stil života često narušava ovu prirodnu mikrofloru. Najizraženiji utjecaj vidimo kod uzimanja antibiotika, pri čemu se javlja proljev zbog disbalansa crijevne flore. Antibiotici su vrlo učinkoviti u svom poslu – uništavanju bakterija. Međutim, neselektivni su stoga uništavaju i naše dobre bakterije, što za posljedicu ima naseljavanje onih patogenih, od kojih je najznačajnija Clostridum difficile.
Izravna posljedica terapije antibioticima je njihovo djelovanje na motilitet crijeva. Također, djeluju i na izmjenu tvari crijevnih simbionata te tako uzročno i na njihovu metaboličku funkciju. Dolazi do promjene u metabolizmu ugljikohidrata i žučne kiseline što dovodi do osmotske dijareje.
Dijareja kao posljedica uzimanja antibiotika dijagnosticira se kad se proljev pojavi tijekom ili nakon uzimanja antibiotika, a drugi uzroci se mogu isključiti. Krajnja posljedica takve dijareje može biti čak i hospitalizacija. Problem nastaje zbog toga što mikrobiomu treba do 6 mjeseci (uz aktivno pomaganje) kako bi se oporavio, a u tom razdoblju lako dolazi do razmnožavanja loših bakterija, virusa i gljivica koji dopiru do crijevnog zida, narušavaju ga i čine propusnim. Tada dolazi do prodora štetnih tvari u krvotok. Stvara se začarani krug u kojem ne uspijevamo vratiti ravnotežu mikrobiomu tj. ne uspijevamo ponovo uspostaviti snažan imunitet.
Djeca i antibiotici
Ova tema vrlo je važna kad se radi o zdravlju djece jer postoji trend rasta upotrebe antibiotika kod djece. Nažalost, statistički podatak je da se kod 1/3 djece koja primaju antibiotsku terapiju javi proljev kao posljedica narušenog mikrobioma. To se češće događa kod upotrebe antibiotika širokog spektra. Poznato je da se 75% antibiotika prepisuje zbog infekcija gornjih dišnih puteva, a što također posljedično može izazvati proljev kod djece.
Ključno je osvijestiti važnost racionalne upotrebe antibiotika kao i nužnost uzimanja probiotika uz antibiotsku terapiju.
Probiotici i znanstvena istraživanja – koji probiotik izabrati?
Istraživanja su dokazala da se primjenom probiotika s 10 bakterijskih sojeva za vrijeme uzimanja antibiotika značajno smanjuje mogućnost nastanka proljeva uzrokovanog antibioticima. Isto tako, kod pacijenata koji imaju Clostridium difficile, primjenom probiotika s više sojeva vrlo često dolazi do potpunog oporavka. Preporuka je probiotike uključiti paralelno s antibioticima i produžiti uzimanje na 14 dana nakon terapije. Antibiotici i probiotici se uzimaju s minimalnim razmakom od jednog sata.
Kod odabira probiotika, najbolje je slijediti kriterije kvalitete, kao što su:
- probiotik čija je djelotvornost dokazana kliničkim studijama
- pripravak koji sadrži humane bakterijske sojeve koji se i inače nalaze u ljudskim crijevima
- pripravak koji sadrži najmanje 5 milijardi bakterija po dozi
- dati prednost pripravcima u obliku praha, a ne kapsula zbog nužnosti aktivacije dobrih bakterija
Fotografije: Željko Curić