Sam naslov ove kolumne može zvučati zbunjujuće: Kakve veze ima industrija zabave sa sveprisutnim klimatskim promjenama?
Ove godine, 12. studenoga bio je posljednji dan summita COP26, čiji je cilj postavljanje klimatskih ciljeva za sljedeću godinu za rješavanje ekološke krize koja bi trebala poremetiti budućnost čovječanstva – koja, ako se ne riješi, može značiti njezin kraj. Nije mala tema za svjetske čelnike koji su o tome govorili u Glasgowu.
Vrijedna kontrolna točka za svakoga
Međutim, iako je summit prije svega politički usmjeren, on je vrijedna kontrolna točka za svakoga da introspektivno pogleda gdje smo, što treba učiniti i što svatko od nas može učiniti. Ovo se tiče i industrije zabave.
Bilo da je riječ o energiji koja je potrebna za streaming glazbe (pet sati streaminga ugljični je ekvivalent nastanku jednog fizičkog CD-a ili 17 vinilnih ploča) – što, u svijetu u kojem 40% korisnika streama do pet sati glazbe tjedno, nije nevažno. Plastične čaše na tlu nakon festivala ili ispušni plinovi utrke F1 – implikacije na našem planetu su neizbježne. Oni se, međutim, uvijek mogu posredovati i reducirati.
Industrija zabave ima posebnu ulogu u rješavanju klimatske krize
Posebice industrija zabave ima posebnu ulogu u rješavanju klimatske krize, kulturološki čak više nego pragmatično. Ljudi su se oduvijek okretali pričanju priča, glazbi i igrama kao načinu povezivanja sa sobom i jedni s drugima; kako bi naučili o svom mjestu u svijetu i kako s njim komunicirati. Oni zauzimaju posebno mjesto u srži našeg identiteta koje puki diskurs na društveno-političkoj razini ne može. Kako klimatska tuga obuzima sve veći dio stanovništva, posebno mlade ljude koji moraju provesti ostatak života u svijetu koji je sve više definiran posljedicama nesputanog industrijskog rasta i generacijama nepromišljenog otpada, zabava je – i za jedne i za druge – ono što će odabrati i čemu će se obratiti i za katarzu i za vodstvo.
Dakle, odgovornost je – čak imperativ – da svi igrači u prostoru zabave djeluju. Mnogi to već čine. Massive Attack su pokrenuo web stranicu koja prati greenwashing (kratkotrajno povećanje metrike s dugoročnim posljedicama za raspoloženje brenda).
Godine 2019. zvijezda YouTubea, Mr Beast, pitao je svoja dva milijuna pratitelja što bi trebao učiniti kako bi proslavio metriku – i na prijedlog svojih obožavatelja pokrenuo je kampanju #TeamTrees, koja je od tada odgovorna za sadnju milijuna stabala. Novije sestrinsko lansiranje projekta #TeamSeas već je uklonilo (u vrijeme pisanja) gotovo 14,5 milijuna funti smeća iz svjetskih oceana.
Iako se čini da manji utjecajni ljudi imaju bolju evidenciju o specifičnim, ali vrlo uspješnim projektima, veće robne marke učinile su zaštitu okoliša uspješnom jezgrom svog identiteta. Utrka Formule E vratila je popularnost igara među mlađe naraštaje koji se sve više odvajaju od sporta, a sve više daju prioritet klimatskoj krizi. Sportska franšiza također javno utječe na promjene kroz projekte na terenu kako bi se osigurala neutralnost ugljika putem kompenzacije.
Jedina pogrešna stvar je ništa
Njihovi projekti su regionalno ciljani i specifični, a ulažu u razne projekte: od energije vjetra u Urugvaju do hvatanja deponijskog plina u Maleziji. Iako je ranjiva na optužbe za zelenašenje kako bi opravdala svoju promociju resursno intenzivnog oblika komercijalne zabave, Formula E nudi barem uvid u to kako resetirati uspostavljene modele potrošnje prema održivijim alternativama.
Uvijek će biti dvojbi i upozorenja – s tako velikim problemom za rješavanje, niti jedna inicijativa nikada neće biti dovoljna. Ali jedina pogrešna stvar je ništa. Raste svijest da jednostavno prelazak na papirnate slamke nije dovoljan – naš planet zahtijeva strukturnu promjenu u izvorima energije, lancima opskrbe i potrošačkim navikama da bi preživio. Na svakoj tvrtki, brendu i potrošaču je da počnu stvarati razliku koju mogu, a zabava bi trebala biti među vodećima. Barem zbog utjecaja kojeg ima na jako široku publiku.