Si fueris Romae, Romano vivito more, si fueris alibi, vivito sicut ibi – ili u prijevodu: Kad si u Rimu, ponašaj se kao Rimljanin. Isto vrijedi i za druga mjesta na svijetu, a kako sam ja već dvije godine naturalizirana bodulka (jedan moj prijatelj kaže purgerka s prebivalištem na Boduliji, znači – “purdulka”), red je da se pozabavim vinima Kvarnera. Sve su bolja i zanimljivija, ali – iako se o kvarnerskim autohtonim sortama sve više zna – one ipak još nisu dostigle svoj puni marketinški i prepoznatljivi potencijal…
Udruga Vina Kvarnera
U travnju prošle godine osnovano je jedno važno vinsko udruženje – udruga Vina Kvarnera (eng. Kvarner Wines) koja okuplja vinogradare i proizvođače vina s Kvarnera. Predsjednik je vinar i rasadničar, agronom Ivica Dobrinčić iz vrbnički Vinarije Šipun, tajnik je kastavski vinar Dean Rubeša iz OPG Plovanić vina, a Udrugu menadžira dr.sc. Žarko Stilin iz Selca. Valja reći da su vinari proslavili i respektabilnih 10 godina od osnivanja udruge Žlahtina, kao i 10 godina od vina Vinum Familiae koje su zajednički napravili, a koje je tijekom svog posjeta Hrvatskoj 2011. pio Papa Benedikt XVI.
Udruženi vinari su Ružić, Plovanić vina, Grand Village Estate, Vinska kuća Pavlomir, Estate Winery d.o.o. – Vinarija Katunar, Gospoja, Kuća vina Ivan Katunar, Vinarija Šipun, Poljoprivredna zadruga Vrbnik, Ugostiteljstvo i trgovina “Nada” i paški Boškinac. Autohtone sorte kojima se u udruzi ponose, osim većini poznate žlahtine, su i jarbola, belica, gegić, sansigot i trojišćina.
„Istaknuo bih upravo autohtone sorte i njihovu revitalizaciju, što je i svjetski trend, na kojem sam osobno radio dvadesetak godina radio. A to je možda i najvažniji razlog našeg udruživanja. Vrlo smo aktivni, sudjelujemo na nizu festivala i smotri i šaljemo vina na respektabilna ocjenjivanja“, ističe Žarko Stilin.
Kvarnerske boje ponosno su branile žlahtina, trojišćina i sansigot
Od osnivanja do danas Udruga je održala cijeli niz zanimljivih radionica i sudjelovala na Adventu u Crikvenici, Nava Christmas Gardenu– Wine & Blues Christmas u Novom Vinodolskom, kao na festivalima.
„Izuzetno je važno sudjelovati na što većem broju sajmova i festivala kako bi se s našim kvarnerskim autohtonim sortama upoznala što šira publika. Tako su se krajem prošle godine Vinarija Šipun i Estate Winery Katunar iz Vrbnika uputili i u Beograd, na prvi festival vina od autohtonih sorti regije Regionala 2021. koji je okupio 57 vinarija regije, u čijim se vinogradima i podrumima njeguje tradicija vina od lokalnih sorti. Kvarnerske boje ponosno su branile žlahtina, trojišćina i sansigot“, naglasio je Stilin.
A da i crvena vina, sorte i blendovi s Kvarnera nisu “za odbaciti”, nego upravo suprotno, dokazalo je i nedavno prvo ocjenjivanje hrvatskih mješavina crvenih sorti u organizaciji projekta Ivino – eno-gastro novinara Ive Kozarčanina i Ane Rogač. Među 57 uzoraka iz cijele Hrvatske, vina od Iloka na istoku do Konavala na jugu, vinarije Estate Winery Katunar – Katunar Kurykta Reserva 2018. i Katunar Kurykta Supele 2017. Magnum – ocijenjena su s visokih 86,25 bodova i tako se plasirala među prvih deset crvenih mješavina Hrvatske, a vino Katunar Kurykta Reserva 2015. ocijenjeno je s visoka 83 boda.
Vino Kurykta reserva spravljeno je od četiri različite sorte grožđa, prije svega autohtonih, sansigot i debejan. Vino Vinarije Šipun Kapitul 2015. od sorti cabernet sauvignon, merlot i petit verdot ocijenjeno je s visokih 83,5 bodova, Saša Špiranac ga je svrstao među tri vina kandidata za ulazak u razred velikih crnjaka Hrvatske s ocjenom 92/100.
Proizvodnja prošeka datira iz 19. stoljeća
Zanimljivo je da je u tradiciji ove regije i proizvodnja prošeka oko koje se recentno vode sporovi između Italije i Hrvatske (ponajprije Dalmacije). Žalosno je da su Kvarner i Hrvatsko primorje izostavljeni iz Zakona o vinu, a baš ovdje proizvodnja prošeka datira iz 19. stoljeća. Ne bi trebalo zaboraviti da se i ovdje, na sjeveru Jadrana, tradicionalno proizvodio prošek.
S obzirom na to da sam organizatorica Prvog međunarodnog festivala ružičastog vina u regiji, Pink Day Zagreb, osobito mi je zanimljivo tko s Kvarnera se može pohvaliti dobrim roséima. Članovi udruženja Vina Kvarnera koji proizvode ružičasta vina su Eko selo Selce, Vinska kuća Pavlomir, Estate Winery Katunar, OPG Kuća vina Ivan Katunar, Gospoja, Vinarija Šipun, Poljoprivredna zadruga Vrbnik, Vinarija Nada i Boškinac.
Šipun je u Zagreb donio jedino ružičasto vino autohtone kvarnerske vinske sorte trojišćina Rosé Šipun, koji je u “Dobroj hrani” za berbu 2019. ocijenjen kao najbolji rosé Istre i Kvarnera. Ružičasto vino od trojišćine karakteriziraju voćne arome dinje, lubenice, breskve i maline te lijepa trajnost. Ovo vino se može poslužiti kao aperitivno, ali i sljubiti sa školjkama, pršutom, salatama s morskim plodovima i uz pržene inćune.
Proizvodnja od više od 55.000 boca pjenušca godišnje
Kad je, pak, riječ o sve popularnijim pjenušcima, i ovdje Kvarner ima konja za utrku u Hrvatskoj po proizvodnji pjenušaca s količinom od više od 55.000 boca godišnje. Pjenušci su pripravljeni od autohtonih sorti – žlahtine, jabole, kupaže belica, a najveći broj vinara koji se bave pjenušcem nalazi se u vinogorju Krk, odnosno u Vrbniku, i tamo pjenušce proizvode Estate Winery Katunar, Kuća vina Ivan Katunar, Vinarija Šipun, Vinarija Gospoja, Poljoprivredna zadruga Vrbnik i Vinarija Nada. U vinogorju Pag pjenušce proizvodi Vinarija Boškinac.
Izuzev Vinogorja Krk i Vinogorje Opatija – Rijeka – Vinodol može se pohvaliti “autohtonim” vrhunskim i šampionskim pjenušcima. Tako valja spomenuti pjenušce od autohtone zvonejske (Matulji) vinske sorte jarbole Ružić i bijele kupaže autohtonih vinskih sorti Kastavštine belice Plovanić.
Vinska kuća Pavlomir iz Novog Vinodolskog može se pohvaliti proizvodnjom čak 4 pjenušca. Jasno na prvo mjesto valja istaknuti onaj od žlahtine nazvan po otočiću ispred Novog Vinodolskog, San Marino, koji je šampion ocjenjivanja vina hrvatskih autohtonih sorti Vina od davnina. S obzirom da ova vinska kuća posjeduje i vinograde u Šarengradu u Srijemu proizvode i Palinkaš grasseco od graševine, a tržištu je zanimljiv i ljubičasti pjenušac Ružica Vinodola proizveden od cabernet sauvignona. Pobjednik ocjenjivanja pjenušaca Salona pjenušavih vina Zagreb i Ljubljana upravo je pjenušac ove vinarije nazvan po godini Vinodolskog zakonika – 1288.
Nedavno su vinari Kvarnera posjetili hrvatsku Champagnu – Plešivicu, gdje su se družili s tamošnjim vinarima i proizvođačima pjenušaca.
“Bili smo krasno primljeni, a bilo je i izuzetno korisno susresti se s kolegama vinarima kao što su Korak, Kurtalj, Kolarić- Coletti, Alujević i Ivančić-Griffin da bismo usporedili naše pjenušave puteve. Pjenušci koji se rade u našoj regiji drugačiji su od onih naših kolega s Plešivice, a imamo i odležane i svježe pjenušce. Mislim da je jarbola sorta koja nudi nešto posebno kad je riječ o pjenušcima proizvedenim tradicionalnom šampanjskom metodom, sekundarnim vrenjem u boci. Ti su pjenušci i na međunarodnim ocjenjivanima dobili visoke ocjene.
Sve zapaženija uloga na domaćem tržištu pjenušca
Upravo na području naše regije postoji dugogodišnja tradicija proizvodnje pjenušca, a i žlahtina je kao sorta vrlo pogodna za proizvodnju svježih pjenušaca Charmat metodom. Kao takva pokazuje se konkurentnom u odnosu na prosecco. Ne vjerujem da bismo mogli ozbiljno konkurirati najprodavanijem pjenušavom vinu na svijetu, ali bismo na domaćem tržištu sasvim sigurno mogli igrati sve zapaženiju ulogu”, ističe Ivica Dobrinčić, dodajući:
„Već sam 25 godina u vinarstvu i rasadničarstvu. Sretan sam i ponosan da sam sudjelovao u revitalizaciji autohtonih sorata kao što su žlahtina, sansigot, trojišćina i jarbola – odreda sorti koje idu u kupažu belice, a koje su bile praktički nestale i na pragu izumiranja, drastično ugrožene. Unatrag tri-četiri godine je situacija ipak mnogo drugačija. Primjerice, iako trojišćinu koja potiče sa Cresa, Lošinja i Suska, danas na Krku ima samo moja vinarija za nekoliko godina sigurno će ju imati još tri vinarije. Nije li to sjajno?”
Dobrinčić se upravo vratio s festivala WineOs na kojem su izlagali svi članovi udruge Kvarner Wines, a najveće zanimanje su izazvale baš autohtone kvarnerske sorte. Dolce vita!
Fotografije: Rino Gropuzzo, Rene Karaman i privatna arhiva