Za početak, Banksy je pseudonim. Iako se ne zna tko je on zapravo, čini mi se da su svi uvjereni da je muškarac. To je i zanimljivo i intrigantno – jer zašto nitko ne pomisli da je možda neka žena tako genijalna i kao umjetnica i kao provokatorica na razne društvene i političke teme. Neovisno o tome, zasad je i meni o Banksyju lakše komunicirati u muškom rodu, takva gramatička struktura prirodnije ide uz pseudonim.
Banksy je dakle ne samo aktivist, provokator, antikapitalist, nego i vjerojatno najpoznatiji svjetski crtač grafita. On je britanski ulični umjetnik koji fascinira sposobnošću da unatoč nebrojenim djelima koje je nacrtao na javnim mjestima, ostane anoniman. Njegovi prvi provokativni radovi pojavili su se na ulicama Bristola početkom 90-ih godina, a danas vrijednost njegovih djela u galerijama dostiže enormne iznose.
Jedno od najpoznatijih i skupo prodanih djela je “Love Is In The Bin“, djelo nastalo kao posljedica trenutka u kojem se “Djevojčica s balonom” na dražbi suvremene umjetnosti u Sotheby’su u listopadu 2018. godine – “samouništila”. Sotheby’s je, nakon početnog šoka, rad, uz odobrenje Banksyja, preimenovao u “” , a prodaja je ostala važeća. Banksy je na svojoj internetskoj stranici kasnije objavio video s porukom o tome kako je platno “Djevojčica s balonom” trebalo biti do kraja izrezano rezačem skrivenim u okviru, nakon što je prodano na toj dražbi. Jedna od narativnih niti u priči o Banksyju, je dakle ta nit o stvaranju i uništavanju, odnosno transformaciji koja je sveprisutna kako u životu tako i u društvu u kojem živimo.
View this post on Instagram
Poseban je i po stilu rada koji koristi
Druga narativna nit njegovog imidža je ona o načinu na koji stvara. Banksy se 2000. godine vraća stencil tehnici koja ga je i proslavila. Stencil je u osnovi predložak kroz koji se može bojati sprejom. Navodno je na tu ideju došao skrivajući se jednom od policije ispod kamiona za smeće. Tom tehnikom je kao prvo – brz, kao drugo, identitet i dalje ostaje neotkriven. Banksy kao motive koristi djecu, starije ljude, štakore, majmune, policajce i vojnike. Priča o društvenim kretanjima i političkim previranjima, ali i borbi za očuvanje autentičnosti umjetničkog izričaja. Upravo ta dinamika čini Banksyja jednim od najintrigantnijih i najutjecajnijih umjetnika današnjice. Uzima si za pravo stvarati ono što želi, gdje želi i kada želi, a neka od njegovih najpoznatijih djela nalaze se na javnim mjestima širom svijeta. Takva umjetnost izaziva kontroverze, posebno kao kritika društvenih i političkih tema.
Neka od najpoznatijih djela uključuju “Girl with Balloon”, “Flower Thrower” i “Kissing Coppers”. I to su samo neki. Njegovi radovi su se prodavali za milijune dolara na aukcijama, a Banksyjeva izložba “Dismaland” (2015) privukla je veliku pažnju medija i publike. “Dismaland” je uključio radove 60 umjetnika, a zamišljen je kao mračna instalacija tužne zemlje koja se referirala na Disneyland. Unatoč tome što je bio otvoren samo mjesec dana, Dismaland je privukao više od 150.000 posjetitelja.
View this post on Instagram
Tko stoji iza ovih radova, muškarac ili žena?
Treća narativna nit je tajni identitet. Časopis Time ga je primjerice 2010. godine uvrstio na listu 100 najutjecajnijih ljudi 2010. godine, njegova fotografija s papirnatom vrećicom na glavi pojavila se tada u društvu Baracka Obame, Stevea Jobsa i Lady Gage. Na početku je koristio pseudonim Robin Banx, što bi se moglo prevesti kao “pljačkaš banaka”. Međutim, brzo je promijenio pseudonim, a danas se spekulira da bi njegovo pravo ime moglo biti Robin Gunningham, barem tako kažu znanstvenici na sveučilištu Queen Mary u Londonu. Valjda samo stereotipno muškarac koji je i sam kontroverzan i poučan, može biti u pozadini ovog pseudonima.
Neovisno o tome je li iza tog identiteta žena, muškarac ili čak kolektiv umjetnika, Banksy je kultna figura u svijetu umjetnosti. Njegove poruke kritike društva i politike potiču na promišljanje o dvoličnosti i licemjerju općenito, a potom o suvremenom društvu i izdvojenim problemima specifično. I ono što je najbolje – svatko može pročitati svoju perspektivu: netko će možda osjetiti gnjev ili tugu koje će same teme svojom težinom aktivirati, dok će drugi osjetiti nadu ili ohrabrenje u porukama koje Banksy šalje. I sve to možete pogledati na izložbi The Great Communicator. Banksy (neautorizirana izložba). Ja sam imala sreću pa sam taj genijalan višeslojan storytelling pogledala nedavno u Trstu, i to u sjajnom društvu, zahvaljujući rođendanu prijateljice. Ovdje ću samo dodati – bio je to najbolji rođendanski poklon i nama i njoj. U Hrvatsku izložba navodno stiže 2024. godine – i već sada s nestrpljenjem očekujem reprizu.
View this post on Instagram