Srijeda, 27 ožujka, 2024

Pop Cooltura: Pop kultura – novi izborni predmet u nacionalnom kurikulumu RH

Pod snažnim utjecajem masovnih medija, ideja pop kulture prožima sve dijelove svakodnevnog života, ali kategorije pop kulture su uvršteni svi oblici zabave (filmovi, glazba, književnost, vizualne kulture), sport, vijesti, politika, religija, moda, tehnologija, društvene mreže...

Početkom 2016. kad je preminuo David Bowie pozvala me kolegica da dođem njenim mulcima u osnovnu na sat glazbenog pričati o njemu. Sedmaši. Ajme časti. Ali zašto se stvari ne bi zakomplicirale? Pedagog je rekao da to nije u planu i programu, pa stoga ne može. No, dogovorili se da ćemo izvest gerilski iz dišpeta ipak da ne sazna. Bowie zaslužuje. Još godinu dana prije nacrti Pop kulture kao predmeta postojali su u word dokumentima, ali Bowievo novo putovanje bila je prekretnica i inicijalna kapsula za launch.



Dolazim u razred sa Ziggy Stardust LP, CD-ima. You Tube spreman. Kao za 45 min ću im bacit sve, povijest i lika i vremena. Šminku posudio kao pričat ću o njegovoj androginoj fazi i pokazat fotogarfije i reći im da me našminkaju tako. Ulazim u razred, pozdravljamo se, odmah smo na Ti, generacija 21. gledaju Bowieovog poštara. Oke su znatiželjne. Čuli su vijest, ali ne znaju što to zapravo znači. I prije nego ću početi, za uvod pustim “Starmana”. I kako krenu taktovi gitare i kako Dave počne “Didn`t know what time it was the lights were low oh oh…” tako grune i preleti njegov kunst u sekundi krenu suze. Ganuli pačići kako pažljivo gledaju. Ne skrivam. I klinci skuže. I šute. I gledaju što se zbiva. Onakvi predivni i znatiželjni.

Kako je bilo prije interneta?

Okrenem im se i pitam bi li tko otplesao ovo sa mnom. Smješkaju se sramežljivo. I ustanu dvije kulerice i počnu plesat kraj klupe. Doplešem tj. dogegam do njih. I još ih se par priključi, a Starman gruva svoj hazy cosmic jive. Ovi koji sjede smješkaju, komentiraju, drmaju u stolcu. Kolegicu ganulo, nasmije se, a isto zacaklile oke. Poslije kaže da ju je podsjetilo na “Dead Poets Society” oh captain my captain scenu. Završi Starman.

Krene “Suffragette City”. I nastavimo se drmat wam bam thank you mam. Otplesali. Krene “Absolute Beginners” reko gasite to jer ću inače cmoljit cijelo vrijeme. Smješkaju se. Onda smo skupili klupe i pričali kako je prije interneta bilo vrijeme drugačijih vrijednosti ljudi i heroja i da mi je žao što neće imat prilike skužiti što je to značilo prvi puta čuti i vidjeti Ziggyja i Heroes i SlowBurn.

Pitam ih je li ih naježi sad koja glazba. Neka kopaju malo. I neka izgase mobitele malo. I neka uče i rade na sebi. I neka budu glupavi ako žele, sve smiju što im se hoće, neka pišu, pjevaju, računaju. Pričao im o njegovim koncertima i umjetnosti i tome da se nikad ne srame i da budu hrabri i da uvijek rade što ih čini sretnima.

I kužim kako ih zabavlja kad im se kaže što sve smiju, a ne nemojte ovo nemojte ono. Budite neki svoj Bowie, svijet će bit sigurno bolje mjesto nego ako ste Bieber. I pustite sve koji govore što da radite, napravite baš suprotno. 45 minuta je prošlo za 2 minute. I dogovorili “zavjet šutnje” da ne pisnu da ostane naša tajna da učiteljica ne bi imala problema s konzervom u školi. Rekli su da im je bilo genijalno. I da im je Bowie superkul lik.

Više od 90% učenika želi ovakve predmete

Nekoliko godina prije korone održali smo predavanja u više od 50 škola i drugih obrazovnih institucija diljem Hrvatske i rezultati su bili fantastični. Više od 90% mladih i učenika željelo je imati predmet ove vrste u svojim školama kao dio redovnog obrazovanja, sada smo u posljednjem dijelu procesa i nadamo se da je ideja da projekt zaživi sljedeće školske godine 2023./2024.

U tijeku je i pisanje knjige, udžbenika “Pop kultura” čiji je izlazak planiran tijekom sljedeće školske godine. Popularna kultura je naziv za zbroj određenih kulturnih praksi, proizvoda i pojava čije se zajedničko značenje konstituira u načelnoj suprotnosti s visokom kulturom.

U prošlom stoljeću engleski teoretičar književnosti Raymond Williams predložio je tri definicije pojma popularno:

– popularno je ono što voli veliki broj ljudi

– popularno kao kontrast između visoke i popularne kulture

– popularan kao izraz koji se koristi za opisivanje kulture koju su ljudi sami proizveli

Treća definicija, u skladu s društvom kasnog kapitalizma, zahtijevala je protudefiniciju, pa je britanski teoretičar kulturologije Anthony Easthope dopunio Williamsovu podjelu tvrdnjom u kojoj popularno označava masovne medije nametnute ljudima komercijalnim interesima. Nakon milenijskog buga i početka novog milenija kada je internet postao nova osnova pismenosti, pop kulturu je trebalo redefinirati kako bi se pravo značenje pojma nosilo s vremenom u kojem živimo.

Stoga je pop kultura 21. stoljeća ukupnost ideja, perspektiva, stavova i drugih fenomena koji su postali mainstream u određenoj kulturi. Pod snažnim utjecajem masovnih medija, ideja pop kulture prožima sve dijelove svakodnevnog života, ali kategorije pop kulture su uvršteni svi oblici zabave (filmovi, glazba, književnost, vizualne kulture), sport, vijesti, politika, religija, moda, tehnologija, društvene mreže…

Pop kultura je nezaobilazni dio opće kulture

Pop kultura je postala nezaobilazan sastavni dio opće kulture 21. stoljeća, kako kroz sustavno plasiranje sadržaja u medijima tako i kroz brzinu života, tehnologiju, dostupnost i druge varijable koje su utjecale na konzumerizam pop kulture među djecom, srednjoškolcima, studentima i mladima u formativnim godinama. Spominjanje Pop kulture u trenutnom nastavnom planu kroz nekoliko sati Sociologije, sate Građanskog odgoja i medijske kulture na hrvatskom jeziku nije dovoljno s obzirom na galopirajući tempo života u 21. stoljeću.

U tu svrhu, ideja novog predmeta je praktičnim primjerima i predavanjima te drugačijim didaktičkim pristupom animirati ciljnu skupinu djece i učenika kako bi pokazali više interesa za pop kulturu u svim segmentima. Bit predavanja je pedagoški djelovati na učenike, otvoreno komunicirati te ih zainteresirati i zaintrigirati za predmet. Također posredno govoriti o toleranciji, razlikama u ukusima, uvažavanju tuđeg suprotnog mišljenja, edukaciji o širenju informacija iz opće kulture i razvijanju vlastitog argumentiranog kritičkog mišljenja i stavova.

Međunarodna suradnja mladih

Šest godina poslije, Međunarodni Youth Exchange simpozij i projekt “Diversity Through Pop Culture” u sklopu projekta uvođenja novog predmeta Pop Kultura u nacionalni kurikulum, srednje i osnovne škole kao fakultativni, izborni, dopunski ili eksperimentalni predmet zatiče predstavnike pet europskih zemalja: Španjolske, Grčke, Slovačke, Makedonije i domaćina Hrvatske.

Tridesetak sudionika u presjeku od 17 do 30 godina kroz model aktivnih radionica, prezentacija, interkulturne suradnje rade aktivno na programu koji obuhvaća kreativno izražavanje kroz nekoliko područja pop kulture. Film, glazbu, književnost, medijsku djelatnost, ali i proširenje teze u novom mileniju po kojoj u pop kulturu spadaju jednako i sport, politika, religija, zdrav život, migracije i turizam, IT industrija i druga područja obuhvaćena novim životnim pop kulturnim standardima.

Uz predavanja gostiju predavača, stručnjaka iz sfere filma, glazbe, literature, aktivne kreativne radionice, “Diversity Through Pop Culture” dio su projekta implementiranja Pop kulture u nacionalni i internacionalni školski obrazovni sustav kojim se brišu međugeneracijske i međudržavne granica te širi ideja međunarodne suradnje mladih kroz sve segmente popularne kulture.

Pop kultura je postala daleko širi pojam nego prije

Ideja uvođenja Pop kulture kao novog izbornog predmeta u školske sustave i nacionalni kurikulum vođena je isključivo potrebom za dinamiziranjem, moderniziranjem i promjenom edukativnog pristupa mladima na didaktički i pedagoški daleko moderniji i dinamičniji način nego se to čini. Naime, preživljavanjem milenijskog buga i usvajanjem interneta kao osnove pismenosti i komunikacija u novom mileniju brišu se razlike prefiksa pop i opće kulture te sve postaje dostupnim i potencijalno popularnim. Smartphoneovi, laptopi i ina moderna sredstva komunikacije učinila su veliki generacijski skok dajući mogućnost svakom vlasniku gadgeta postati aktivnim subjektom pop kulture.

S tim saznanjem neki novi klinci i nove generacije bi valjali saznati da su za njihovu opću kulturu jednako bitni David Bowie, Bruce Springsteen, Rolling Stones, Beatles, Elvis, Eminem, Jay Z, Beyonce, Nirvana, Pearl Jam, Billie Eilish, Haustor, Đorđe Balađević, Disciplina Kičme, Damir Avdić, Edo Maajka. Kao i Wagner, Mozart, Bach, Beethoven, Strauss i ostala klasična glazbena bratija pretprošlih stoljeća. Jednako kao što im s filmske strane imena Quentina Tarantina, Davida Finchera, Martina Scorsesea, Woodya Allena, Brada Pitta, Charlize Theron, Vinka Brešana. Kristijana Milića, Judite Franković, Zrinke Cvitešić, Leone Paraminski, Gorana Bogdana, Rade Šerbedžije i inih valjaju otkrivati nova područja jedne od najlukrativnijih i popularnijih pop kulturnih industrija svijeta.

Ista stvar je vezana za činjenicu kako je pop kultura u 21. stoljeću postala daleko širim pojmom od onoga što smo smatrali pop kulturom u prošlom stoljeću.

Platforma i prostor za ideje

Danas su predmet pop kulture uz navedeno i novi mediji, showbizz, lifestyle, moda, sport, IT industrija, politika, religija, migracije stanovništva, turizam i mnoga druga dinamička područja kojih se dotičemo i obrađujemo u udžbeniku za predmet Pop kultura. Ali jednako tako učimo na predavanjima kroz praksu i implementaciju programa u naš školski sustav.

Ideje širenja Pop kulture izvan granica zemlje porijekla je samo refleksija potrebe da u doba aktivnih ratova i globalnih pandemija mladima dajemo platformu i prostor za daleko kreativnije i korisnije izražavanje nego su to generacije njihovih roditelja činile.

Pročitajte još...

Povezano

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime