Srijeda, 17 srpnja, 2024

Dolce vita: Ne brojite sebi ni drugima čaše

Čaše su čudo, eksperimentirajte, kušajte; ne vezujte se za jedan brand, ima i jeftinijih (i skupljih) od meni dragog Riedela; ne brojite sebi ni drugima čaše – neka ih je uvijek što više. I neka ne budu napola prazne, nego uvijek dopola pune

Kada vam netko kaže da pazite na čašicu (pre)više, nasmijte mu se u lice. Čaša nikada dosta! Govorim o onima u ormaru, o svima u koje točite pića – od vode nadalje. Mislite li da je potpuno svejedno ili, zapravo, prilično nevažno iz kakvih čaša pijete, sve dok je tekućina koja je unutra kvalitetna, adekvatno rashlađena i po vašem ukusu te se dobro “sljubljuje” s jelom na stolu, jako se varate.



Nikada neću zaboraviti svoju prvu “radionicu”, tj. workshop o čašama, radilo se o brandu Riedel, na kojoj sam ostala potpuno zadivljena, fascinirana, začuđena pa čak i šokirana. Svi znamo da postoje čaše za bijelo i crno vino, i da iz nekog razloga imaju poseban i drugačiji dizajn. Njihov oblik, zapremina, širina otvora, pa čak i visina stalka – povezani su s karakterom pojedine vrste vina. Na primjer, crnom vinu potrebno je više zraka da biste osjetili njegov puni okus, pa je ta čaša zato šira.

Posebno kreiranje čaša za vrste vina

Manje je poznato da su za određene, važnije svjetske sorte vina, posebno kreirane čaše koje, ovisno o karakteristikama pojedine sorte, usmjeravaju vino na dio usne šupljine u kojem će se kvalitete toga vina najbolje istaknuti. Naravno, čaša ne mijenja vino jer je samo “alat” kojim se koristimo da bismo vino doživjeli na najbolji način. Nekada su u igri bili bačva, vrč, bilo koja čaša ili samo vrč i vino, no danas se zna da na jeziku raspolažemo raspoređenim osjetilima za slatko, slano, kiselo i gorko.

Ovisno o tome kako se vino prelije preko ruba čaše i na koji dio jezika dospije, tako ćemo ga i doživjeti. Ako kiselo vino dospije na dio sa pojačanim osjetom za kiselo, bit će još kiselije. Da bi dokazali da su oblik, zapremina i debljina stakla/kristala čaše važni te educirali potrošače vina, Riedel Glass organizira degustacije i radionice diljem svijeta, na kojima se isto vino toči u različite čaše te se primjećuju razlike.

Svugdje za ove radionice vlada veliko zanimanje, pa takvi događaji često budu rezervirani i rasprodani danima unaprijed. Nije ni čudo s obzirom na to da se na takvim radionicama osvijesti velika i mnogima posve neočekivana razlika u okusu – ovisno upravo o čaši. Nedavno sam ponovno prisustvovala jednoj takvoj radionici i ponovno sam se uvjerila u “čaroliju” koju čaša može stvoriti.

Poznate obitelji koje se bave staklarstvom

Ne iznenađuje da su upravo svjetski pioniri vina Francuzi (iako su najveći svjetski izvoznici vina ipak Talijani!) imali svoje prste u otkrivanju tih veza, spominje se ime vinara Julesa Chauveta iz regije Beaujolais. On je pedesetih godina prošlog stoljeća razvio teoriju o izravnoj vezi između volumena čaše, izloženosti vina zraku i aromatike vina. To je rezultiralo dizajnom legendarne INAO čaše, koja je dobila ime po regulatornom tijelu zaduženom za vinske apelacije Francuske. No, Francuzi nisu jedini prvaci u tom području, nego i neke druge zemlje  a možda je najpoznatija baš inovativna obitelj Riedel iz Austrije, koja se bavi staklom i kristalom već više od 250 godina koja je postala prepoznatljiv i prestižan brand.

Maximillian Foto: Mirko Jankovic

Čaše njihove kompanije “Riedel glass” su možda najtraženije u svijetu. Tu su još i Spiegelau, Schott Zwiesel, Govino Zeppoli, Zalto, Bormioli Rocco, Gabriel-Glas, Luigi Bormioli itd. Claus Riedel, predstavnik devete generacije, osmislio je čašu za vino u obliku kakav danas poznajemo – na stalku, a Clausov sin Georg cijelu je priču i posao podigao na najvišu razinu. Danas se on, kao i njegov sin Maximilian, smatraju najvećim autoritetima i znalcima ne samo u svijetu čaša, nego i u svijetu vina. Nije nevažno spomenuti da se prva Riedel vinska čaša koju su proizveli sredinom prošlog stoljeća čuva u Muzeju suvremene umjetnosti u New Yorku. Upravo ih je koncept specifičnih čaša namijenjenih pojedinim vinskim sortama i pićima lansirao u sam vrh svjetskih proizvođača.

Hrvatska je dobila “svoju” čašu za malvaziju

Riedel je kreirao i specijalnu čašu za šampanjac Krug, kao i čašu za Coca-Colu. Zahvaljujući upravo Georgu, ali i entuzijazmu i energiji istarskih vinara te uvozniku čaša za Hrvatsku, tvrtki Miva, Hrvatska je dobila “svoju” čašu za malvaziju istarsku, čime je postala prva hrvatska sorta (i prva sorta u regiji) koja je dobila “svoju” čašu. Tome je prethodilo čak 5 radionica u kojima je sudjelovalo više od 50 vinskih stručnjaka, novinara i vinskih znalaca, predvođenih vinarima: dr. Ivicom Matoševićem, Gianfrancom Kozlovićem i Morenom Coronicom. Na kraju je odabrana čaša koja je svoju promociju doživjela prije nekoliko godina na jubilarnoj, 20. Vinistri, u prisustvu Georga Riedela. Riječ je o velikom i značajnom događaju, važnom kako za hrvatsko vinarstvo, tako i za turizam.

MIVA
Foto: Mirko Jankovic

Ova čaša, osim za malvaziju istarsku, prikladna je i za ostala svježa bijela vina, pa čak i pjenušce. Osobno iskustvo (samo jedno): Malvazija iz čaše za malvaziju sasvim je drukčija od malvazije iz čaše za npr. chardonnay. A obje čaše su za bijelo vino! U čaši namijenjenoj malvaziji, vino se otvara upravo onoliko koliko treba i naglašava najbolje karakteristike malvazije – njenu svježinu i mineralnost. Osim toga, čaša je vrlo lijepa, pa su interes za nju pokazale i neke druge zemlje, ponajprije Italija i Slovenija, a dio je izvezen i u SAD. Ako ne vjerujete meni, kušajte malvaziju iz Riedelove čaše koja je namijenjena upravo za to i javite dojmove!

Isto vino ima različit okus iz različitih čaša

Zanimljivo je da ni mnogo veće i jače vinske zemlje nisu uspjele realizirati slične projekte, iako je bilo pokušaja, ponajprije u Mađarskoj za Tokaji. U kući Riedel vlada filozofija: svaka sorta grožđa – svoja čaša, drukčijeg oblika i sastava, visine, veličine te cijelog dizajna. U njihovom katalogu nalazi se više od stotinu vrsta, jer neka vina (etikete) imaju svoju čašu. Ova revolucija u svijetu čaša postala je gotovo preko noći prijeko potreban alat za puno uvažavanje vrhunskih vina. Proizvođači vina, restorani i hoteli diljem svijeta, kao i mnogi poznavatelji dobre kapljice, usvojili su ovaj koncept kao neospornu činjenicu i nezaobilazan postupak za kvalitetnu degustaciju biranih vina.

S obzirom da isto vino ima različit okus iz različitih čaša, ako se posluži u idealnoj, gost će tražiti još jednu čašu ili bocu. To su otkrili i vrhunski restorani, kojima odabir prave čaše značajno pomaže u povećanju prodaje vina. Bilo kako bilo, čaše su čudo, eksperimentirajte, kušajte; ne vezujte se za jedan brand, ima i jeftinijih (i skupljih) od meni dragog Riedela; ne brojite sebi ni drugima čaše – neka ih je uvijek što više. I neka ne budu napola prazne, nego uvijek dopola pune.

Dolce vita.

Pročitajte još...

Povezano

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime