Danas, 22. travnja obilježavamo 51. godišnjicu Dana planeta Zemlje. Dakle, prvi dan planete Zemlje obilježen je 22. travnja davne 1970. godine. Postao je društveno važan nakon što je više od 20 milijuna Amerikanaca izašlo na ulice prosvjedujući protiv vlada i onoga što (ne)čine za naš Planet.
Prošlog travnja, na 50. godišnjicu Dana planeta Zemlje, svijet se suočio s izolacijom i ekonomskim padom koji su definirali prvi val pandemije Covid-19. Čak i sada, uvođenjem cjepiva, virus nastavlja utjecati na naš svakodnevni život.
Više se priča o biološkoj raznolikosti, klimatskim promjenama i ekosustavima
Usred toliko tuge i gubitka i neizvjesnosti, puno se počelo pričati o biološkoj raznolikosti, klimatskim promjenama i ekosustavima. Istodobno, izrazito smanjenje ljudske aktivnosti potaknuto pandemijom – što su neki stručnjaci prozvali “antropauzom” – pružilo je znanstvenicima i istraživačima mogućnost promatranja svijeta kao nikada prije.
Donosimo 5 najzanimljivijih i intrigantnih stvari koje smo naučili o našem planetu od posljednjeg Dana Zemlje.
1/ Vidjeli smo koliko se brzo zagađenje oceanskom bukom može smanjiti i koliko to može pomoći morskom životu
Prošlog su se proljeća na trenutak stvari vrlo utihnule u oceanima. Smanjenje ljudske aktivnosti koji je uslijedilo s pandemijom rezultirao je drastičnim smanjenjem zvuka u vodi: od pada buke u brodarstvu, pretežnog izvora zagađenja oceanskom bukom od umjetnih izvora, do smanjenja aktivnosti kroz rekreaciju i turizam. Sve je to odjednom prestalo.
Kako ljudi zagađivanjem oceana utječu i na promjene zvukova pod vodom
U Nacionalnom parku Glacier Bay na Aljasci, hranilištu grbavih kitova, najglasniji podvodni zvukovi prošlog svibnja bili su manje od upola glasniji od onih u svibnju 2018., prema analizi Sveučilišta Cornell. Kronična podvodna buka oceana povećavala se tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, na štetu morskog života koji je evoluirao da koristi zvuk za navigaciju svojim svijetom. Postoje jasni dokazi da buka kompromitira sposobnost sluha i uzrokuje fiziološke i promjene u ponašanju morskih životinja.
2/ Otkrili smo puno novih biljnih i životinjskih vrsta
Iako su ljudi obilježili sve kutove Zemlje, otkrili smo samo mali dio vrsta koje ga zauzimaju. Zapravo bi taj udio mogao biti manji od 1 posto. I izvanredno, nisu sve te vrste sićušni mikrobi i insekti. Oni su također ribe, gušteri, šišmiši, pa čak i kitovi. Točno: čak i divovski sisavci mogu izmaknuti znanstvenicima. U siječnju su istraživači iz Nacionalne uprave za oceane i atmosferu rekli da su u Meksičkom zaljevu otkrili novu vrstu baleanskog kita.
Prošle su godine istraživači dokumentirali mnoštvo novih biljaka i životinja, od gekona i morskih puževa do raznog cvijeća i drveća. Naš omiljeni je Brookesia nana, nano kameleon porijeklom sa sjevernog Madagaskara. To je možda najmanji gmaz na Zemlji, a sigurno je najslađi.
3/ Dobili smo puno jasniju sliku koliko izumiru divlje životinje
U rujnu je Svjetski fond za zaštitu prirode objavio izvještaj koji pokazuje da se globalna populacija nekoliko glavnih životinjskih skupina, uključujući sisavce i ptice, smanjila za gotovo 70 posto u posljednjih 50 godina zbog ljudske aktivnosti. Odvojeno izvješće objavljeno ove godine u časopisu Nature pokazalo je da su populacije oceanskih morskih pasa u približno istom razdoblju smanjenje za više od 70 posto. Utvrđeno je da jednoj trećini slatkovodnih riba postoji rizik od izumiranja.
Tijekom prošle godine određeni broj vrsta također je proglašen izumrlim. Tu se ubrajaju glatke ručne ribice, stanovnici dna koji počivaju na ljudskim dodacima na morskom dnu. Bila je to prva morska vrsta ribe koja je u modernoj povijesti proglašena izumrlom.
4/ Istraživači su otkrili još dokaza da ključni sustav oceanskih struja slabi
Grafike koje prikazuju promjene temperature oceana tijekom vremena općenito otkrivaju jedan trend: ocean se zagrijava. Ali postoji jedna kritična iznimka. Odmah ispod Grenlanda leži velika mrlja vode koja se hladi. A taj dio zabrinuo je znanstvenike jer ona znači da bismo se mogli približiti ključnoj točki za klimu.
Znanstvenici kažu kako hladna mrlja usporava, a mreža tokova koji dovode toplu vodu do sjevernog Atlantika – poznata kao preokretna cirkulacija Atlantskog meridiona ili AMOC – usporava, a otapanje leda na Grenlandu vjerojatno je krivac za to. AMOC oblikuje vrijeme na više kontinenata, pa će svako veliko usporavanje donijeti velike posljedice koje bi mogle uključivati veći porast razine mora u nekim regijama, jače uragane i druge promjene vremena, kao i utjecati na morske ekosustave.
Biološka raznolikost: Gdje svijet napreduje, a gdje nazaduje?
5/ Asteroid koji je ubio dinosaure stvorio je amazonsku prašumu
Masivni asteroid koji je pogodio Zemlju prije 66 milijuna godina možda je najpoznatiji po tome što je ne-ptičje dinosaure natjerao na izumiranje, ali je također transformirao čitave ekosustave. Možda je čak nastala amazonska prašuma, prema studiji objavljenoj u Scienceu ranije ovog mjeseca. Nalaz se temelji na analizi oko 50 000 zapisa o fosilnom peludu i 6 000 zapisa o fosilnom lišću u Kolumbiji od prije i nakon pada asteroida na današnji meksički poluotok Yucatan.
Podaci otkrivaju dvije vrlo različite šume. Prije događaja šume su bile opskrbljene papratima, a drveće je bilo rašireno, s dovoljno prostora za svjetlost koja je mogla strujati krošnjama. Nakon događaja s asteroidom, međutim, cvjetnice su počele dominirati krajolikom, a krošnje su postale puno čvršće nabijene, nalik na šumu kakvu danas poznajemo. “Ako biste se vratili dan prije pada meteorita, šuma bi imala otvorenu krošnju s puno paprati, mnogo četinjača i dinosaura”, rekao je za New Scientist koautor studije Carlos Jaramillo iz Smithsonian Tropical Research Institute u Panami. “Šuma koju danas imamo produkt je jednog događaja prije 66 milijuna godina.”
Poanta ove priče jest da je utjecaj asteroida pokrenuo niz događaja koji su doveli do moderne amazonske prašume. Koji su to bili događaji? Jedna od teorija koju istraživači nude jest da su, prije asteroida, biljožderi dinosauri sprečavali da šuma raste, gušeći i gazeći biljke.
Odgovornost je na ljudima: 6 stvari koje svi trebamo raditi za spas Planeta