Četvrtak, 30 ožujka, 2023

Mixer jednog imidža: Sve je super i sve je za pet, kad si žensko i voliš nogomet!

Često me znaju nazvati novinari da im komentiram utakmice i to me veseli. Znači da je moje mišljenje još uvijek nekome bitno”, rekla je Maca u jednom intervjuu za sebe. I nadam se iskreno da je se barem dovoljno često sjete, da njezine priče neće završiti u ropotarnici prošlosti. Što me doduše ne bi začudilo, u našim okolnostima

U vrijeme svjetskog prvenstva svi pričaju o nogometu i nogometašima – i to onima koji su najbolji, ali i najbogatiji. Niti jedan drugi sport nema moć toliko ujediniti naciju, potaknuti euforiju (ili hejt), ali i donijeti tolike iznose na račun. Elem, nogomet je sport rezerviran za muškarce (prijateljica čija kćerka igra nogomet poludi kad to kažem). Iako je u zadnje vrijeme sve popularniji i ženski nogomet, da je nekome stvarno stalo da ga se popularizira, to bi bilo još i bolje. No kada su već dani nogometa, evo par riječi i o najboljim nogometašicama – Marti koja je najbolja na svijetu i Maci Maradoni, koja je (bila) najbolja kod nas.



Prvo svijet. Marta je dakle najbolja nogometašica na svijetu. Brazilka je, pa tako i ona koristi samo ime – u svijetu nogometa tako se priča i piše o Marti. Marta je i najbogatija nogometašica, na listi A i na listi rookieroad.com piše da je njezina vrijednost 13 milijuna dolara. Vrijednost najbogatijeg nogometaša na svijetu je 500 milijuna dolara, pogodite o kome se radi. A kako su muškarci ti koji u nogometu postavljaju standard (uspjeha), onda je postalo nepisano pravilo da se uspješne žene uspoređuju s uspješnim muškarcima. Za Martu će tako mnogi reći da je Pelé u suknji. Ne daj bože da nekome padne na pamet da je Pelé – Marta u suknji.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by martavsilva10 (@martavsilva10)

Osvojila je brojne nagrade i priznanja

Marta je rođena u Brazilu 1986. godine. Kao gotovo svaka priča o jako uspješnom pojedinci, i njezina započinje odrastanjem u siromašnoj obitelji, u Brazilu. Kao dijete je igrala ulični nogomet bez cipela. Navodno je bila toliko dobra da su je (neki) dečki tada već izbjegavali. U svakom slučaju, poznata je po driblanju, navodno je genijalna u zbunjivanju protivnika i uz puno rada, brutalno puno odricanja – danas je svjetski poznata (ako to možemo reći za nogometašicu).

Marta je danas najbolja strijelkinja (17 golova), pet puta je uzastopno (od 2006. do 2010.) osvojila FIFI-inu titulu igračice svijeta godine, s brazilskom reprezentacijom je dva puta osvojila olimpijsko srebro. I brojne druge nagrade i priznanja, ne stane mi sve u jedan tekst.

Tko je naša nogometna legenda?

No imamo i mi naš vrh svijeta – u hrvatskim okvirima, našu “Martu” – odnosno Macu Maradonu. Maca Maradona legendarna je hrvatska nogometašica, naša nogometna legenda.  

Maca Maradona je također dobila nadimak po muškarcu (ne moram pisati kojem). Rijetko tko (od nas malo starijih) nije čuo za nju. No koliko nas zna i njezino stvarno ime? Ona se zapravo zove Marija Matuzuić, a nogomet je počela igrati 1974 . godine u Duga Resi. Tih 70-godina imidž nogometašice, odnosno žene koja bi poželjela igrati nogomet, bio je uglavnom obavijen velom ismijavanja. Marija je unatoč takvom okruženju, nezaustavljivo gradila svoju nogometnu priču. Jugoslovensku ligu je igrala već s 13 godina, a popularan nadimak dobila je u na jednom turniru u Italiji, kad je na teren izašla u dresu s brojem 10, a zbog vrhunskog driblanja, Talijani su ju prozvali Maradonom. Maradona je i inače njezin uzor, a taj je nadimak postao popularniji od njenog imena.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by Maca Maradona (@maca_maradona)

Kao i Marta, i Marija je odrasla u siromašnoj obitelji, Nakon završene osnovne škole, odmah je morala potražiti posao. Što se sporta tiče, dugo je igrala i rukomet i nogomet. No na kraju je presudila ljubav prema nogometu. Ukratko, s 13 godina je počela igrati u zagrebačkom klubu Loto, kasnije je igrala za Zagreb, pa za Dinamo-Maksimir, za Agram, te na kraju za ŽNK Pregrada.

Zabila je oko 1500 golova

Nikada nije otišla igrati u inozemstvo. Iako je svojevremeno dobila ozbiljnu ponudu za Sevillu (tada je u Sevilli igrao i Davor Šuker), potom sjajnu ponudu iz Italije te kasnije brojne druge ponude, sve je morala odbiti. Kaže prve ponude jer je tada bila još premlada pa ju je vjerojatno bilo strah, kasnije zbog obiteljskih okolnosti (mamina bolest, sestrina smrt). Do kraja karijere zabila je otprilike 1500 golova, toliko puta je i nastupala, igrala je za reprezentaciju (prvo jugoslovensku, poslije i hrvatsku), a zadnju je utakmicu za reprezentaciju odigrala 2000. godine.

“Joj, ja sam igrala rukomet protiv nje, kad bismo ju vidjele – svi smo je bojale –  koliko je bila genijalna (…)” rekla mi je sestrična iz Karlovca, koju sam zvala istražujući lokalna sjećanja o Maci Maradoni. Genijalna, talentirana, legendarna i preskromna – takav je barem moj dojam nakon što sam pročitala sve intervjue. Fali joj one muške bahatosti kojom će se nametnuti svoju priču, svoje iskustvo, a i zasluge.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by Maca Maradona (@maca_maradona)

Kaže da i danas igra kao da joj je 20 (a u 60-tima je, i dalje navodno igra (zadnji podatak koji sam pronašla je da je i dalje aktivna u ŽNK Pregrada), a pronašla sam i da radi kao domarka u Nacionalnom teniskom centru, dakle vjerojatno jedva preživljava. Žena je bila i ostala čudo, neponovljiva legenda.

Zahvaljujući Maci Maradoni, u Hrvatskoj je ženski nogomet postao vidljiviji, jedna je od onih koje su krčile put za današnje nogometašice. “Često me znaju nazvati novinari da im komentiram utakmice i to me veseli. Znači da je moje mišljenje još uvijek nekome bitno”, rekla je Maca u jednom intervjuu za sebe. I nadam se iskreno da je se barem dovoljno često sjete, da njezine priče neće završiti u ropotarnici prošlosti. Što me doduše ne bi začudilo, u našim okolnostima.

Pročitajte još...

Mixer jednog imidža: #ono kad te ljutnja na politiku lansira na vrh – božićne top-liste

Pjesma o Borisu Johnsonu 'bori' se za vrh na ljestvici božićnih hitova u Velikoj Britaniji. Zašto? Možda slučajno, a možda i zbog bunta na nedosljednost u komunikaciji, tako barem kažu neki mediji

Mixer jednog imidža: (NE)moć Mahse Amini: #SayHerName

Mahsa Amini postala je simbol protesta protiv vlasti i sustava. Hrabrost obitelji koja je javno objavila razlog ubojstva svoje kćeri brojne je žene prvotno motivirao da izađu na ceste, a onda su krenuli protesti diljem države. Zasad nezaustavljivo

Mixer jednog imidža: Hannah Arendt i o posluhu u mračnim vremenima

Kultura razgovara sve se češće pretvara u kulturu nekritičnog konzumiranja informacija i podjela u za i protiv tabore, barem što se većine ljudi tiče. Vjerujem da bi se većina nas složila da je otupljenost uma sve češće nuspojava brzog napretka tehnologije

Mixer jednog imidža: Jennifer Aniston: 53-godišnja žena i ne-majka

Ima li žena uistinu 'pravo na izbor' bez da ju se etiketira? Naslovna priča časopisa Allure opremljena je fotografijama na kojima je Jennifer Aniston retuširana i to skoro do granice neprepoznatljivosti. Savršena ljepota tako valjda treba poslužiti kao neka kompenzacija. I to potvrđuje tužnu istinu da se ženi stalno oduzima kontrola nad time kako ona želi da je svijet vidi

Povezano

Mixer jednog imidža: Banksy i priča o identitetu ljudi i događaja

Uzima si za pravo stvarati ono što želi, gdje želi i kada želi, a neka od njegovih najpoznatijih djela nalaze se na javnim mjestima širom svijeta. Takva umjetnost izaziva kontroverze, posebno kao kritika društvenih i političkih tema

Mixer jednog imidža: Olivera Ćirković – od kriminala do najbolje verzije sebe

Iako je rekla da zatvor od većine ljudi napravi gore osobe, ona je odlučila da niti tamo neće biti žrtva. Pobijedila je vrijeme u zatvoru radeći, a za život je kroz praksu naučila jednu od najvažnijih pouka: za životne pobjede ključna je jedino i samo volja. Tamo gdje je volja, tamo je sve moguće

Mixer jednog imidža: Pokvarene djevojke iz Kine i fikcija o homoseksualnoj ljubavi

Priča ima elemente mitologije, fantastike i kineske kulture, a istražuje teme poput prijateljstva, ljubavi, izdaje, prihvaćanja i iskupljenja. Veza između Xie Liana i Hua Chenga je glavni sukus radnje, homoseksualnost se prikazuje kao prirodna ljubavna veza između dva lika koji se međusobno poštuju i podržavaju

Mixer jednog imdiža: Marija Jurić Zagorka – priča o Ženi za Dan žena

Na svoj se je način definirala kao žena, opis je stvorila pod vlastitim uvjetima, tapkajući u mrklom mraku tadašnjeg patrijahata. Nije bilo šanse da ju poraze u intelektualnom mačevanju koje je savladala tapkanjem u mraku. Nije imala niti uzore u koje se mogla ugledati, osim nje, u redakciji nije bilo novinarki

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime